• Zaštita proizvoda
  • 08.05.2013.

Još nismo izgubili pravo na kranjsku, prošek ili teran!

Direktorica Centra za EU HGK misli da nisu propuštene prilike u pregovorima

  • 243
  • 12
  • 0

Politički i ekonomski izazovi pristupanja Hrvatske EU te važnost kvalitetnog korištenja fondova EU samo su neke od tema današnje konferencije u zagrebačkom Westinu o tome koliko smo spremni za fondove i članstvo u EU, u organizaciji HGK i Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK, svojedobno i voditeljica pretpristupnih pregovora s EU za pitanja sigurnosti hrane, poljoprivrede i ribarstva, kaže kako se od 1. srpnja mogućnosti realizacije projekata kroz fondove EU znatno povećavaju. Samo u prvih šest mjeseci članstva na raspolaganju imamo 450 milijuna eura za potrebe kohezijske (regionalne) politike, a od 2014. oko milijardu eura. No treba se pripremiti i za pojednostavljeni uvoz i jači konkurentski pritisak na domaćem tržištu.

Koja je uloga HGK u tome?

Sudjelujemo u procesu izrade strateških dokumenata koji su podloga za provedbu fondova EU. Gospodarstvenici se usmjeravaju odgovarajućim izvorima financiranja iz fondova EU, što uključuje i “fit-in” analize prijava na otvorene EU natječaje. Osnovana je i Zajednica poslovnih savjetnika, a kroz predstavništvo u Bruxellesu te članstvo u 28 europskih udruženja HGK se nalazi na izvoru informacija i ima mogućnost lobiranja za interese naših članica.

Koliko smo posla odradili kad su u pitanju fondovi EU od 1. srpnja 2013.?

Prioriteti za prvih šest mjeseci članstva realizirat će se kroz četiri operativna programa: OP Promet, OP Okoliš, OP Regionalna konkurentnost te OP Razvoj ljudskih potencijala. Proces pripreme programskih dokumenata koji će predstavljati osnovu korištenja sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU za financijsko razdoblje od 2014.-2020. započeo je još u travnju 2012. Plan je ministarstva završiti to do kraja ove godine i poslati operativne programe EK na odobrenje.

Kao glavna pregovaračica za poljoprivredu, mislite li da smo od zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u EU izvukli najviše?

Dvije godine nakon završetka pregovora i dalje ne vidim da je propuštena i jedna prilika. Za poglavlje Poljoprivreda i ruralni razvoj prijelomnica je bila postizanje dogovora o financijskoj omotnici i RH je pri samom vrhu po raspoloživim sredstvima. Problemi u hrvatskoj poljoprivredi nisu prouzročeni pregovaračkim procesom niti će nestati članstvom u EU.

Kako onda komentirate hrvatske probleme s EU zbog kranjske kobasice, terana...?

Hrvatski je stav da imamo pravo nastaviti s proizvodnjom i prodajom kranjske kobasice. Taj je stav dobro obrazložen, a u krajnjoj instanciji o tome će odlučivati sud. Što se tiče terana, s obzirom na to da je to sorta grožđa te da prema odredbama pravne stečevine oznaka vina ne može biti jednaka kao naziv sorte grožđa, bit će potrebno da EK još jednom preispita zaštitu naziva teran.

Što je s domaćim prošekom? Ministar Jakovina i EK tvrde da se u EU neće moći prodavati pod tim imenom.

Hrvatska je zatražila primjenu načela automatizma za svoju listu vina i obvezala se dostaviti specifikaciju za sve oznake za koje se traži zaštita - oznake izvornosti i tradicionalnog ugleda - u roku od godinu dana od pristupanja EU. To znači da u bilo kojem trenutku možemo podnijeti zahtjev za zaštitu pojedine oznake sukladno redovitoj proceduri i inicirati i zaštitu oznake i za prošek. Moguće je da će neka država uložiti prigovor i da on završi pokretanjem spora. No, sporenje je dio procesa ZPP-a.

Autor: Jolanda Rak Šajn Foto: RGBStock.com


Izvori

Jutarnji list


Tagovi

Zaštita proizvoda Operativni program EU fondovi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hrvatska ima divne ljude koji proizvode najbolje, najkvalitetnije, najfinije. U svakom njenom kutku... Pročitaj cijelu bilješku »