Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parlamentarni izbori
  • 08.04.2024. 13:30

Javno dobro: Potpore moraju prestati biti način održavanja poljoprivredne proizvodnje

Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost hrvatske poljoprivrede. Ispred stranke Javno dobro odgovorio nam je dr.sc. Tomislav Bedeković.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
  • 1.054
  • 110
  • 2

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Ispred stranke Javno dobro odgovorio nam je dr.sc. Tomislav Bedeković, kandidat u 5. izbornoj jedinici. 

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

Pitanje nije postavljeno konkretno s obzirom na broj potpora koji su na raspolaganju poljoprivrednicima u RH trenutno. Generalno govoreći, sustav potpora mora biti učinkovitiji i treba se bazirati na količini krajnjeg proizvoda, a model sufinanciranja za gospodarstva veće ekonomske vrijednosti potrebno je ograničiti na 50% povrata sredstava i to nakon što korisnik sam isfinancira predloženi projekt.

Postići isplativost proizvodnje 

Kroz potpore za repromaterijal u sektoru ratarstva moguće je osigurati konkurentnost naših krajnjih proizvoda na EU tržištu te uopće postići isplativost proizvodnje. Potpore moraju prestati biti način održavanja poljoprivredne proizvodnje i svrha im mora postati kako bi se osigurala samodostatnost države u poljoprivrednoj proizvodnji. Jedini način je povećanje poljoprivredne proizvodnje. Također, moguće je u sektoru stočarstva stimulirati da stočari kupuju domaće ratarske kulture davanjem određene premije na cijenu mlijeka te sufinanciranjem opreme za farme u postocima zavisno koliki postotak domaće hrane koriste za hranidbu stoke.

Kako se gotovo svaki dio potpora sufinancira iz sredstava EU potrebno je krenuti u pregovore kako bi se za naredno razdoblje osigurale mjere koje će dovesti do rasta poljoprivredne proizvodnje.

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

Sredstva velikim gospodarstvima ne treba ograničavati ako se radi o kvalitetnim projektima. Upravo u prvom odgovoru dali smo odgovor kako to postići, sufinanciranjem do 50% projekta odnosno ulaganja koje mora biti potvrđeno rastom proizvodnje. Kod malih gospodarstava potrebno je osigurati sufinanciranje do 70% bespovratnih sredstava, ali ti projekti također moraju biti potvrđeni rastom proizvodnje ili uvođenjem prerade primarne sirovine. Tu dolazimo do trenutnog problema poreznog sustava.

Svrha velikih gospodarstava je stjecanje značajne ekonomske dobiti te se sukladno tome i oporezuju. Problem je kod malih jer se trenutnim poreznim načinom ne stimulira prerada primarne sirovine na samom gospodarstvu, a što bi trebao biti cilj malih gospodarstava odnosno da ponude ograničene količine vlastitih autohtonih finalnih proizvoda.

Veće kazne za zapušteno zemljište

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

Hrvatskoj ne treba takav fond nego je potrebno u većoj mjeri sufinancirati repromaterijal ovisno o proizvodnji. U slučaju elementarnih nepogoda lokalna samouprava i država već osigurava određena sredstva koja se isplaćuju u takvim slučajevima. Poremećaji uzrokovani globalnim poremećajima tržišta (rat u Ukrajini, korona kriza i sl.) mogu se ublažiti naprijed navedenim mjerama odnosno promjenom u postocima sufinanciranja repromaterijala.

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Vlasništvo je ustavna kategorija i bez promjene Ustava nije moguće provesti nikakve zabrane s obzirom na raspolaganje privatnim zemljištem.

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

Nismo za uvođenje takvog poreza, a problem je također privatnog vlasništva. Problem se može riješiti uvođenjem većih kazni za zarašteno zemljište, a što je i trenutno na snazi u više gradova odnosno općina u RH.

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

Porez na zamjenu poljoprivrednog zemljišta potrebno je ukinuti, a eventualno okrupnjavanje moguće je postići jedino novčanom stimulacijom vlasnika zemljišta.

Prevelika centralizacija države 

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?

Razvoj sredina koči prevelika centralizacija države, previše županija te općina. Promjene u ovom segmentu moguće su jedino ako se ljudima u malim sredinama osigura sve što im treba za život (škola, vrtić, radno mjesto). S ovakvim ustrojstvom to je nemoguće provesti.

Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

Niti jedna privremena stimulacija ne može osigurati razvoj sela i manjih sredina. Dokaz je mjera odgojitelj u gradu Zagrebu koja nije polučila nikakav rezultat. Ljudima je potrebno osigurati mogućnost ekonomske isplativosti poljoprivredne proizvodnje, a to je moguće jedino povećanjem poljoprivredne proizvodnje te povećanjem vrijednosti krajnjeg proizvoda.

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Kao što smo naveli, jedino promjenom administrativne organizacije moguće je decentralizirati državu.

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

Prvo moramo povećati proizvodnju, a povećanje domaćih proizvoda moguće je promjenom porezne politike prema malim gospodarstvima odnosno stimuliranjem prerade primarne sirovine na vlastitim gospodarstvima.

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

Državni tajnici i savjetnici su izmišljene funkcije za uhljebljivanje

Pad proizvodnje je u gotovo svim segmentima poljoprivrede, a rješavanje je u stvaranju uvjeta za samoodrživost proizvodnje. Bez promjene cjelokupne trgovačke politike teško je očekivati ikakav pozitivni pomak i u poljoprivredi.

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

Niska samodostatnost mesa u RH je posljedica trgovačke politike, a za rješavanje problema potrebno je više od 10 godina. Hrvatskoj nedostaju matična stada u govedarstvu te posebice svinjogojstvu. Taj je problem rezultat stanja u državi u kojoj je sve podređeno trgovini i turizmu te se zbog toga niti neće moći promijeniti takvo stanje.

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

Bit će ih manje, odnosno mala gospodarstva će skroz nestati. Zbog loše politike postat ćemo skroz ovisni o hrani te ćemo plaćati skupu i lošu hranu.

Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?

Državni tajnici i savjetnici su izmišljene funkcije za uhljebljivanje, ne služe ničem i treba ih ukinuti.

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

Negativno, a pokazatelj je pad poljoprivredne proizvodnje.


Tagovi

Parlamentarni izbori Stranka Javno dobro 15 pitanja Budućnost poljoprivrede Tomislav Bedeković Izbori2024


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dolaze prvi plodovi 🥰🥒💚 uspješno se izborili s mrmcima 💪