• Digitalna poljoprivreda
  • 09.11.2020. 16:00

Jesmo li spremni za promjene koje donosi digitalna poljoprivredna budućnost?

Odgovore na pitanja digitalnih tehnologija u budućnosti proizvodnje hrane dali su prof.dr.sc. Mladen Jurišić s FAZOS-a, Matija Žulj iz Agrivija i Vedran Stapić iz Agrokluba u emisiji Hrvatskog radija za Selo i poljoprivredu urednika Martina Vukovića

Foto: Vedran Stapić
  • 312
  • 58
  • 0

Što je to digitalna poljoprivreda i kakve izazove donosi? Termin koji jednima izaziva nelagodu, drugima otvara perspektive - daje vjetar u leđa. Na koji način može poboljšati proizvodnju, smanjiti troškove te povećati prinose i prihode, pojasnili su jučer u popularnoj radijskoj emisiji Za selo i poljoprivredu HRT-a prof. dr. sc. Mladen Jurišić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, Matija Žulj iz tvrtke Agrivi i Vedran Stapić iz Agrokluba, a sve pod uredničkom palicom Martina Vukovića

Sam spomen tehnologije u poljoprivredi mnoge prvo asocira na troškove nabave, odnosno pitanje - mogu li si to priuštiti. Jedna od najčešće korištenih na gospodarstvima je GPS čija je uporaba, kako navodi profesor Jurišić, pokazala velike uštede u proizvodnji. 

Digitalna poljoprivreda, što je to uopće?

"Ona kreće primjenom ekspertnih znanja, već od 20-30 hektara mogu se uvoditi temeljni sustavi navigacije. Kada govorimo o cijeni onaj najosnovniji je oko 15.000 do 20.000 kuna i omogućuje preklope, poziciju i navođenje, dok ona složenija, košta oko 70.000 kuna. Znam da to sada zvuči dosta za jednog manjeg poljoprivrednika, no uštede su nemjerljive i vrlo brzo se to sve vrati“, pojašnjava profesor Jurišić. 

Odluke na temelju podataka, a ne osjećaja

U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj javlja se sve više aplikacija koje mogu pomoći u organizaciji proizvodnje. Prate stanje polja, vremenske uvjete, prihranu, zaštitu te druge redovite aktivnosti. Sve su češće i bolje prihvaćene među poljoprivrednicima, koji tako bolje upravljaju resursima i zahvaljujući tome ostvaruju benefite. 

Jedna takva je i Agrivi koju koriste brojni poljoprivrednici iz 150 zemalja diljem svijeta. Na temelju vremenskih podataka, po koordinatama pojedine table, aplikacija sugerira što baš toj parceli treba. Isto tako, na temelju informacija sa satelita prati razvoj biomase i usmjerava poljoprivrednika na onaj dio gdje je nedostaje. 

Digitalizacija poljoprivrede - prioritet strateškog partnerstva Agrivija i Agrokluba

"Aplikacija sama monitorira uvjete i prepoznaje kada postoje rizici od bolesti i štetnika te javlja baš za onaj dio polja gdje se nalazi. Također, pomoću nje možemo predvidjeti već unaprijed kakvo nam vrijeme dolazi i dogovoriti i isplanirati aktivnosti u polju kako ne bi došlo do gubitaka“, objašnjava vlasnik tvrtke Agrivi d.o.o. Matija Žulj.

Digitalizacija i državna uprava?

Istaknut je u raspravi i problem nedostatka transfera znanja, savjetodavaca koji nerijetko pretrpani papirologijom ne stignu na teren. No umjesto većeg broja agronoma, koji bi pokrili sve potrebe, može pomoći i tehnologija. 

"Dat ću primjer. Zamislite da svaki poljoprivrednik koristi neku aplikaciju i da država ima jedan 'big data' algoritam kojim može prepoznati one najbolje koji su najučinkovitije proizvodili. Sljedeće bi se godine njihova znanja mogla prenijeti na sve ostale, što bi povećalo produktivnost u poljoprivredi u cijeloj Hrvatskoj“, kaže Žulj i dodaje da će vrlo traženo buduće zanimanje biti analitičar u poljoprivredi.

Moglo se čuti u emisiji kako u Ministarstvu poljoprivrede postoje administrativne platforme, no iz njih ne saznajemo što se događa na polju i nema komponente pomoći u proizvodnji. U raspravi se u više navrata spomenuo i ARKOD sustav, gdje su digitalizirani linearni podaci gospodarstava, te Agronet. 

"Danas on predstavlja efikasan sustav prijave poticaja agenciji za plaćanje. Nažalost, na tome smo ostali. Trebalo je ići puno dalje i još više u regionalizaciju proizvodnje. Odabrati točne i adekvatne lokacije za proizvodnju koja je dohodovnija, no to se još nije ostvarilo“, kaže Jurišić. Naglasio je i kako je nedavno direktorica Svjetske banke najavila omotnicu od oko milijardu eura za digitalizaciju te stoga valja započeti pripreme njenog korištenja. 

Motiv - povećanje profita

Svi su se složili da primjena tehnologije povećava profit. Odnosno bez nje se, kako je Žulj pojasnio, pojavljuju značajni gubitci u više faza. Prvi onaj u samom planiranju, zato što svi proizvođači gledaju kako su prošle godine radili bez da odrade kvalitetne pripreme, prvenstveno analizu tla. "Podaci pokazuju da primjena precizne poljoprivrede donosi uštedu i do 30% na početku“, kaže Žulj.

Drugi gubitak je u proizvodnji, odnosno krive prakse koje se primjenjuju. I treći put kod cijene proizvoda jer nema sljedivosti, poglavito kod voća i povrća. "Danas sve više idemo na nutritivna svojstva i kvalitetu i to donosi veću cijenu. To sve skupa podiže profitabilnost od 50 do 100%“, dodaje. 

Otvoreno je i važno pitanje strukture obrazovanja poljoprivrednika za ovu, kako je neki nazivaju, četvrtu revoluciju. Čujemo kako poljoprivrednici nisu dovoljno educirani, koriste se zaštitna sredstva na svoju ruku, a nova mehanizacija ponekad dolazi u ruke neadekvatnom osoblju. 

Dolazi četvrta poljoprivredna revolucija - tko će od nje imati koristi?

"Situacija je takva da imamo sve više proizvođača koji prate trendove. Osobno poznajem vrlo ozbiljne poljoprivrednike u različitim nišama, a koji su generatori razvoja i koji će zasigurno razviti svoja gospodarstva u obujmu i kvaliteti. Naravno, ima i onih potpuno suprotnih. To su nerijetko tužne socijalne priče koje teško prate trendove. Ali digitalna poljoprivreda je vrlo opširno područje i nudi rješenja za različite dijelove lanca prehrane“, istaknuo je Stapić te zaključio: 

"U budućim omotnicima treba više stimulirati korištenje različitih digitalnih tehnologija. Iz brojnih tehnoloških razloga, ali i tržišnih, a posebno jer povećavaju transparentnosti i otežavaju lov u mutnom."


Izvori

hrt.hr


Tagovi

Digitalna poljoprivreda Emisija za Selo i poljoprivredu Matija Žulj Vedran Stapić Mladen Jurišić


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

TREŠNJA U CVATU - Kad leptir zamahne krilima