Pretraga tekstova
Stopa organiziranosti i dalje je niska i proizvođačke su organizacije malene, kako po broju članova, tako i po ukupnoj vrijednosti tržišne proizvodnje i samo je ograničeni broj proizvođača voća i povrća član organizacije proizvođača, pa može imati koristi koje pruža režim EU.
Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta o provedbi odredaba o proizvođačkim organizacijama, operativnim fondovima i operativnim programima u sektoru voća i povrća od reforme iz 2007. godine, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir upozorila je da je nužno pojednostavniti europske i nacionalne procedure za registraciju proizvođačkih organizacija te smanjiti administrativni teret koji im se nameće. Za to se, u svom izvješću Odboru, založio i izvjestitelj Nuno Melo, europarlamentarac iz Portugala.
"Važno je povećati sveukupnu razinu potpore proizvođačkim organizacijama i dati veće poticaje za osnivanje proizvođačkih organizacija, jer smisao udruživanja organizacija jest veća konkurentnost i veća zarada poljoprivrednika, a realizacija tog cilja za sada izostaje", kazala je Petir.
Iako se razina organiziranosti povećala na 47 % u 2012. godini, u odnosu na 2004. godinu kada je iznosila svega 31 %, postoje velike razlike između država članica po pitanu organiziranosti, što se može pripisati i različitim polaznim točkama u poticaju za uspostavljanje proizvođačkih organizacija.
Stopa organiziranosti i dalje je niska i proizvođačke su organizacije malene, kako po broju članova proizvođača, tako i po ukupnoj vrijednosti tržišne proizvodnje i samo je ograničeni broj proizvođača voća i povrća član organizacije proizvođača. Stoga je većina proizvođača isključena iz izravnih koristi koje pruža režim EU-a za sektor voća i povrća.
Ukupne poljoprivredne površine Europske unije zasađena voćem i povrćem u razdoblju od 2003. do 2010. godine smanjene su za 6 %, što pokazuje da su poljoprivrednici, ili prešli na druge kulture ili odustali od proizvodnje. Zadnjih godina opada i obujam proizvodnje voća i povrća te potrošnja svježeg voća i povrća po glavi stanovnika, što ukazuje na trend konzumiranja prerađene hrane. Uvoz voća i povrća raste, dok su domaći proizvođači izloženi nelojalnoj konkurenciji i nepoštenoj trgovačkoj praksi.
Marijana Petir je rekla da je u Hrvatskoj registrirana proizvođačka organizacija za mlijeko, te krajem 2014. godine prva proizvođačka organizacija za voće, no kako je istaknula, dnevno je zovu poljoprivrednici i udruge koji bi se željeli udružiti u proizvođačke organizacije, ali je procedura dugotrajna i prezahtjevna, a Ministarstvo poljoprivrede ne pruža im gotovo nikakvu podršku i ne pojednostavljuje pravilnik za njihovu registraciju, što poljoprivrednici opetovano traže.
Predstavnik Europske komisije složio se je da je nužno pojednostaviti procedure i da će povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan uskoro Odboru dostaviti svoj prijedlog o tome što se u sklopu Komisije planira poduzeti.
Foto: Agrofructus
Tagovi
Europski parlament Proizvođačke organizacije Marijana Petir Nacionalne procedure Registracija proizvođačkih organizacija Administrativni teret Nuno Melo Portugal Veći poticaji Voće i povrće Prerađena hrana Nelojalna konkurencija Nepoštena trgo
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Marijan Balić
prije 9 godina
ovo je bzvz...hoćemo neki članak o poticajima ;)