Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjemenarstvo
  • 19.08.2010.

Kad izvoz poraste 300 posto

Poljoprivredni institut Osijek povećao prodaju sjemena

  • 765
  • 36
  • 0

Poljoprivredni institut Osijek u prvih pet mjeseci ove godine povećao je prodaju sjemena za 21,4 posto, a na ino-tržištima za čak 300 posto. Sada su u poziciji da izvoze domaću pamet i provode transfer svoje tehnologije - kao što to čine u Turskoj. Uz regiju, njihovo tržište je i Iran, a uskoro i Turkmenistan. Kada bi se poslovni rezultati Poljoprivrednog instituta Osijek (PIO) iz prvih pet mjeseci ove godine mogli nekakvim čarobnim štapićem preslikati na čitavo hrvatsko gospodarstvo, s pravom bi se moglo reći da živimo u zemlji blagostanja, temeljenog na sjajnoj sprezi znanosti i gospodarstva. Naime, PIO je na hrvatskom tržištu u prvih pet mjeseci 2010. povećao prodaju sjemena za 21,4 posto, a prodaju u izvozu za čak 300 posto u odnosu na 2009. godinu. Takvi sjajni poslovni rezultati nisu došli preko noći, niti su nastali samo u proteklim mjesecima.

Poljoprivredni institut Osijek osnovan je davne 1878., a danas je cijenjen kao vrhunski znanstveno-istraživački institut. Temeljna djelatnost Instituta, koji danas ima 157 zaposlenih, su istraživanja u području oplemenjivanja bilja, genetike i sjemenarstva najboljih sorti i hibrida ratarskih kultura. Nadalje, razvoj i primjena laboratorijskih tehnika i analiza, te istraživanja u području voćarstva, agrotehnike i melioracija sastavni su dio znanstveno-istraživačkog rada na Institutu.

Prema riječima Zvonimira Zdunića, ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek, neprocjenjiv je utjecaj PIO-a na razvoj i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Toj tvrdnji u prilog idu činjenice o zastupljenosti njihova sortimenta među ratarskim kulturama na hrvatskim poljima. Konkretno, gotovo 60 posto oranica pod pšenicom zasijano je sjemenom koje dolazi iz oplemenjivačkih programa, laboratorija i sjemenske proizvodnje Instituta. Zastupljenost sortimenta PIO-a je impozantna: lucerna - 90 posto, stočni grašak - 80 posto, soja - 70 posto, ječam - 65 posto, te kukuruz - 20 posto. Ovakvi rezultati na domaćem tržištu nisu ostali bez odjeka u inozemstvu. Sortiment Instituta zastupljen je i u Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu i u Makedoniji. Posebno vrijedni uspjesi ostvareni su u Iranu i Turskoj.

Ovih dana boravili ste u Turskoj kod dugogodišnjih poslovnih partnera iz tvrtke Tareks. S kakvim se novostima vraćate iz Turske?
Novosti su za Institut i više nego dobre. Naime, mi već od kraja devedesetih intenzivno surađujemo s bliskoistočnim zemljama, pa smo tako u Turskoj osnovali malu znanstveno-istraživačku stanicu koja nam služi za razvoj sorti i hibrida prilagođenih aridnim klimatskim uvjetima i specifičnim tehnologijama proizvodnje, kakvi vladaju u zemljama te regije. Tu smo se vodili poznatim biološkim pravilom koje kaže da hibridi stvoreni u određenom klimatskom području u proizvodnji uvijek daju bolje rezultate u odnosu na hibride stvorene u drugim, bitno različitim okolinama te prenešenim u to uzgojno područje. U početku suradnje orijentacija je bila na izvozu gotovog sjemena i to isključivo kukuruza, zatim se posao proširio i na proizvodnju sjemena u Turskoj, da bismo u konačnici osnutkom stanice i radom naših znanstvenika u toj državi sami razvijali hibride kukuruza, sorte pšenice, ječma i lucerne. To znači da smo sada u poziciji izvoziti domaću pamet te provesti transfer tehnologije razvoja sortimenta i sjemenske proizvodnje u privredu jedne države. To je ono najvrjednije što naša znanost u oplemenjivanju bilja može ponuditi i tako samu sebe i financijski opravdati. Sada već proširujemo suradnju i na voćne sadnice, u tijeku su pregovori za osnivanje nekoliko eksperimentalnih voćnjaka u Turskoj. Dakle, jedan naš proizvod otvara vrata drugom i na taj način se proširuje znanstvena i komercijalna suradnja te stvara povjerenje među poslovnim partnerima. Sa zadovoljstvom ističem da smo jedini javni institut kojem je to pošlo za rukom. Naravno da ovo nije došlo preko noći, bilo je potrebno desetak godina mukotrpnog rada i ustrajnosti na vlastitim idejama. U ozbiljnom poslovanju nema slučajnog uspjeha.

Turska je svjetska velesila u proizvodnji voća, a njihovom tržištu gravitira više od 100 milijuna ljudi. Kakva je pozicija Instituta u toj tržišnoj utakmici?
U Turskoj je prisutna najjača svjetska konkurencija koju je uopće moguće zamisliti (Singenta, Monsanto, Pioneer, KWS...). Svi globalni igrači koji nešto znače u tom poslu odavno su međusobno raspodijelili tržište poljoprivrednih proizvoda. Uspjeti zauzeti pet posto tržišta u takvoj konkurenciji samo na kukuruzu, s tendencijom daljnjeg rasta, je golem uspjeh Instituta. To u velikoj mjeri pridonosi i jačanju njegovog znanstvenog i poslovnog ugleda kao i ugleda zemlje. Stečena pozicija na tržištu sjemenskog materijala omogućit će nam brži ulazak i na tržište voćnih sadnica, kako zbog njihove kvalitete tako i zbog već izgrađenog povjerenja u sjemensku robu koju nudi Institut, dakle zbog ugleda Instituta. Ovdje bih posebno istaknuo vlastitu novostvorenu sortu oblačinske višnje, za koju je naš poslovni partner zainteresiran, bilo za proizvodnju ili uvoz sadnog materijala. Mislim da se o svemu tome premalo zna u znanstvenim i stručnim krugovima u Hrvatskoj.

Prisutni ste i u Iranu, zemlji koja je, s gotovo 70 milijuna stanovnika, veliko tržište za vaše proizvode.
Islamska Republika Iran je također vrlo veliko i zanimljivo tržište na kojem smo prisutni unazad osam godina. Tamo je konkurencija nešto manja jer je američkim kompanijama otežan pristup. No rizik poslovanja je bitno veći, ponajprije zbog nepravednih sankcija u domeni poslovanja koje značajno otežavaju transfer novca. Unatoč tome, i tamo smo uspjeli ostvariti značajan lukrativni efekt izborom kvalitetnog, ozbiljnog poslovnog partnera. U bliskoj budućnosti nam preostaje realizirati ideju proizvodnje sjemena OS hibrida kukuruza preko poslovnog partnera u Turskoj za potrebe iranskog tržišta, kako bismo izbjegli moguće posljedice i rizike uzrokovane spomenutim sankcijama.

Nakon Turske, imate li planove i za azijsko tržište?
Trenutačno je Turkmenistan zemlja koju želimo otvoriti u poslovnom smislu. Prve kontakte obavili smo u Ashabadu, gdje je iskazan obostrani interes za suradnju i sada se spremamo u novi posjet toj zemlji na poziv njihova ministarstva poljoprivrede. U taj proces pokušat ćemo uključiti i bivšeg predsjednika Stjepana Mesića koji uživa veliki ugled u toj zemlji, što bi nam značajno pomoglo. Kazahstan je druga priča, tamo imamo određenih problema u kontroli tržišta i sve dok ih ne riješimo nećemo proširivati poslovanje u toj zemlji. U svakom slučaju nastavit ćemo razvijati naše znanstvene programe kao i poslovne aktivnosti u Aziji, ponajprije stoga što su naše sorte i hibridi genetski prilagođeni uzgoju u takvim klimatima, ali i zato što je to tržište koje financijski kontinuirano jača.

Autor: Svetozar Sarkanjac


Izvori

poduzetnistvo.org


Tagovi

Sjemenarstvo Poljoprivredni institut Osijek Sjeme Izvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]