Strukturni izazovi poljoprivrede RH veliki su, a Program ruralnog razvoja bi nas za šest godina mogao dovesti do funkcionalne i održive poljoprivrede, a evo i kako.
Dok je veličina prosječne hrvatske farme 5,6 hektara, u Europskoj uniji je gotovo tri puta veća. Tamo se, naime, prosječna farma proteže na 14,4 hektara površine. Hrvatska za ostalim članicama kaska i po prosječnom prinosu zbog zastarjele tehnologije i čestih suša.
Dok prosječna ekonomska veličina posjeda koji se računa temeljem ukupne vrijednosti proizvodnje iznosi 9.064 eura, gotovo polovica hrvatskih je ispod toga kriterija jer ostvaruje vrijednost manju od 2.000 eura. To su samo neke od činjenica navedenih o Hrvatskoj u dokumentima Europske komisije koja je prije nekoliko dana odobrila Program ruralnog razvoja težak 2,4 milijarde eura s ciljem restrukturiranja i modernizacije farmi te prehrambenog sektora.
Kroz Program ruralnog razvoja do 2020. godine očekuje se kako će 2.000 gospodarstava dobiti investicijsku potporu, više od 5.000 poljoprivrednika trebalo bi dobiti potporu za razvoj malih gospodarstava, a oko 1.000 mladih poljoprivrednika kroz njega će biti podržano u pokretanju tvrtki.
Više od polovice stanovnika Hrvatske živi u ruralnom području, a ono zauzima 99,24% ukupne površine zemlje koja se prostire na 54.594 četvornih kilometara. Od ukupno 4,4 milijuna Hrvata, prema Eurostatovim podacima, 12,4% zaposleno je u poljoprivredi, samo jedan posto radi u šumarstvu dok ih je u turizmu 5,7, a proizvodnji hrane 3,4%.
Proizvodnja obnovljive energije je vrlo niska i čini svega 4,9% ukupne proizvodnje s izuzetkom velikih hidroelektrana. Za organsku poljoprivredu koristi se samo 2,4% ukupnog poljoprivrednog zemljišta. No, zbog neprimjerenog upravljanja u prošlosti, šumskih požara ili drugih faktora, kako se navodi, degradirani oblici šuma pokrivaju tek 44% ukupne šumske površine.
Suše i poplave kojima je sve češće izložena Hrvatska, zbog svojih ekstremnih vremenskih uvjeta, djelomično se mogu pripisati klimatskim promjenama. No, samo jedan posto površina se navodnjava, što značajno utječe na produktivnost. Pod minama je i dalje gotovo 11.000 hektara poljoprivrednih površina koje su posijane tijekom ratnih sukoba u razdoblju od 1991. do 1995. godine.
Prosječna hrvatska farma od EU manja je gotovo tri puta.
Pojedini poljoprivredni sektori koji uključuju voće, povrće, stoku suočeni su s obziljnim strukturnim izazovima jer su im potrebne investicije, modernizacija, pripremanje proizvoda za tržište, kao i njihova promocija, ali i tržišna organizacija poljoprivrednika, a sve u cilju snažnijeg rasta produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta.
U rješavanju tih problema, hrvatski Program ruralnog razvoja će financirati aktivnosti u okviru šest Ruralnih razvojnih prioriteta, uz glavni prioritet 2, Jačanje održivosti farmi i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama i promocija inovativnih tehnologija farmi te održivo upravljanje šumama kroz transfer znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima u okviru ovoga prioriteta, Ruralni program poduprijet će transfer znanja, informacijskih aktivnosti, savjetovanja i upravljanja farmi.
Oko 42.000 zaposlenih ljudi će povećati svoje znanje i sposobnosti u poljoprivrednom te sektoru šumarstva. Tu će biti 109 projekata suradnje dok će 33 operativne grupe biti uspostavljene kroz Europsko investicijsko partnerstvo.
Približno 2.000 gospodarstava očekuje potpore kako bi postale moderniji i konkurentniji. Start-up potpore će dobiti 5.000 malih i 1.000 mladih farmera. Više od 1.200 gospodarstava bit će potpomognuto u investicijama nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima. Potpora je, također, predviđena za modernizaciju šumarskih tehnologija, kao i izgradnju šumske infrastrukture.
Gotovo 4.000 gospodarstava će dobiti potporu za sudjelovanje u kvalitetnim programima, lokalnom tržištu, lancu opskrbe i organizaciji proizvođača. Približno 1.000 farmi će biti potpomognuto u pogledu kvalitetnih programa i lokalnoj promociji lanaca opskrbe. Pomoći će se i 33 proizvodne grupe. Oko 118 milijuna eura iskoristit će se za razminiranje i povratak oštećene poljoprivredne infrastrukture prirodnim nepogodama i katastroframa. 3,5% farmi će sudjelovati u programu rizičnog upravljanja.
Potpora za organski uzgoj pokrit će 16.496 hektara, dok će održiva organska poljoprivreda biti podržana na 41.648 hektara površine. To znači ukupno povećanje organskih površina na 40%.
Agro-okolišno-klimatske mjere će se provesti na 40.500 hektara. Plaćanjem se planiraju pokriti i područja s prirodnim ograničenjima na 422.000 hektara. Ulaganja koja poboljšavaju fleksibilnost te vrijednost šumskih ekosustava bit će potpomognuta kroz više od 4.500 projekata koji pokrivaju 6.300 hektara.
Proizvodnja iz obnovljiviih izvora energije će se poduprijeti s gotovo 800 operacija kroz investicije. Upravljanje 3,7% stoke poboljšat će se kroz smanjenu količinu ili emisije plinova, amonijaka. Približno 1% poljoprivrednog i šumskog zemljišta bit će pod ugovorima upravljanja, što će doprinijeti sekvestraciji i konzervaciji. Program ima za cilj stvoriti više od 2.000 nepoljoprivrednih poslova kroz diverzifikaciju i razvoj malih tvrtki. Izabrat će se i 45 LAG-ova koji će provesti lokalne razvojne strategije, pokrivši 40% ruralnog stanovništva, dok će 30% populacije imati koristi od poboljšanja infrastrukture.
Tagovi
Autorica
Traktorom tjerao posjetitelje koncerta sa svoje njive, dvije osobe lakše ozlijeđene
Veliki požar: Izgorjela farma s 1.800 svinja, šteta oko dva milijuna eura
Traktori, kombajni, preše: Podravka Agri prodaje čak 350 poljoprivrednih strojeva i opreme!
Avans izravnih plaćanja pred vratima: Što poljoprivrednici mogu očekivati?
Avans izravnih plaćanja pred vratima: Što poljoprivrednici mogu očekivati?
Zbog protuzakonitog lova uhićen bivši predsjednik HPK, reagirala Komora
Tisuće tona riže prodavali kao ekološku, šteta premašuje 10 milijuna eura
Agroklub dobio tri ISO certifikata: Od kvalitete poslovanja do sigurnosti podataka
U požaru izgorjelo oko 150 bala slame, šteta bi mogla premašiti 20.000 eura
Ženama u poljoprivredi trebaju jednostavnije potpore i bolji uvjeti za život
Hrane ima dovoljno za sve, a milijarde gladuju: Koja su poljoprivredna rješenja?
Tko je hakirao Ministarstvo poljoprivrede?
Đuro Japaric
prije 11 godina
Za vas koji dajete minus crveno i nemate veze o poljoprivredi citirati ću članak 210 Srpsko - hrvatskog Zakona o nasljeđivanju ; Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih , odnosno s njima izjednačenu ispravu !Da prevedem Dalmatincima i Slavoncima ; ako je Dalmatinac iselio u Kraljevini SHS ili Kraljevini Jugoslaviji i umro u državama Amerike ili Australije u članku 210 piše KADA će sud pokrenuti ostavinski postupak !Ako ga nasljednici ne pokrenu tada se zemlja vodi na umrlom Dalmatincu dok ljudi žive u ovoj državi Titanic tipa !Ako iseljenici iz Dalmacije čitaju ovo u SAD , onda moramo uzeti jedan članak iz SAD u smislu da su nasljednici dužni u iseljeničkoj državi kao što je RH pokrenuti ostavinski postupak u roku 6 mjeseci od smrti vlasnika sa rješenjem ako se NE pokrene !Ako bi uzeli model R. Slovenije za površinsko očuvanje OPG iznad 10 ha onda je jasno da bi se poticala prodaja privatne i državne zemlje seljacima da USPOSTAVIMO što više OPG iznad 10 ha !Inače opisane >mjere > su bacanje novaca bez trajnijeg pomaka u SELJAČKOJ poljoprivredi !
Đuro Japaric
prije 11 godina
što je moguće ?1. za 6 mjeseci možemo imati zakone za Strategiju razvoja poljoprivrede RH ,2. za 12 mjeseci sa novim Zakonom o nasljeđivanju mogu se natjerati nasljednici da pokrenu ostavinske postupke u Hrvatskoj jer puno zemlje se vodi na umrlim osobama ,3. za 12 mjeseci možemo spojiti gruntovnice i katastar u jednu Državnu zemljišnu službu sa ciljem da se ubrzaju sve radnje vezane za zemlju ,4 . za 3 g RH može srediti stanje vlasništva za svoju zemlju i izvršiti okrupnjavanje državnih parcela ,izvršila bi se PRODAJA državne zemlje SELJACIMA 5. za 1 g. može se potaći prodaja i davanje u zakup privatne zemlje 6 . za 1 g . može se potaći proces okrupnjavanja parcela za privatnu zemlju ,Za 15 g . imali bi okrpnjene privatne parcele , smanjio bi se broj vlasnika zemlje i imali bi oko 15 000 komercijalnih OPG koji bi se PRODAVALI ili NASLJEĐIVALI kao tehnološke cjeline !Ovaj model imaju pametni narodi počevši od Slovenije gdje imaju mehanizam POVRŠINSKOG očuvanja OPG iznad 10 ha i pravo PRVOKUPA susjednih parcela !Do prosječne veličine 14 , 4 ha , nisu u drugim zemljama stekli preko noći i sa mogućih 10 ha 1945 , a koju su površinu omogućili smanjivati i praviti SIROTINJU !
Đuro Japaric
prije 11 godina
Tko je servirao podatak da je u Hrvatskoj u poljoprivredi zaposleno 12, 4 posto od 4 , 4 milijuna državljana RH ?To nema veze sa činjenicama !Status zaposlenog u poljoprivredi imaju radnici kod velikog i manjih Todorića i dio seljaka koji na temelju obrade zemlje plaćaju mirovinsko i zdravstveno .Istina je da oko 180 000 upisanih u Upisnik obrađuju privatnu zemlju uglavnom kao dopunski posao , a to nema veze da nas je 12, 4 posto zaposleno u poljoprivredi !
Đuro Japaric
prije 11 godina
Nije prosječna veličina seljačkog imanja u Hrvatskoj 5, 6 ha već manje , a čine ju više parcela .Sabor za 25 g nije definirao i donio zemljišno zakonodavstvo za privatnu i državnu zemlju , pa od ruralnog razvoja u seljačkoj poljoprivredi neće biti nekog trajnog a posebno neće biti bitnog pomaka .Kažu da nas u Upisniku ima preko 180 000 !Kažu da je u sustavu poticaja preko 90 000 OPG .I sada se servira priča o potpori za 6 000 poljoprivrednika ?