Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost hrvatske poljoprivrede. Ispred stranke Javno dobro odgovorio nam je dr.sc. Tomislav Bedeković.
Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.
Ispred stranke Javno dobro odgovorio nam je dr.sc. Tomislav Bedeković, kandidat u 5. izbornoj jedinici.
Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?
Pitanje nije postavljeno konkretno s obzirom na broj potpora koji su na raspolaganju poljoprivrednicima u RH trenutno. Generalno govoreći, sustav potpora mora biti učinkovitiji i treba se bazirati na količini krajnjeg proizvoda, a model sufinanciranja za gospodarstva veće ekonomske vrijednosti potrebno je ograničiti na 50% povrata sredstava i to nakon što korisnik sam isfinancira predloženi projekt.
Kroz potpore za repromaterijal u sektoru ratarstva moguće je osigurati konkurentnost naših krajnjih proizvoda na EU tržištu te uopće postići isplativost proizvodnje. Potpore moraju prestati biti način održavanja poljoprivredne proizvodnje i svrha im mora postati kako bi se osigurala samodostatnost države u poljoprivrednoj proizvodnji. Jedini način je povećanje poljoprivredne proizvodnje. Također, moguće je u sektoru stočarstva stimulirati da stočari kupuju domaće ratarske kulture davanjem određene premije na cijenu mlijeka te sufinanciranjem opreme za farme u postocima zavisno koliki postotak domaće hrane koriste za hranidbu stoke.
Kako se gotovo svaki dio potpora sufinancira iz sredstava EU potrebno je krenuti u pregovore kako bi se za naredno razdoblje osigurale mjere koje će dovesti do rasta poljoprivredne proizvodnje.
Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?
Sredstva velikim gospodarstvima ne treba ograničavati ako se radi o kvalitetnim projektima. Upravo u prvom odgovoru dali smo odgovor kako to postići, sufinanciranjem do 50% projekta odnosno ulaganja koje mora biti potvrđeno rastom proizvodnje. Kod malih gospodarstava potrebno je osigurati sufinanciranje do 70% bespovratnih sredstava, ali ti projekti također moraju biti potvrđeni rastom proizvodnje ili uvođenjem prerade primarne sirovine. Tu dolazimo do trenutnog problema poreznog sustava.
Svrha velikih gospodarstava je stjecanje značajne ekonomske dobiti te se sukladno tome i oporezuju. Problem je kod malih jer se trenutnim poreznim načinom ne stimulira prerada primarne sirovine na samom gospodarstvu, a što bi trebao biti cilj malih gospodarstava odnosno da ponude ograničene količine vlastitih autohtonih finalnih proizvoda.
Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?
Hrvatskoj ne treba takav fond nego je potrebno u većoj mjeri sufinancirati repromaterijal ovisno o proizvodnji. U slučaju elementarnih nepogoda lokalna samouprava i država već osigurava određena sredstva koja se isplaćuju u takvim slučajevima. Poremećaji uzrokovani globalnim poremećajima tržišta (rat u Ukrajini, korona kriza i sl.) mogu se ublažiti naprijed navedenim mjerama odnosno promjenom u postocima sufinanciranja repromaterijala.
Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede
Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?
Vlasništvo je ustavna kategorija i bez promjene Ustava nije moguće provesti nikakve zabrane s obzirom na raspolaganje privatnim zemljištem.
Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?
Nismo za uvođenje takvog poreza, a problem je također privatnog vlasništva. Problem se može riješiti uvođenjem većih kazni za zarašteno zemljište, a što je i trenutno na snazi u više gradova odnosno općina u RH.
Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?
Porez na zamjenu poljoprivrednog zemljišta potrebno je ukinuti, a eventualno okrupnjavanje moguće je postići jedino novčanom stimulacijom vlasnika zemljišta.
Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?
Razvoj sredina koči prevelika centralizacija države, previše županija te općina. Promjene u ovom segmentu moguće su jedino ako se ljudima u malim sredinama osigura sve što im treba za život (škola, vrtić, radno mjesto). S ovakvim ustrojstvom to je nemoguće provesti.
Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?
Niti jedna privremena stimulacija ne može osigurati razvoj sela i manjih sredina. Dokaz je mjera odgojitelj u gradu Zagrebu koja nije polučila nikakav rezultat. Ljudima je potrebno osigurati mogućnost ekonomske isplativosti poljoprivredne proizvodnje, a to je moguće jedino povećanjem poljoprivredne proizvodnje te povećanjem vrijednosti krajnjeg proizvoda.
Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?
Kao što smo naveli, jedino promjenom administrativne organizacije moguće je decentralizirati državu.
Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?
Prvo moramo povećati proizvodnju, a povećanje domaćih proizvoda moguće je promjenom porezne politike prema malim gospodarstvima odnosno stimuliranjem prerade primarne sirovine na vlastitim gospodarstvima.
Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?
Pad proizvodnje je u gotovo svim segmentima poljoprivrede, a rješavanje je u stvaranju uvjeta za samoodrživost proizvodnje. Bez promjene cjelokupne trgovačke politike teško je očekivati ikakav pozitivni pomak i u poljoprivredi.
Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?
Niska samodostatnost mesa u RH je posljedica trgovačke politike, a za rješavanje problema potrebno je više od 10 godina. Hrvatskoj nedostaju matična stada u govedarstvu te posebice svinjogojstvu. Taj je problem rezultat stanja u državi u kojoj je sve podređeno trgovini i turizmu te se zbog toga niti neće moći promijeniti takvo stanje.
Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?
Bit će ih manje, odnosno mala gospodarstva će skroz nestati. Zbog loše politike postat ćemo skroz ovisni o hrani te ćemo plaćati skupu i lošu hranu.
Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?
Državni tajnici i savjetnici su izmišljene funkcije za uhljebljivanje, ne služe ničem i treba ih ukinuti.
Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?
Negativno, a pokazatelj je pad poljoprivredne proizvodnje.
Tagovi
Autorica
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
Sretan Vam praznik rada, ali i blagdan svetog Josipa Radnika
SAD gubi tržišni udio: Kina se okrenula drugim izvoznicima žitarica i uljarica
U prevrtanju traktora smrtno stradao 78-godišnjak
Ne zaboravite na sebe: Sandra Eimane o važnosti brige za mentalno zdravlje na selu
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Fotografija je lijepa i djeluje kao na na drugom planetu , mogao sam napisati HRVAT sa psom na Marsu !
Mladen Stojanovic
prije 1 tjedan
Ovo je Marlera u Medulinu, daleko smo od Slavonije, to je nekakva neobična zemlja sa istočne strane Marlere. A sa ove druge gdje sunce zalazi su Više [+]
Makeba
prije 1 godinu
Pa i nisu prijatelju ,ovi ništa nisu isplatili 4 je mjesec , ljudi su počeli sijati , očito na zrak, zrak tenkiraju ,zrak jedu. Ne brini se pajdo sve je uništeno. Sad još nek smanje cijene za 50 posto i odemo mi svi u 3pm.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Hvala AGROKLUBU , na postavljenim pitanjima ! ZVALI SU ME NEKI ,pa da POMOGNEM ;Članak 48 Ustava pod stavak 4 ; JAMČI SE PRAVO NASLJEĐIVANJA ! Ovo je Ustavna osnova za donošenje ZAKONA ! *Beograd 1965 Zakonodavno - pravna komisija Savezne skupštine donosi Zakon o nasljeđivanju ! NASLJEĐIVANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA , Član 3 ---Nasljeđivanjem ne može se prekoračiti zakonom određena veličina poljoprivrednog zemljišta koju pojedinci mogu imati u vlasništvu ! ZNAČILO je to 10 ha koju VEĆINA obitelji od OTOKA pa do KOPNA nije imala ! Taj članak SPRIJEČIO JE i da se KUPNJOM privatne zemlje formiraju OPG površinski veći od 10 ha i REZULTAT JE IZUMIRANJE CIJELH SELA ! Poglavlje u BUDUĆEM ZAKONU ; Nasljeđivanje zemljišta ---Članak X , pod zemljištem se podrazumijeva ; poljoprivredno , šumsko i građevinsko te putevi , jer se putevi vode kao parcele ! DALJNJI članci govore KAKO se nasljeđuje i UVODI SE POVIJESNA NOVOST , MODEL OBEŠTEĆENJA , ako ima 2 ili više nasljednika , a dio novca za to može ići u FOND , od prodaje , zakupa državne zemlje , i SVE od prenamijene u građevinsko ! *I onda se MOŽE pitati ; Da li ste Zakon o nasljeđivanju itd !
Đuro Japaric
prije 1 godinu
*** Ruševne kuće i gospodarske zgrade , također se znatan broj vodi na UMRLIM , a NASLJEDNICI gdje mi je stanje POZNATO NEĆE pokrenuti OSTAVINSKE POSTUPKE ! Zato se MORA mijenjati članak 210 , jer za SVE je PRVI preduvjet da imovina ide na ŽIVE fizičke osobe ili NA LOKALNE vlasti , ako nema nasljednika ! I onda GRAĐEVINSKA inspekcija ! SAMO u RUŠEVNIM objektima , IMA i dio GRAĐEVINSKOG materijala , kojega bi trebalo iskoristiti ; KAMEN , nešto opeke , crijepa i građe !*** PUNO je LJUDSKOG rada uloženo u selima u IZGRADNJI ; kamen su vadili sami , dio opeke - cigle su pekli , građu RUČNO tesali , pa bar NEKA se DIO UGRADI za neke druge namjene !
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Članak 210 ; Ostavinski se postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih , odnosno s njima izjednačenu ispravu ! Ovo znači da će tada SUD dati javnom bilježniku da odradi postupak ! I sada pošto je HRVATSKA iseljenička država , u MATIČNIM uredima NE znaju ako je netko umro i sahranjen u inozemstvu !Pa u SLAVONIJI gdje imam dokumente dio zemlje se vodi na ljudima koji su POGINULI ili UBIJENI u Drugom ratu ! Pismenim sam putem tražio od Plenkovića i ekipe u NE hrvatskom saboru da za POČETAK izmjene članak 210 u smislu da nasljednici MORAJU ostavinski postupak pokrenuti u roku 6 mjeseci ! Da mi koji ZNAMO da se zemlja vodi na UMRLIM , možemo TRAŽITI od LOKALNIH vlasti da ONE pokrenu OSTAVINSKI postupak , jer ONE su člankom 6 , NASLJEDNICI , ako NEMA NASLJEDNIKA ! A da bi se UTVRDILO da li IMA ili NEMA nasljednika ( fizičkih osoba u prvom redu ) , MORA se pokrenuti ostavinski postupak ! ZA NAPISATI IZMJENU ČLANKA 210 treba 5 minuta , ali NI TO NEĆE mijenjati ! SUVLASNIK sam u jednoj parceli sa UMRLIM koje nisam NIKADA ni upoznao , suvlasnik je ivo SRANJE koje nazvaše RH ! Pa sada da gospođi ŽELJKI darujem ili prodam suvlasnički dio , bila bi suvlasnica sa UMRLIM i RH ! Vodi se parcela kao poljoprivredno , a u biti ŠUMA ! I sada JA NE MOGU pokrenuti postupak , bez ostalih , PROMJENE iz poljoprivrednog zemljišta u ŠUMA ! Sa izmjenom članka 210 , MOGLI BI IĆI U MASOVNO POKRETANJE OSTAVINSKIH POSTUPKA ,a ovako čekajte da budem PRIVREMENI ministar poljoprivrede !
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Kandidati za Sabor , osim Miroslava Kovača , nemaju veze o poljoprivredi . Miroslav puno zna jer sam radio ANALIZU postojećih zakona kao i članaka Ustava za UNIŠTENU Udrugu OPG Hrvatske - Život ! Mi u HRVATSKOJ imamo VELIKO USITNJAVANJE ZEMLJIŠTA I POVEĆANJE broja vlasnika od 1918 i SRPSKO - hrvatske agrarne reforme , te od reforme Brozovih komunista 1945 ; diobom , nasljeđivanjem , darovnim i drugim ugovorima , prodajom, OTIMANJEM od Vlasti Josipa Broza i njegovih učenika , Franje Tuđmana i Ivice Račana ! IMAMO Ustavnu osnovu da se ZAUSTAVI , USITNJAVANJE I POVEĆANJE BROJA VLASNIKA , a to znam ja kao PRIVREMENI ministar poljoprivrede i to je PREDLOŽENO ; Plenkoviću , Milanoviću , Grmoji , Sandri , poslao sam i na Odlučno i pravedno , dao Miroslavu , koji NEĆE DOBITI puno prostora u medijima ! POSLATI ću na adrese još nekoliko partija za koje prognoziraju da će preći izborni prag od 5 % ! Samo PUTEM INŽINJERINGA sa DIRIGIRANIM mjestima na LISTAMA KOALICIJA , OPET će u Sabor ući 15 - 20 partija i sa takvima JA MORAM ORGANIZIRATI PISANJE NACRTA ZAKONA ZA HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! Za mene JEDNOSTAVNO !
Hdz zlocinacka organizacija
prije 1 godinu
Bilo prije par godina dok se Ukrajina nije umješala. Nemojte nas jebat. Milijuni se svaki mjesec ulupavaju u Ukrajinu a za uzvrat nam oni ruse cijene zitarica, voca i cijene rada. Razliku placa EU
Marta Radić
prije 1 godinu
Ponovo slušamo , povečaj proizvodnju...a i dalje tržišna ekonomija...kome prodati i po kojoj cijeni..gdje je tu ekonomska računica. Jedemo uvoznu hranu , uvozimo više nego li izvozimo..a mi.pričamo o povečanju proizvodnje..dajte molom vas to je utopija.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Zašikareno zemljište ; piše u katastru RH , au gruntovnici na umrlom kralju Petru ! Kome poslati kaznu ? Pa zato se MORA mijenjati i Članak 210 Zakona o NASLEĐIVANJU , DA ME I Srbi razumiju , u smislu da se MORA pokrenuti OSTAVINSKI postupak u roku 6 mjeseci , tea fa fiziče i pravne osobe koje znaju da se ZEMLJA vodi na UMRLIM MOGU od lokalnig vlasti TRAŽITI da pokrenu OSTAVINSKI postupak . Shvatili su to malo prije i kadidati OiP !
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Malo prije sam bio sa kandidatima Odlučnost i pravednost , bila je i gospođa Karolina i gospodin Kovač . Bilo je i dio predstavnika medija : Pokazao sam NN SRH u kojoj je Sabor SRH 1971 donio Ukaz O PREUZINANJU hrpe ZAKONA DONOSENIH u Beogradu te pod rednim brojem 72 Zakon o nasljeđivanju ! Gospodin Tomislav nema veze o poljoprivredu i USTAVU ! U članku 48 točka 4 piše ; JAMČI SE PRAVO NASLJEĐIVANJA ! U BEOGRADU 1965 NISU napisali članke za NASLJEĐIVANJE ZEMLJE , pa to u Zagrebu 2003 nisu mogli plagirati ! PITAO SAM SUCE Ustavnog SUDA kako to riješiti ? REČENO mi je da NAPIŠU izmjene i POGLAVLJE ; Nasljeđivanje zemljišta . Pitati ću gospodina Kovača , da li su oni dobili od AGROKLUBA , pa ako nisu pošaljite im !