Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Program ruralnog razvoja
  • 31.05.2015. 07:10

Kako će nas PRR lansirati u održivu poljoprivredu?

Strukturni izazovi poljoprivrede RH veliki su, a Program ruralnog razvoja bi nas za šest godina mogao dovesti do funkcionalne i održive poljoprivrede, a evo i kako.

  • 779
  • 190
  • 0

Dok je veličina prosječne hrvatske farme 5,6 hektara, u Europskoj uniji je gotovo tri puta veća. Tamo se, naime, prosječna farma proteže na 14,4 hektara površine. Hrvatska za ostalim članicama kaska i po prosječnom prinosu zbog zastarjele tehnologije i čestih suša.

Dok prosječna ekonomska veličina posjeda koji se računa temeljem ukupne vrijednosti proizvodnje iznosi 9.064 eura, gotovo polovica hrvatskih je ispod toga kriterija jer ostvaruje vrijednost manju od 2.000 eura. To su samo neke od činjenica navedenih o Hrvatskoj u dokumentima Europske komisije koja je prije nekoliko dana odobrila Program ruralnog razvoja težak 2,4 milijarde eura s ciljem restrukturiranja i modernizacije farmi te prehrambenog sektora.

Strukturni izazovi ruralnih područja

Kroz Program ruralnog razvoja do 2020. godine očekuje se kako će 2.000 gospodarstava dobiti investicijsku potporu, više od 5.000 poljoprivrednika trebalo bi dobiti potporu za razvoj malih gospodarstava, a oko 1.000 mladih poljoprivrednika kroz njega će biti podržano u pokretanju tvrtki.

Više od polovice stanovnika Hrvatske živi u ruralnom području, a ono zauzima 99,24% ukupne površine zemlje koja se prostire na 54.594 četvornih kilometara. Od ukupno 4,4 milijuna Hrvata, prema Eurostatovim podacima, 12,4% zaposleno je u poljoprivredi, samo jedan posto radi u šumarstvu dok ih je u turizmu 5,7, a proizvodnji hrane 3,4%.

Proizvodnja obnovljive energije je vrlo niska i čini svega 4,9% ukupne proizvodnje s izuzetkom velikih hidroelektrana. Za organsku poljoprivredu koristi se samo 2,4% ukupnog poljoprivrednog zemljišta. No, zbog neprimjerenog upravljanja u prošlosti, šumskih požara ili drugih faktora, kako se navodi, degradirani oblici šuma pokrivaju tek 44% ukupne šumske površine.

Suše i poplave kojima je sve češće izložena Hrvatska, zbog svojih ekstremnih vremenskih uvjeta, djelomično se mogu pripisati klimatskim promjenama. No, samo jedan posto površina se navodnjava, što značajno utječe na produktivnost. Pod minama je i dalje gotovo 11.000 hektara poljoprivrednih površina koje su posijane tijekom ratnih sukoba u razdoblju od 1991. do 1995. godine.

Kako će nam pomoći Program ruralnog razvoja?

Prosječna hrvatska farma od EU manja je gotovo tri puta.

Pojedini poljoprivredni sektori koji uključuju voće, povrće, stoku suočeni su s obziljnim strukturnim izazovima jer su im potrebne investicije, modernizacija, pripremanje proizvoda za tržište, kao i njihova promocija, ali i tržišna organizacija poljoprivrednika, a sve u cilju snažnijeg rasta produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta.

U rješavanju tih problema, hrvatski Program ruralnog razvoja će financirati aktivnosti u okviru šest Ruralnih razvojnih prioriteta, uz glavni prioritet 2, Jačanje održivosti farmi i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama i promocija inovativnih tehnologija farmi te održivo upravljanje šumama kroz transfer znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima u okviru ovoga prioriteta, Ruralni program poduprijet će transfer znanja, informacijskih aktivnosti, savjetovanja i upravljanja farmi.

Oko 42.000 zaposlenih ljudi će povećati svoje znanje i sposobnosti u poljoprivrednom te sektoru šumarstva. Tu će biti 109 projekata suradnje dok će 33 operativne grupe biti uspostavljene kroz Europsko investicijsko partnerstvo.

Šest ruralnih razvojnih prioriteta

Približno 2.000 gospodarstava očekuje potpore kako bi postale moderniji i konkurentniji. Start-up potpore će dobiti 5.000 malih i 1.000 mladih farmera. Više od 1.200 gospodarstava bit će potpomognuto u investicijama nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima. Potpora je, također, predviđena za modernizaciju šumarskih tehnologija, kao i izgradnju šumske infrastrukture.

Gotovo 4.000 gospodarstava će dobiti potporu za sudjelovanje u kvalitetnim programima, lokalnom tržištu, lancu opskrbe i organizaciji proizvođača. Približno 1.000 farmi će biti potpomognuto u pogledu kvalitetnih programa i lokalnoj promociji lanaca opskrbe. Pomoći će se i 33 proizvodne grupe. Oko 118 milijuna eura iskoristit će se za razminiranje i povratak oštećene poljoprivredne infrastrukture prirodnim nepogodama i katastroframa. 3,5% farmi će sudjelovati u programu rizičnog upravljanja.

Potpora za organski uzgoj pokrit će 16.496 hektara, dok će održiva organska poljoprivreda biti podržana na 41.648 hektara površine. To znači ukupno povećanje organskih površina na 40%.

Agro-okolišno-klimatske mjere će se provesti na 40.500 hektara. Plaćanjem se planiraju pokriti i područja s prirodnim ograničenjima na 422.000 hektara. Ulaganja koja poboljšavaju fleksibilnost te vrijednost šumskih ekosustava bit će potpomognuta kroz više od 4.500 projekata koji pokrivaju 6.300 hektara.

Proizvodnja iz obnovljiviih izvora energije će se poduprijeti s gotovo 800 operacija kroz investicije. Upravljanje 3,7% stoke poboljšat će se kroz smanjenu količinu ili emisije plinova, amonijaka. Približno 1% poljoprivrednog i šumskog zemljišta bit će pod ugovorima upravljanja, što će doprinijeti sekvestraciji i konzervaciji. Program ima za cilj stvoriti više od 2.000 nepoljoprivrednih poslova kroz diverzifikaciju i razvoj malih tvrtki. Izabrat će se i 45 LAG-ova koji će provesti lokalne razvojne strategije, pokrivši 40% ruralnog stanovništva, dok će 30% populacije imati koristi od poboljšanja infrastrukture.


Tagovi

Program Ruralnog razvoja Hrvatska Europska komisija Europska unija Poljoprivredno zemljište Šume Hrana Stoka Voće Povrće Program ruralnog razvoja


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zafrigana juha, jelo iz djetinjstva ❤️