• Intervju
  • 04.03.2012.

Jakovina: Iz Čobankovićeva ormara ispada hrpa kostura

Koliko god je bilo iscrpljujuće, vrijedilo je na taj način doći do rješenja. Bilo koji drugi model, postignut barikadama, na cestama, pritiscima, uvredama..., osim argumentirane rasprave za stolom nije dolazio u obzir, govori ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je u najvrućoj fotelji novoga sastava Vlade pokazao sve odlike kriznog menadžera. Je li i koliko spreman na nove izazove, kako će uvesti više reda u poticaje i dodjelu poljoprivrednog zemljišta, tko su mu politički uzori, je li

  • 1.087
  • 54
  • 0

Prosvjedi mljekara završeni su, no poručili su kako su izgubili bitku, a ne rat. Jeste li zadovoljni rezultatom?

Zadovoljan sam utoliko što su se nezadovoljni proizvođači vratili svojim kućama i obiteljima i strojevima kojima su blokirali ceste ponovno rade na vlastitom gospodarstvu. Izraze bitka i rat ne bih koristio jer implicira postojanje suprotstavljenih strana - proizvođači mlijeka ne mogu bez mljekara i to je jednostavno simbioza, odnosno partnerski odnos koji moramo učiniti boljim i djelotvornijim.

Iako su se povukli, prosvjednici nisu odustali od promemorije iz 2009. kojom se cijena sirovog mlijeka određuje prema tromjesečnom prosjeku EU27, a ne kako je nudila mliječna industrija, te su angažirali i odvjetnike.

To je jedan od načina kako mogu iskazati i zaštiti svoje interese i to je njihovo legitimno pravo. Dapače, čak je i njihov "glavni pregovarač" Darko Pavičević navodno pravnik, iako se, nažalost, nije tako ponašao niti u tom smjeru zastupao njihove zahtjeve. No, moram reći da je promemorija na koju se pozivaju pravno neobvezujući akt i sve ove godine na snazi je bila neka vrsta džentlmenskog dogovora, koji je potpisan tripartitno između mljekara, proizvođača mlijeka i ovog ministarstva. Nažalost, uvjeti na tržištu i prerađivačkoj industriji trenutačno su takvi da je promemorija postala preveliko opterećenje i tako se više nije moglo raditi.

Bilo je i prolijevanja mlijeka, a na kraju su i vođe prosvjeda, poput Branka Zorića, koji su pozivali i na bojkot mljekara, isporučivali mlijeko čak i Dukatu, kojega su smatrali glavnim krivcem.

To, na neki način, pokazuje i licemjernost nekih predvodnika prosvjeda. Mlijeko je prehrambeni artikal kojeg je šteta tako rasipati, a bilo je i pranja cipela, ruku... u mlijeku. Nadam se da takve scene više nećemo gledati na našim ulicama.

Rekli ste i da je sve to dijelom bilo ispolitizirano. Tko stoji iza prosvjeda? HDZ? HSS?

Neću ih imenovati, ali ću reći da su svi oni koji su 4. prosinca izgubili izbore, mljekarsku krizu po formuli "što gore to bolje" pokušali iskoristiti za ubiranje političkih bodova.

Je li Hrvatska poljoprivredna komora tijelo koje može poljoprivrednike pozivati na bunt?

Ne. To je institucija koja bi, kao i gospodarska, obrtnička, veterinarska i sve druge komore u RH, trebala nuditi rješenja za određene probleme umjesto da potiče i poziva na prosvjede i na nedemokratski način zastupa interese poljoprivrednika. Na svih pet sjednica u dogovoru o cijeni mlijeka član HPK nije imao ni jedan prijedlog kako i kojim modelom odrediti što pravedniju cijenu mlijeka, ali su predsjednik HPK i njegovi suradnici vrlo oštro pozivali ljude na prosvjede.

Čelnik HPK Darko Grivičić na kraju je dao i ostavku.

Vjerujem da je to moralni čin nakon svega, no mislim da su tomu pridonijeli i odnosi unutar komore koje ne bih komentirao.

Treba li HPK uza sebe imati savjetodavnu službu koja joj godišnje bez članarina donosi 40 milijuna kuna?

Dobro smo proučili Zakon o poljoprivrednoj komori i mislimo da je to doista nekvalitetno napravljeno. U javnoj poljoprivredno-savjetodavnoj službi rade kolegice i kolege čije znanje, stručnost i profesionalno iskustvo može i mora biti puno bolje vrednovano i iskorišteno s ciljem unaprjeđenja poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivredne proizvodnje u cjelini.

Znači li to da Savjetodavnoj službi nije mjesto u HPK?

Napravit ćemo dobru i kvalitetnu analizu te ponuditi (zakonsko) rješenje kojim će i rad savjetodavne službe kao i agencija pri ministarstvu imati znatno veći učinak.

Kako ste postali ministar poljoprivrede? Špekuliralo se da SDP nije imao previše kandidata za taj resor, ali ga nije htio prepustiti koalicijskim partnerima.

Valjda sam kao mali htio biti ministar (smijeh). Ne bih se složio s vama. SDP ima vrlo kvalitetnih kadrova u agraru i vrlo cijenjenih kolega koji su jednako dobro i odgovorno mogli obnašati tu funkciju, ali dosad nikada nismo bili u prvom planu kad je riječ o poljoprivredi, čak ni u mandatu od 2000. do 2003. kada je to jedno od najodgovornijih ministarstava vodio tadašnji naš koalicijski partner HSS. No, i kad smo bili u opoziciji, radom SDP-ovih savjeta za poljoprivredu i na državnoj i na regionalnoj razini ukazivali smo na probleme i davali prijedloge i rješenja za zaustavljanje negativnih trendova u hrvatskom agraru i razvoj poljoprivrede.

Tko vas je zvao za ministra?

Premijer Milanović ponudio mi je mandat, što je bila čast i priznanje svemu onome što sam dosad radio, te životna, politička i poslovna prilika koja se ne odbija.

Kako komentirate zahtjeve iz HSS-a za vašom smjenom "jer se niste snašli"?

Znakovito je da takav zahtjev dolazi od političke stranke, koja je doživjela neuspjeh na prošlim izborima i ima samo jednog saborskog zastupnika. Ta stranka koja je imala tradiciju, kvalitetu i brojno članstvo svojim je postupcima i radom od 2000. godine, otkako je bila u poziciji vlasti, danas snosi odgovornost za negativne trendove u hrvatskom agraru.

Tko vam je politički uzor?

Pokojni premijer Ivica Račan izazivao je poštovanje svojom smirenošću, jednostavnosti u komunikaciji i skromnošću, načinom rada, političkim promišljanjem i sposobnošću donošenja odluka u teškim situacijama što me je kao mladog političara/dužnosnika u lokalnoj samoupravi impresioniralo i usmjerilo moj politički razvoj, način političkog razmišljanja i djelovanja. Premijer Milanović koji mi je generacijski puno bliži dodatno je ojačao timski duh, donio je novu snagu, nove poglede, novi smjer koji će idućih godina obilježiti socijaldemokraciju Hrvatske u najboljem svjetlu.

Kako na vas sada kao na ministra gledaju vaši susjedi i mještani Bukovlja gdje ste odradili tri mandata načelnika općine?

Nemam samo podršku sumještana, i u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji gotovo su bez iznimke ponosni što je prvi puta u 20 godina netko odande dobio mogućnost da bude ministar u vladi RH, što me obvezuje da svoj posao napravim maksimalno dobro i u svom resoru i u dijelu u kojemu mogu pomoći da se regiji, koja je godinama bila zapostavljena, vrati njezin stari sjaj.

Koliko je vaše znanje o poljoprivredi praksa, a koliko teorija?

Nisam klasično dijete sa sela. Moji roditelji bili su prosvjetni radnici. No svi bliže Slavoniji imaju dio "kućnih ljubimaca", kokice, kuniće, pure, zečeve, gice, voćnjak, vinograd... za proizvodnju za vlastite potrebe pa sam uz oca tu dosta naučio. Ujaci su imali klasične farme na kojima sam u djetinjstvu i ranoj mladosti muzao krave ili konjskim zapregama odlazio u polje.

Ima li šanse da se poljoprivrednicima, kako su i za prosvjeda tražili, pomogne nižom cijenom plavog dizela ili smanjenjem PDV-a na repromaterijal za proizvodnju kako bi njihova proizvodnja bila konkurentnija?

Ti su zahtjevi ovoga trenutka nerealni. Ova država mora odgovorno stajati iza planiranih prihoda i rashoda, odnosno uprihoditi određeni novac da bi se uredno servisirale sve obveze, pa tako i isplata poticaja koja ovisi o punjenju proračuna.

Kosturi iz ormara koji su sa 400-tinjak milijuna kuna narasli na 3,17 milijardi naljutili su vašeg prethodnika koji vam je poručio da radije geometrijskom progresijom povećavate dug, što može ugroziti i članstvo Hrvatske u EU.

Matematika je egzaktna nauka i brojke, nažalost, govore sve. Volio bih da se bivši ministar Čobanković za svoga mandata i kao potpredsjednik vlade i ministar puno više brinuo o obvezama i mogućnostima proračuna i mislio sam da će, ako ne iz drugih razloga, onda barem iz profesionalne kolegijalnosti prikazati stvarni opseg obveza/dugova ministarstva. No kosturi su hrpimice ispadali iz ormara. Istina je da je HDZ-ova vlada isplatila 2,8 milijardi kuna poticaja u 2011., ali u tom iznosu su bili poticaji za četverogodišnje razdoblje od 2007. do 2010. te samo 8 mjeseci mlijeka, prvi kvartal riba i nešto dohodovnih potpora za 2011. godinu. Sve ostale obveze nastale prema Zakonu o državnim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju ostavljene su za 2012. što ćemo kao odgovorna vlada i isplatiti.

Tvrdio je i da se niste htjeli ni javno sučeliti s njime da vam objasni.

Imali smo priliku na HRT-u. Ja sam došao, ali je on poslao svoga glasnogovornika bez ikakva opravdanja. Kad smo imali sastanak o cijenama mlijeka, on je mljekare istodobno "slučajno" zvao u Sabor na matični odbor o temi opstojnosti mljekarstva u RH.

Koliko ste duga dosad riješili?

U prva dva mjeseca podmirili smo 192 milijuna obveza. Samo smo proizvođačima mlijeka isplatili iznos naknada za rujan, listopad i studeni 2011. te interventnu mjeru 0,42 lipe/l koja je završila lani u listopadu. U samo 45 dana naši su mljekari, znači, dobili četiri naknade, a u cijeloj prošloj godini za osam mjeseci.

Trebaju li velikim poljoprivrednim tvrtkama poput Belja, Žita i slično astronomski poticaji s obzirom na to da EU poticaje ograničava na 300.000 eura po tvrtki?

Prema važećem zakonu kod nas se ne radi distinkcija između velikih i malih. Bivši je ministar na potpore veće od 100.000 kuna trebao primjenjivati modulacije umanjenja potpora za 8, odnosno 14% za iznose potpora veće od 2,16 milijuna kuna, ali se to nije radilo. S obzirom na to da smo legalisti, isplatit ćemo poticaje prema zakonu, ali u skladu sa zakonom obračunati i modulacije te tako uštedjeti otprilike 200 milijuna kuna.

Poljoprivredna zemlja u dugogodišnji se zakup dijelila i onima koji su "ljepše" znali pisati projekte ili su se bolje znali s čelnicima lokalne zajednice. Slijedi li revizija?

Kompletna se revizija raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta neće raditi, ali ćemo revidirati sve one projekte za koje ima pritužbi ili saznanja da se zemlja dobivala mimo zakona prema stranačkoj, rodbinskoj ili nekoj drugoj osnovi. U svakom slučaju, državna se zemlja više neće prodavati, to je naše nacionalno bogatstvo, nego će se davati u zakup, dugogodišnji zakup i koncesiju. Uvjeti će biti i poslovni planovi, reference dosadašnjeg načina poslovanja i korištenja zemljišta, zatvaranje cijelog ciklusa proizvodnje..., a obiteljska gospodarstva koja se isključivo bave poljoprivrednom proizvodnjom bit će u povoljnijem položaju nego dosad.

Za prosvjeda pale su optužbe da ste vi bili korisnik poticaja za voćnjak, koji je danas zarastao u korov.

Zlonamjerno je da se potiče priča o nasadu višanja za koji sam prije desetak godina jednokratno dobio 60.000 kuna, koji je podignut s certificiranim sadnim materijalom i obrađivan prema svim pravilima struke, a prije pet godina prodan je i više nije u vlasništvu moje obitelji i mene. Čudi me da takvih pitanja nije bilo za bivšeg ministara poljoprivrede čija se obitelj vrlo aktivno i uspješno bavila intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom kada je isti bio resorni ministar.

Hoćete li vi objaviti listu svih korisnika poticaja u 2011. i koliko su dobili?

Ona je i dosad bila dostupna javnosti na web stranicama Agencije za plaćanje, ali u prilično nepreglednoj i manjkavoj formi. Potrebno je samo dijelom korigirati formu objave i tako onemogućiti kriva tumačenja ili zloporabe/manipulacije podatcima iz evidencije.

Jeste li počeli reorganizaciju i uštede u ministarstva? Najavili ste kako će od 400-tinjak voditelja ostati njih 200-tinjak.

Na izdacima za materijalne troškove i plače uštedjet ćemo otprilike 200 milijuna kuna. Činjenica je da smo povratom šuma i voda koje su bile u Ministarstvu regionalnog razvoja dobili megaministarstvo sa 15 uprava, koje su često radile poslove koji su se ispreplitali u mjerodavnosti. Reorganizacijom unutar ministarstva sada imamo osam uprava u kojima se točno zna tko što radi i za što odgovara. Prije je od 970 ljudi koji rade u ministarstvu, njih gotovo 450 imalo neka vodeća mjesta. Neki odjeli i odsjeci imali su voditelje, a nijednog djelatnika.

Koliko je još nekretnina vašeg ministarstva, poput zgrade u Planinskoj 2 u Zagrebu, koju je Čobankovićevo ministarstvo kupilo 2009. za 11,5 mil. eura i triput je preplatilo, a uopće je nije koristilo.

Na sreću, više nemamo nijednu takvu zgrada. Dio djelatnika koji su sada u skupom najmu tamo će preseliti, a institucije pravne države odradit će svoj posao i procijeniti je li tu bilo nepravilnosti koje podliježu i kazneno-krivičnoj odgovornosti. Još je puno prostora koje skupo plaćamo, a vlastiti stoje neiskorišteni. Samo je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju imala ugovor o najmu prostora za 550.000 kuna na mjesec.

Je li točno da se i nakon što je raspuštena bivša vlada u Ministarstvu poljoprivrede održao sastanak povjerenstva, a kojemu su naknadno dodijeljene potpore za kapitalna ulaganja za 20-ak subjekata?

Prema informacijama koje smo dobili, to je istina. Povjerenstvo je održalo dvije sjednice u studenome i jednu u prosincu 2011. godine. Pozitivno riješene predmete s tih povjerenstava potpisao je bivši ministar i poslani su podnositeljima zahtjeva netom prije izbora, a gotovo 500 negativnih ostavljeno je da ih mi potpišemo i uručimo. U kapitalnim je ulaganjima bilo jako puno nepravilnosti. Svake godine bilo je 30-ak zahtjeva koji bi iste godine bili podneseni za investicije i isplaćeni, a drugi su na listama čekanja bili i više godina.

Kakva je razlika između hrvatskog i europskog poljoprivrednika?

Dugogodišnji je način funkcioniranja prema tržišnom modelu nešto što je europskog farmera učinilo i puno konkurentnijim i puno boljim poduzetnikom. Nažalost, u posljednjih 20 godina, dijelom zbog ratnih zbivanja, dijelom zbog prodaje i propadanja velikih kombinata koji su imali dobre modele kooperantskih odnosa, neuređenog tržišta i "divljega kapitalizma", naši su poljoprivrednici došli u vrlo nepovoljan položaj. U 16 mjeseci do ulaska u EU našim ćemo poljoprivrednicima maksimalno pomoći da se pripreme na ono što ih čeka u EU, a to je puno uređenije i organiziranije tržište i efikasnija proizvodnja, ali i stručno usavršavanje, primjena novih tehnologija i puno bolje planiranje i promišljanje o izboru kultura, načinu proizvodnje. Mogućnosti korištenja izdašnih fondova koji će nam biti na raspolaganju ne treba posebno ni isticati.

Brojni analitičari zamjeraju da Hrvatska dosad nije imala nikakve poljoprivredne strategije.

Nismo imali kvalitetnu poljoprivrednu strategiju, ali nije problem ni imati strategiju, problem je strategiju primjenjivati i pratiti. Mi smo prošlih 10-15 godina u RH naručili i donijeli brojne strategije od kojih se mnoge nikad nisu primjenjivale.

Je li 40 milijardi dosadašnjih poticaja uludo potrošen novac?

Puno od tog novca nije dobro i kvalitetno iskorišteno. No ne možemo reći da je to uludo potrošen novac. Ima poljoprivrednika koji su zahvaljujući njima puno uložili kroz operativne programe, podigli objekte ili nasade, postali pravi farmeri i poduzetnici, imaju respektabilne proizvodnje i u količinama i u načinu vođenja svog gospodarstva. Nažalost, uvijek je bilo onih koji se nisu snašli ili su novac koristili nenamjenski, stvarali nepotrebne dugove i našli se u problemima.

Kakva je vaša, odnosno Vladina poljoprivredna strategija?

Osnova svega je puno bolje, kvalitetnije i odgovornije gospodarenje poljoprivrednim zemljištem. U ARKOD-u je trenutačno upisano milijun i šest hektara zemljišta, a 1989. smo imali 3,2 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta. Sve poljoprivredno zemljište moramo staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Naša je strategija bilanciranje potreba, rajonizacija i promjena strukture poljoprivredne proizvodnje, učinkovitiji sustav isplata i kontrole poticaja, više suradnje sa znanstvenom zajednicom, stalne edukacije, udruživanje u zadruge, klastere...

Moramo li uvoziti češnjak iz Kine, rajčicu iz Turske, jabuke iz JAR-a?

Samo voća uvezemo za 900 milijuna kuna. Uvest ćemo brojne mjere kojima ćemo to promijeniti. Naravno da od zemlje uvoznice nećemo preko noći postati zemlja izvoznica hrane, ali je nedopustivo da samo osam kultura proizvodimo dostatno za naše potrebe, a samo dvije u suvišku i izvozimo. Mogućnosti priobalnog, kao i ruralnog kontinentalnog turizma uz vrhunsku gastroponudu naših kvalitetnih proizvoda prostor je gdje se mogu napraviti značajni iskoraci. Bolja tehnologija i veća proizvodnja, standardizacija kvalitete proizvoda, brendiranje i kvalitetnije marketinško predstavljanje daje mogućnosti promjene negativnih trendova. Najbolji primjer su naši pčelari koji su pronašli dobar model da svoj proizvod, koji je vrlo kvalitetan, plasiraju na domaćem tržištu, ali i u velikoj količini izvoze.

Možete li obećati da će se do kraja vašeg mandata smanjiti uvoz, a povećati izvoz hrane iz Hrvatske?

Dat ću sve od sebe da uvoz hrane bude manji. Ne možemo proizvoditi sve, i to je u redu, ali brojne voćarske ili povrtlarske kulture možemo proizvesti u puno većim količinama i po puno konkurentnijoj cijeni što će smanjiti potrebu za uvozom.

Dio šumarske struke zamjera vam što ste na čelo Hrvatskih šuma imenovali svog prijatelja Ivana Pavelića, koji nema veze sa šumarskom strukom.

Gospodin Pavelić je prije svega vrhunski menadžer i intelektualac koji zna odlično svoj posao, a ja ću dodati i krizni menadžer koji je upravi HŠ-a potreban jer su HŠ svih ovih godina umjesto kao trgovačko društvo funkcionirale kao javna ustanova. Šumama treba netko tko će smanjiti velike troškove, povećati efikasnost i odgovorno upravljati, a to je gospodin Pavelić u kojega, bez obzira na dugogodišnje poznanstvo i to što dolazimo iz istoga kraja, imam puno povjerenje. On ima prije svega stručnost, radišnost i poštenje, a ako hoćete i lojalnost. Siguran sam da će on provesti sve ono što su ciljevi i program vlade.

S obzirom na to da ste naslijedili i dio Pankretićeva ministarstva, je li tamo stanje išta bolje?

Bilo bi puno lakše raditi da su svi prije mene odgovornije radili svoj posao.

Autor: Jolanda Rak Šajn


Izvori

Večernji list


Tagovi

Intervju Tihomir Jakovina Čobanković Poljoprivredna politika Poticaji

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi