Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrar
  • 21.08.2012.

Izaberimo Peru Kvržicu za ministra poljoprivrede

Foto: RGBStock.com
  • 481
  • 23
  • 0

Katastrofične najave s početka ljeta o sušama koje su drastično smanjile prinose u ključnim europskim i sjevernoameričkim žitnicama obistinile su se i prerasle u cjenovni stampedo. Na glavnim poljoprivrednim globalnim burzama rastu cijene takozvanih temeljnih agrarnih proizvoda, osobito kukuruza i pšenice. To je nažalost tek zastrašujući nastavak priče o rastu cijena riže. Poljoprivrednici se žale kako im porast cijena neće ni približno nadoknaditi pad prinosa. Jedino će vješti burzovni manipulatori i iz ove tragedije izvući koristi.

Seriji deprimirajućih izvještaja s velikih farmi najvećih žitorodnih zemalja pridružili su se drugi nepovoljni agrarni pokazatelji. Suša je decimirala povrtnjake i voćnjake. Čak i tamo gdje je bilo kiše, stanje nije bolje. Austrijski poljoprivrednici govore o najlošijim žetvama u posljednjih pola stoljeća: ovako loši rezultati zadnji puta su u ovoj uzoritoj agrarnoj zemlji zabilježeni 1970. Ove godine kiše nisu pomogle. Nakon sušnih razdoblja došle su u loše vrijeme. Ne samo što nisu popravile stanje nego su prouzročile nagle poplave koje su se doslovce zbivale preko noći, uz njih klizanje zemljišta i druge nevolje.

Iz hrvatske perspektive osobito je zanimljivo neprestano pratiti što austrijski poljoprivrednici, agronomski instituti i državne institucije poduzimaju, osobito u pogledu strateških rješenja. Usklađenost napora od svake staje i vinograda do pokrajinskih i bečkih ministarstava u Austriji je zadivljujuća. I u ovoj seriji mračnih informacija s oranica one iz Austrije imaju neke posebne akcente. U analizi loše situacije austrijski su stručnjaci brzo uočili kako je najlošije stanje kod njihovih velikih proizvođača, a znatno bolje kod malih. Manjim ambicioznim poljoprivrednicima kvaliteta je ionako oduvijek važnija od visine prinosa.

Ovaj je podatak iznimno važan i za nas znakovit. Čak i oni hrvatski stratezi koji se slažu kako se nacionalna proizvodnja hrane treba temeljiti na kvaliteti, a ne primarno na kvaliteti govore o nužnosti “okrupnjavanja”. Umjesto malih rascjepkanih polja, velike su farme naša budućnost najčešća je poruka s domaćih simpozija. To je pak muzika mila uhu velikih igrača koji Hrvatsku guše monopolima. Izlika brige za bolju budućnost ili samo nedovoljna informiranost u nas brzo rađa novima uredbama i zakonima. Naši su zakonodavci odavno na glasu kao gospoda brza na obaraču. Prvo pucaju, potom broje kolateralne žrtve.

Okrupnjavanje je opći izraz koji pod svojim skutima krije ponekad i sasvim različite modele. U razdobljima diktatura i dekretne poljoprivrede polja su znala doslovce i nasilno okrupnjavati kao temelj priče o “kombinatima”. Već je i sam naziv tjerao strah u kosti sirotim poljoprivrednicima.

U zemljama u kojima prosvjećenost vodi do strateških odluka okrupnjavanje može značiti razne oblike udruživanja. Ponekad se ne mora raditi ni o kakvim promjenama u sustavu proizvodnje nego samo o zajedničkom učinkovitom marketinškom nastupu. Ili pak o zajedničkoj nabavi poljoprivrednih strojeva, prerađivačkih postrojenja, zajedničkom korištenju savjetodavnih usluga i tomu slično. Ukratko radi se o nekom novom poimanju zadrugarstva. Brojne zamisli već su na djelu u najrazvijenijim agrarnim sredinama, poput francuskog sela. U ovim vremenima zadrugarski krizni menadžment često se ukazuje kao iznimno brz i učinkovit.

Kod nas, pak, zadrugarstvo budi najvećim dijelom tek nostalgične slike. U svakom slučaju i u sjećanju spomen pojma zadruga odjekuje puno privlačnije od pojma kombinat. No postoje već i začeci obnove. Mnogima će navođenje školskih poljoprivrednih zadruga zvučati neozbiljno u kontekstu nužde strateških zaokreta. Odgajanje djece u zadružnom duhu čini mi se najboljim pedagoškim pristupom. Osobito kada se pogleda kako to rade osmoškolci na zagrebačkoj Knežiji, primjenjujući najsuvremenije ekološke zamisli. Da ne govorimo o srednjoškolcima iz Karlovca koji sada u svojoj zadruzi imaju pravu mljekaru i strojeve za proizvodnju mliječnih proizvoda.

Proizvodi su im tako dobri da je izlaz na tržište logičan iskorak. Duh družbe Pere Kvržice nepobjediv je i u koračanju prema dnu krize posebno inspirativan.

Autor: Rene Bakalović

Foto: RGBStock.com


Izvori

Index


Tagovi

Agrar Suša Prinosi Cijena Okrupnjavanje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]