Stvaranje potražnje za sirovinama biomase, dovodi do dodatnih i redovitih prihoda za poljoprivrednike, što im omogućuje ulaganja u povećanje i unapređenje mehanizacije, stvaranje kvalitete sjemena i poboljšanje poljoprivrednog sustava.
Novi povjerenik za poljoprivredu EU Phil Hogan, suočava se s mnogim izazovima. Jedan od njih je i Upravljanje jednom trećinom proračuna EU-a, tu su TTIP pregovori, ali i nova ZPP politika EU. No, povjerenik ima i povijesnu priliku: pokrenuti i unaprijediti stvaranje novog "biobased" poljoprivrednog gospodarstva, izgrađen u sklopu europskih biorafinerija.
Europa bi trebala potaknuti brzo širenje svoje mreže biorafinerija, za proizvodnju europske hrane, goriva i stočne hrane, kao i niz drugih visokovrijednih proizvoda koji zamjenjuju fosilna goriva, piše Robert Wright, tajnik ePURE.
Već sada je vidljiva važnost ovog potencijalno revolucionarnog gospodarstva u sustavu poljoprivrede. Stvaranje potražnje za sirovinama biomase, dovodi do dodatnih i redovitih prihoda za poljoprivrednike, što im omogućuje ulaganja u povećanje i unapređenje mehanizacije, stvaranje kvalitete sjemena i poboljšanje poljoprivrednog sustava. To pak povećava njihovu produktivnost, što znači veću proizvodnju hrane, stočne hrane i goriva iz svakog zasijanog hektara.
Za poljoprivrednike koji uzgajaju pšenicu, kukuruz i šećerne repu, koji čine 90% sirovine koja ide u europske obnovljive etanol biorafinerije, ekonomika poljoprivrede se polagano transformira, a to je samo početak. Napredne proizvodne tehnologije omogućuju proizvodnju tzv "druge generacije etanola", a to znači čak i veću vrijednost proizvodnje za poljoprivrednike iz iste sirovine. Biorafinerije također pomažu europskim poljoprivrednicima povećanjem dostupnosti domaćeg, "high-protein" hraniva za životinje.
Europa trenutno ima deficit u hrani za životinje s više od 70% od onoga što mi koristimo kao uvoz iz zemalja trećeg svijeta, kao što je sojino brašno iz Južne Amerike. Etanol biorafinerije zamijenjuju potrebu za uvozom soje, i smanjuju troškove i utjecaj na okoliš koji zahtijeva proizvodnja stočne hrane u EU, te u isto vrijeme stvara veću produktivnost, održivih ruralnih zajednica u Europi.
Gotovo pet milijuna poslova s punim radnim vremenom i radnih mjesta u poljoprivredi, nestali su u cijeloj Europskoj uniji od 2000. do 2012. godine. Europske biorafinerije nalaze se u ruralnim područjima i pružaju priliku da se preokrene taj pad. Svaka nova biorafinerija stvara, u prosjeku, 3.000 radnih mjesta. Više zapošljavanja znači i više novca za lokalnu ekonomiju, a veću vjerojatnost da će lokalne škole i zajednice i dalje funkcionirati.
Da biste dobili osjećaj o gospodarskom potencijalu svakog biorafinerijskog postrojenja, samo treba pogledati primjere u SAD-u. Val naprednih obnovljivih etanol biorafinerija sada dolazi kontinuirano, s prvim otvaranjem tek nedavno u Iowi. Predviđa se da će sama biorafinerija generirati 24 milijarde dolara za Iowu u idućih 20 godina. Za mnoga "biobased" gospodarstva može se činiti predobro da bi bilo istinito.
Europa ima neke od najučinkovitijih poljoprivrednih proizvodnji u svijetu i već je dobro napredovala u ključnim tehnologijama, a sada ima priliku voditi ovaj inovativni novi sektor i shvatiti masivni potencijal biorafinerija i "biobased" gospodarstva.
Europa se mora kretati brže i riješiti trenutne rasprave oko obnovljivih izvora energije i goriva kvalitetnim direktivama i olakšicama za investitore. Trebamo više holistički pristup politike, onaj koji je ponovno fokusiran na Horizon 2020, CAP i strukturne fondove prema "biobased" tehnologijama i poljoprivredne produktivnosti koji prepoznaje vitalnu važnost biorafinerija i etanola.
No, ono što je potrebno više od svega je vodstvo. Europskim ruralnim zajednicama treba povjerenik koji priznaje i prepoznaje ovu povijesnu priliku te je spreman ustrajati u stvaranju tog novog ekonomskog sustava na vrhu dnevnog reda politike EU Komisije.
Profesorica Agronomskog fakulteta u Zagrebu Tajana Krička na sjednici Vladinog Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša (SORZO) istakla je da se na hrvatskim poljima i farmama godišnje proizvede preko 1,6 milijuna tona biomase prikladne za proizvodnju biogoriva.
Najznačajnije izvore biomase predstavljaju vodeće ratarske kulture, poput pšenice, kukuruza i ječma te voćarstvo koje godišnje proizvedu 1,2 milijuna tona, dok u stočarstvu prednjači uzgoj goveda i svinja s gotovo 400 tisuća tona biomase.
U skladu sa Zakonom o biogorivima (NN br. 65/09 i NN br. 145/10) izrađen je i Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva za razdoblje od 2011. do 2020. godine u skladu s Direktivom 2009/28/EZ i Strategijom energetskog razvoja, Strategijom održivog razvitka, Strategijom poljoprivrede i nacionalnom šumarskom strategijom i politikom, kojim se utvrđuje politika poticanja povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u Republici Hrvatskoj.
UNDP je u Bosni i Hercegovini, u sklopu GEF projekta "Zapošljavanje i sigurno snabdijevanje energijom korištenjem biomase u Bosni i Hercegovini" identificirao jasnu potrebu za povećanjem i kreiranjem samoodrživosti tržišta biomase. Uz konzultantsku, administrativnu i tehničku podršku Konzorcija CETEOR d.o.o. Sarajevo, Enova d.o.o. Sarajevo i Regionalnog centra za obrazovanje i informiranje (REIC), UNDP GEF je u srpnju 2011. godine pokrenuo projektne aktivnosti koje vode u pravcu formiranja i razvoja Udruženja biomase u BiH. Trenutno, Udruženje broji 23 člana i član je europskog Udruženja biomasa.
Cilj udruženja je okupiti sve interesne grupe iz sektora biomase u BiH kako bi se poboljšalo zastupanje interesa ovog sektora i kako bi se pratili svjetski trendovi u legislativi, tehnologiji i marketingu biomase. Formiranjem Udruženja biomasa u BiH, Bosna i Hercegovina se približila svjetskim trendovima u proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije. Ovim projektom se u konačnici uklanjaju tržišne barijere između Bosne i Hercegovine, njenih proizvođača biomasa i ostatka svijeta.
Makedonski ministar za strana ulaganja Bill Pavleski i Mark Turley vodeći ekspert grupe Etanol Euro Renewable, te Jan Koninckx, poslovni direktor "Biorefineries na DuPont" potpisali su ugovor o izgradnji moderne biorafinerije, a vrijednost tog projekta procjenjuje se na oko 250 milijuna eura. Proizvodnja će biti namijenjena inozemnom tržištu i očekuje se da će ovaj projekat u konačnici ponuditi novih 1.000 radnih mjesta. Postrojenje će početi sa radom 2016. godine.
Tagovi
Autor
Zea mays
prije 10 godina
Zemlju treba čuvati, nismo ju dobili u trajno vlasništvo već smo je posudili od budućih naraštaja...
pege25
prije 10 godina
Ova priča bi mogla proći sličnu sudbinu kao i uljana repica i biodizel ...od ovakvih i sličnih nazovimo ih projekata će seljak opet ostati kratkih rukava ili?