Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biološki pripravci
  • 15.12.2023. 16:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Kakav značaj imaju biološki pripravci u biljnoj proizvodnji?

Na FAZOS-u je predstavljen projekt o primjeni inovativnih bioloških pripravaka u održivim tehnologijama biljne proizvodnje. Na kojim su kulturama korišteni, koliko su isplativi i što je potrebno za njihovu primjenu, čitajte u tekstu

Foto: Maja Celing Celić
  • 1.187
  • 167
  • 0

Primjena inovativnih bioloških pripravaka u održivim tehnologijama biljne proizvodnje (InoBioTeh) naziv je projekta koji Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek provodi u suradnji s partnerom Osatina Grupa d.o.o., a čija je Završna konferencija s diseminacijom rezultata istraživanja održana na FAZOS-u u četvrtak, 14. prosinca.

Njegov je cilj bio, kako kaže voditelj samoga projekta, prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, kroz potentnu temu mikrobioloških pripravaka uključiti istraživanja i pokušati dati odgovore i u znanstvenom i u praktičnom smislu na trendove i probleme. "To je prvenstveno degradacija tala, rastuće cijene mineralnih gnojiva, opterećenje okoliša, klimatske promjene. Prilika koju trebamo iskoristiti je digitalizacija poljoprivrede", poručuje Lončarić dodavši kako su pokušali objediniti sve raspoložive tehnologije koristeći iskustvo i interes širokog kruga znanstvenika s FAZOS-a, od onih koji se bave tloznanstvom, preko ratarske proizvodnje, mikrobioloških pripravaka do digitalne poljoprivrede kako bi ih što više afirmirali i ponudili što više odgovora. 

Značajno povećan udio cinka i selena u biljkama  

Ističe kako nije novost da su mikrobiološki preparati učinkoviti čak i na degradiranim tlima te da mogu zamijeniti dio mineralnih gnojiva. Najviše su istraživali dušična i fosforna gnojiva koja su najveće opterećenje za okoliš. Također, testirali su nove kombinacije koje do sada nisu koristili te utvrdili da među njima postoji značajna razlika i treba ih prilagoditi svojstvima tala i biljnoj vrsti. "Utvrdili smo trend kojeg duže vremena proučavamo, a to je pokušaj obogaćivanja poljoprivrednih proizvoda mikroelementima čime bi se podigla kvaliteta hrane koju konzumiramo. Uočili smo značajan utjecaj baš tih pripravaka na povećanje koncentracije, tj. gustoće mikroelemenata u proizvodima biljnog porijekla", naglašava profesor posebno istaknuvši značajan utjecaj na cink i selen kao esencijalne, te kadmij i olovo kao štetne elemente u zrnu.

Projekt je predstavio prof. dr. sc. Zdenko Lončarić

Kaže kako se na fakultetu već desetak godina bave biofortifikacijom, odnosno pokušajem povećanja koncentracije prije svega cinka i selena, a u manjoj mjeri željeza u zrnu pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, ali i povrtnim vrstama kao što su kupus, cvjetača, matovilac i druge.

"Poznato je da je u Hrvatskoj vrlo intenzivan deficit selena u prehrani, gotovo cijelo stanovništvo je tome izloženo. Prema različitim informacijama 15 do 20 posto stanovništva izloženo je nedostatku cinka u prehrani, a možda čak četvrtina ženske populacije nedostatku željeza", navodi on te dodaje kako godinama pokušavaju obogatiti proizvode agronomskom biofortifikacijom, dodavanjem mineralnih oblika tijekom vegetacije ili u tlo.

Podsjeća da postoji i genetska biofortifikacija kojom se bave oplemenjivači, a da je ovo nova dimenzija gdje se upotrebom mikroorganizama pokušavaju prenijeti u jestivi dio biljke mikroelementi koji se već nalaze u tlu, ali zbog kemijskih, fizikalnih pa i bioloških razloga se u manjoj mjeri prenose, akumuliraju u biljku. "Postigli smo određeni učinak, značajno povećanje i cinka i selena, u manjoj mjeri mangana i željeza, ali s različitim mikroorganizmima, počevši od Azotobacter azospirilluma, pa do mikoriza i njihovog različitog učinka na taj cilj u proizvodnji."

Upotrebom digitalnih tehnologija koristili su i neuronske mreže te takozvani Deep Learning, za odgovor koliko je potrebno uzoraka tala da bi dobili dovoljno precizan odgovor o plodnosti određene proizvodne površine.

Tijekom projekta su prikupili tisuće uzoraka koje su većim dijelom analizirali, a sada slijedi obrada i interpretacija podataka. Kaže kako su u okviru projekta dobili opremu te će nastaviti istraživanje u istom segmentu. "Zagrijali smo se raditi u ovom pravcu i sigurno će dio ekipe pa i ja osobno nastaviti rad u tom smjeru", poručuje Lonačrić. 

Koliko su isplativi biološki pripravci?

Kada je riječ o raspoloživosti bioloških preparata, kaže kako ih FAZOS već ima registrirane na tržištu, a plan je ponuditi više različitih proizvoda. Govoreći o isplativosti, kaže kako su modeliranjem izračunali isplativost investicije koja podrazumijeva cijenu 28 eura po litri ili kilogramu, uz upotrebu jedne do jedne i pol litre po ha, ovisno o plodnosti tla. Da bi aplikacija bila izravno isplativa, ističe profesori, dovoljno je da se u tlu uslijed aktivnosti dodanih mikroorganizama mobilizira 10 do 20 kg/ha fosfora, ne računajući pri tome višestruku izravnu korist uslijed nesimbiotske fiksacije dušika, povećanog usvajanja vode, mikroelemenata i dugoročnog poboljšanja plodnosti tla.

"No, da bismo optimizirali primjenu preparata, kao i gnojidbu, prije svega je potrebno analizirati tlo i to tako da imamo što više informacija. Ne možemo očekivati korist od precizne aplikacije gnojiva ako imamo jedan podatak o svojstvima tla za površinu od 10 ha, što znači jedan kompozitni uzorak tla na svakih 315 m", naglašava i dodaje da je prema teoriji idealno imati podatke za svakih 30-60 m što bi bilo prenaporno i preskupo, komentira, ali da umjesto toga možemo koristiti metode interpolacije za procjenu svojstava. Međutim, za to trebamo više uzoraka, npr. bar na svakih 200-ak metara (svakih 5 ha) ili još bolje na svakih 150 m (tj. svakih 2,5 ha). "Istina je da se mi svi zajedno, od proizvođača do agronoma, tek trudimo dobiti prve informacije o kemijskim svojstvima tala na velikom dijelu naših oraničnih površina", upozorava dodavši kako dio poljoprivrednih proizvođača već koristi ove tehnologije na terenu, da ima onih koji su zainteresirani te imaju financijske mogućnosti i organiziraju se u tom pravcu. 

Pojašnjava da postoji određena razlika između velikih poduzeća i manjih te srednjih farmera. Naime, kaže kako pojedini već imaju i infrastrukturu, agronome, i druge stručnjake uključene u proizvodni ciklus, a i mogu si osigurati sredstva za kupovinu moderne opreme, plaćanje savjetodavaca, softvere i drugo. "Naši mali i srednji proizvođači tek trebaju prepoznati što im može pomoći i što od digitalnih tehnologija mogu koristiti. Tu će biti potrebna pomoć i savjetodavne službe, fakulteta, instituta, lokalne i regionalne samouprave, a na koncu i proizvođača opreme, softvera, gnojiva i zaštitnih sredstava", zaključio je.

Poljoprivrednicima će biti potrebna sva stručna pomoć

Osim profesora Lončarića koji je voditelj projekta, o degradacijskim procesima u tlima RH i vrednovanju tala za poljoprivrednu proizvodnju govorio je doc. dr. sc. Vladimir Zebec. O održivom gospodarenju poljoprivrednim površinama primjenom mikrobioloških preparata prisutne je upoznao izv. prof. dr. sc. Vladimir Ivezić, a o njihovoj upotrebi na degradiranim tlima prof. dr. sc. Suzana Kristek

Posebno je istaknuta podrška koju je projektu dao dekan prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić koji je i otvorio samu prezentaciju projekta vrijednog više od milijun eura te istaknuo njegovu važnost za FAZOS, poljoprivredu i proizvodnju hrane u Hrvatskoj. 

U prostoru fakulteta je postavljena i poster sekcija s rezultatima istraživanja, a više o samom projektu možete vidjeti putem ove poveznice.


Fotoprilog


Tagovi

Biološki preparati InoBioTeh Zdenko Lonačrić FAZOS Biofortifikacija Deficit cinka Deficit selena Mikroelementi Krunoslav Zmaić Osatina grupa


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner