• Invazija galebova
  • 14.12.2018. 12:00

Jadranski gradovi pod invazijom galebova - rješenje je u lažnim jajima?

Kad se galebovima podmetnu umjetna jaja oni, nakon što dvije godine nemaju potomaka, sele na drugo mjesto. Naš cilj nije istrijebiti galebove već zaštititi zdravlje domaćih ljudi i posjetitelja, a galebove vratiti na prirodna staništa, otočiće i hridi te im vratiti simbol dostojanstvene morske ptice, kaže Nataša Basanić Čuš. Kako je u Poreču smanjen broj ptica za 1.150?

Foto: Bigstockphoto/Mrak Hr
  • 1.316
  • 86
  • 2

Već u tri ujutro počnu kliktati. Od njih se ne može spavati. Raznose vreće za smeće. Gnijezde na krovovima. Jata se ne okupljaju samo oko kontejnera i kanti, oblijeću terase i oko vrata restorana očekujući da im netko baci nešto “pod kljun”, Toliko su se “razbahatili” da su ljudima pa i djeci počeli krasti hranu iz ruku. S visine naciljaju tko nosi sendvič, pecivo ili nešto drugo jestivo pa se sjure i otmu hranu iz ruku iznenađenih građana.

No, ovo što ste pročitali nije jedini problem invazije galebova na jadranske gradove koja je započela 70-tih godina prošlog stoljeća i iz godine u godinu poprima sve veće razmjere.

Prenose bakterije i parazite opasne za ljude

Osim napada na ljude i otimanja hrane, velika je opasnost i od prenošenja bakterija. Jer, u njihovom izmetu su nađene superbakterije koje su otporne na sve antibiotike te šest od deset najozbiljnijih parazita među kojima su E.coli, Salmonella i Campylobacter”, upozorava Nenad Maljković, predsjednik udruge Moj otok iz Krka.

Spomenute bolesti se lako mogu prenijeti na ljude, stoga su gradovi uz more s velikom populacijom ptica u većem potencijalnom riziku za zdravlje domicilnog stanovništva i posjetitelja.

Maljković je sa suradnicima u Domu Zadarske županije sudjelovao na predstavljanju programa pod nazivom "Kontrola i suzbijanje populacije galeba  klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi na  području Zadarske županije“. S provedbom ovog programa već su počeli na Krku gdje su “prekopirali” iskustva iz  Poreča gdje se projekt pokazao vrlo uspješnim. “Galebovi se raseljavaju na humani način zamjenom njihovih jajima  jaja lažnima”, rekao je Maljković.

Kako galebove vratiti u prirodna staništa?

Galeb kukavac je, inače, zaštićena ptica. “Naš cilj nije istrijebiti galebove već zaštititi zdravlje domaćih ljudi i posjetitelja, a galebove vratiti na prirodna staništa, otočiće i  hridi, te im vratiti simbol dostojanstvene morske ptice”,  naglašava Nataša Basanić Čuš, koordinatorica projekta Zdravi grad Poreč.

Radi se o dugotrajnom i složenom procesu, ali može imati uspjeha. Potrebno je povezati sve zainteresirane, od jedinica lokalne samouprave, turističkih zajednica i velikih turističkih tvrtki koje su ranije trošile mnogo novca na potpuno neefikasne metode. Za područje Poreštine to stoji godišnje otprilike 250.000 kuna, što podijeljeno na sve dionike ispadne vrlo mala pojedina cifra. Priključili su  se i Novigrad i Rovinj, a sad se uključuju i Krk i Pula.

Obala je doslovno pod invazijom galebova

Vrlo je važno da  se širi područje kako bi raseljavanje bilo što učinkovitije”, rekla je Nataša Basanić Čuš. Projekt na terenu provodi Veterinarska bolnica Poreč, a on uključuje: monitoring i prebrojavanje gnijezda i galebova preletima aviona dronova, zatim nabavku lažnih jaja, podmetanje lažnih jaja u gnijezdima tijekom doba gniježđenja, kontrola i određivanje rizika te suzbijanje rizika  za zdravlje ljudi, posjetitelja i kupača. Također, tu je širenje teritorijalnog  područja obuhvaćenog projektom, senzibiliziranje javnosti i edukacija  građana o zatvaranju hranilišta i zabrani hranjenja. No, osnovni preduvjet za provođenje ovog projekta u Zadru je, piše Zadarski list, ipak dovođenje u red velikih odlagališta otpada kao što su odlagališta iznad Dikla i u Luci Gaženica.

U Poreču smanjili broj gnjezda i ptica

Direktor Veterinarske bollnice Poreč dr. Branko Jurić, direktor Veterinarske bolnice Poreč, pojasnio je što se događa kad se galebovima podmetnu “falša” jaja.

Nakon što dvije godine nemaju potomka, galebovi sele na drugo  mjesto”, kaže Jurić. Prema njegovim riječima tako je u gradu  Poreču smanjen broj gnijezda na krovovima turističkih objekata za 60-70 posto, a na krovovima kuća i industrijskih objekata za 40 posto. Od 2011. do 2018. je smanjen broj ptica za 1.150. Istina  je da ako se smanji broj na jednom mjestu, povećava se na drugom, ali  zato je i važno širiti područje na kojem se provodi projekt, govori Jurić. 

"Ne biste vjerovali koliko su galebovi inteligentne ptice”, dodaje  dr. Albert Marinculić, voditelj Odsjeka parazitologije pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.  

On ističe da gotovo svi lučki  gradovi, turistička središta, posebice u Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj, ali i u kontinentalnim dijelovima, imaju problem inavazije galebova. “U Dublinu čak postoji aplikacija za mobitele koja detektira restorane u kojima se može jesti u miru na otvorenom, bez galebova. U Bristolu je od jednog para galebova u 50 godina to naraslo na 3.800! Otkad koriste  ovu metodu godišnje povećanje populacije sveli su na svega 1 posto, kaže Marinculić.

Nedostaje lažnih jaja

Koliko su to inteligentne životinje pokazuje činjenica da u nekim gradovima u Irskoj i Engleskoj galebovi čekaju zatvaranje barova kada pripiti ljudi idu  u fast food po hranu i čekaju da čovjek kupi hamburger ili nešto slično i samo mu ga vrlo lako otmu iz ruke. Isto tako, točno znaju u koliko sati  otpad dolazi na deponij, a znaju i da nemaju puno vremena dok bager to sve zakopa pa brzo nađu svoj obrok u tom periodu. To im je puno lakše,  brže i hranjivije nego li loviti ribu, pojašnjava Marinculić i dodaje da je  jedini način "Blitzkrieg" - krenuti odjednom na više područja, zatvoriti hranilišta i raseljavati ih podmetanjem lažnih jaja..

Borci protiv invazije galebova ističu kako se s rješavanjem ovog problema ne samo već kasni, nego je i oskudica u proizvodnji lažnih jaja jer su patentirana i postoje samo dva proizvođača. Osim toga, kad se napravi monitoring, tek naredne godine se može krenuti s podmetanjem lažnih jaja, a čak je 4-5 godina potrebno  da se uoče prvi rezultati provođenja projekta. Dakle, nema više vremena za gubljenje.

Lažna jaja

Nema, ali ima i onih koji u skeptični prema projektima “humanog” raseljavanja i kontrole populacije galebova, dok u  gradovima ima deponija, kanti za smeće i kontejnera s otpadcima koje u njih bacaju ljudi. Galebovi su oportunisti i idu za što lakšom hranom, a do nje je lakše doći u gradovima, nego je loviti u moru, o čemu  je u više navrata  javno govorio i poznati stručnjak za galebove, biolog Luka Jurinović s Veterinarskog instituata u Zagrebu.    U Engleskoj primjerice  ulažu jako puno novca za obuzdavanje problema galebova, ali ne postoji ništa efikasno protiv njih. Čak niti najgore metode poput ubijanja nisu dale rezultate. Ni sokolovi tu ne mogu pomoći, oni mogu samo rastjerati, a ne smanjivati populaciju galebova. 

Nemaju prirodnih neprijatelja

Procjenjuje se da kod nas gnijezdi oko 60. 000 parova, a budući su dugoživuće ptice populacija brzo raste iz godine u godinu. Nekada su ribari sakupljali njihova jaja “iz potribe” što više ne čine.  “Galebovi se brzo razmnožavaju i ako prežive prvu godinu života, mogu doživjeti i do 40 godina jer nemaju prirodnih neprijatelja”, pojašnjava Jurinović. Prema tome jedini način ograničavanja i kontrole populacije galebova je - hrana. Treba im uskratiti hranu, ne bacati im kruh i ostatke jela. Treba zatvarati kante za smeće i kontejnere, zatvoriti smetlišta i sanirati deponije pa će galebovi opet na more, gnjezditi se na hridima i hraniti kukcima i insektima na kopnu i ribom na moru.

Ovo, naravno, ne isključuje i preventivne metode, postavljanje umjetnih jaja i druge predviđene  programom „ Kontrola i suzbijanje populacije galeba  klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi” koji se već provodi na području Poreča, Novigrada i Rovinja , a sad se uključuju i Krk i Pula. i na otoku Krku, a uskoro će, valjda, i na  području Zadarske županije.


Fotoprilog


Tagovi

Ograničavanje i kontrola populacije galebova Nataša Basanić Čuš Dr. Branko Jurić Dr. Albert Marinculić 60.000 parova


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Gorskom kotaru 3 stupnja, vrapci se sklonili na sigurno.