• OPG Nevenka Kovilić
  • 11.11.2021. 14:40
  • Šibensko-kninska, Skradin

Jer domaće je najbolje - najprodavačica hrvatskog turizma je Nevenka Kovilić (82)

Kod nas se na selu Dubravice uvijek puno radilo, a onda i imalo nešto viška hrane, kaže dobitnica priznanja HTZ-a koja punih 65 godina prodaje svoje domaće proizvode na Skradinskom buku u srcu Nacionalnog parka Krka.

Foto: Marinko Petković
  • 190
  • 85
  • 0

Osamdesetdvogodišnja Nevenka Kovilić iz Skradina punih 65 godina prodaje svoje domaće proizvode na Skradinskom buku u srcu Nacionalnog parka Krka, te postaje jednim od njegovih zaštitnih znakova. Ovih je dana za to dobila i priznanje Hrvatske turističke zajednice na Danima hrvatskog turizma u kategoriji najbolje prodavačice.

"Kod nas se na selu Dubravice uvijek puno radilo, a onda i imalo nešto viška hrane, domaćih proizvoda", kaže ponosna dobitnica priznanja. Bilo to, dodaje, masline, grožđe, bademi ili vino i rakija dok se još mogla ponuditi i prodati. Naravno, ne previše već taman koliko treba za prehraniti brojnu obitelj. 

"Onda će ona, kada se ima za što uhvatiti kod kuće, ostati na okupu i sačuvati ognjište, jer kada se jednom ugasi teško će se vatra na njemu ponovno zapaliti. To je uvijek bilo tako u Zagori, ali je dolaskom masovnog turizma i kod nas, već početkom osamdesetih godina, bilo nešto lakše", napominje Nevenka Kovilić, navodeći da se pokazalo da treba imati svoje proizvode i na škrtoj zemlji, koja se mora redovito obrađivati, posebno u vinogradu ili masliniku, a "koju smo otimali, ako je trebalo i od kamene stine i od mora".

Osmijeh na licu i dobra volja najbolje prolaze 

Samozatajna slavljenica se s pune 82 godine jako dobro nosila i s protokolom na svečanosti priređenoj njoj u čast. Najprije je odradila poziranje sa sinovima Anđelkom, Ivanom i Zoranom, koji su također uspješni poduzetnici u turizmu, a zapošljavaju 50 ljudi. Ni ovaj put se nije odvajala od svoje prepoznatljive marame.

Inače, turistički vodiči je predstavljaju turistima i upoznaju s njome, a ona im govori o skradinskim tradicijama i domaćim proizvodima njezinog zavičaja.

Kazala je da nije išla raditi svaki dan već kad je mogla jer je trebalo spremiti i kuću, odnosno robu ili sve od polja do stola. "Kako nekada kad se nije ni znalo što je to OPG, odnosno domaći proizvod, tako i sada kada su oni sve više traženi u turističkoj potrošnji", otkriva. 

Nevenka Kovilić postala je i jednim od zaštitnih znakova NP Krka 

U obrazloženju nagrade HTZ-a za najprodavačicu, stoji da je tijekom minulih desetljeća zahvaljujući svom predanom radu i načinu ophođenja s turistima te svom autentičnom izgledu, svake godine od 1. travnja do 1. studenog, koliko traje turistička sezona u NP Krka, s osmijehom na licu dočekivala turističke grupe sa svojim bademima, koje ovdje zovu bajami, orasima, smokvama, grožđem i maslinovim uljem.

Inače, desetak prodavačica se rotira svaki dan kako bi bile bliže samom ulasku na Skradinski buk, odnosno u Nacionalni park. Nevenka nam je otkrila da osmijeh na  licu, odnosno dobra volja, uvijek najbolje prolaze kod turista, posebno stranaca jer postoji jezična barijera i valja se snaći kako znaš i umiješ.

Ovaj poslovni recept potvrdio nam je i Zoran Kovilić, najmlađi Nevenkin sin, koji je, kaže, znao i zaspati ispod štanda, kad je išao s njom raditi, dok je otac bio radnik u mlinu na Krki. Jedna je plaća u velikoj kući uvijek malo, a s dvije je lakše, kažu vrijedni Kovilići. Imali su i krave, ovce i koze te je trebalo i njih namiriti, pa su ustajali u četiri ujutro, prije odlaska na posao.

Zaštita autohtonih jela Zagore

Stručna voditeljica NP Krka, Gordana Goreta je istaknula da je naša priroda kao i naš Nacionalni park lijepa, ali njega, kao i sve u životu čine pravi ljudi. "Mislim da ova nagrada nije mogla doći u bolje ruke od naše Nevenke Kovilić, koja je pokazala sve ove godine kako se dobar i uporan radi isplati", naglasila je. 

S druge strane, Nevenkina snaha Marija Kovilić, predsjednica je udruge Skradinska čiopa (vrsta gradske lastavice), koja radi na zaštiti autohtonih jela Zagore, kao što su skradinski rižoto, koji se kuha najmanje 10 sati, čokalice (vrste gavuna, koja živi u bočatom moru) te skradinskoj torti. Dodaje da se unatoč dugotrajnoj i zahtjevnoj proceduri, ne smije, izgubiti autohtona gastro veza s prirodom. Domaći ljudi, kaže, više ne idu ni u berbu vinogradarskih puževa, još jedne autohtone domaće spize, koju su vratili u restoransku ponudu ovoga kraja, koji je nekada bio velika rimska luka.

Čuli smo da je Skradin posjetila više puta i austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica Sissi, supruga cara i kralja Franje Josipa I. Iz minulih vremena, Turci su ovdje bili 140 godina, ostala je i prepoznatljiva gradska arhitektura, koja ukazuje i na bogati ondašnji život, prije turizma.

Franjevačka rakija od 17 ljekovitih biljaka  

Franjevački otočić Visovac je znamenita turistička atrakcija Skradina, kao i Roški slap, koji godišnje posjeti 10.000 turista. Visovačko jezero je dugačko 3,5 kilometra, široko 800 metara, a duboko 50 metara te je dio rijeke Krke.  

Naš domaćin bio je fra Stojan Damjanović, koji se s još šest fratara brine o tamošnjoj vrijednoj povijesnoj zbirci, u kojoj se, između ostalog čuva i najmanja knjiga na svijetu, veličine samo 3,5 x3,5 mm koja sadrži molitvu Oče naš na sedam jezika, a tiskana je u Guttenbergovom muzeju u Mainzu.

Inače, Visovac je otok na rijeci Krki, koji se prvi put spominje 1345. godine. Franjevački samostan, ustanovljen je oko 1445. godine, a stara crkva Gospe Visovačke dobila je sadašnji izgled 1725. godine. U vrijednoj zbirci su izloženi ostaci predmeta iz rimskog razdoblja, predmeti hrvatske baštine, umjetničke slike iz raznih razdoblja te bogato umjetnički oblikovano crkveno posuđe. Tamo se čuvaju i ostaci srušenih raspela u Domovinskom ratu na području županije, kao i sablja hrvatskog narodnog junaka Vuka Mandušića, koji je rođen u 10 kilometara udaljenom selu Rupe.

Nema do domaćeg proizvoda

Fra Stojan požalio nam se da divlje svinje znaju doplivati i na Visovac jer se  polja na kontinentalnom dijelu sve manje obrađuju, te zarastaju u šikare i šume, što je velika šteta. Rado nam je pokazao lijepo uređeni park, koji je biljni svijet u malom. Naime, nakon što je proveo 13 godina u redovničkoj misiji u Africi, na Visovcu je od 1999. godine. Od brojnoga i raznolikog voća ističemo ono japansko, kaki jabuke, koje su odlično rodile i ginko, te velika stabla banana, koja ne daju plodove, a imaju i francusko stablo pod imenom bombon. Znamenita je i franjevačka rakija od 17 ljekovitih biljaka, koja se i prodaje u suvenirnici.


Fotoprilog


Tagovi

Nevenka Kovilić HTZ OPG Nevenka Kovilić Najbolja prodavačica fra Stojan Damjanović


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što znate o alpakama?
Lako se uzgajaju, posebno na manjim površinama. Hrane se travom i ne traže puno u pogledu ishrane. U brigu o njima obavezno treba uvrstiti sječenje kandži, jer one nemaju kopita, i korekciju zuba.
Uskoro i više!