Iz Iparda povukli samo 100 milijuna kuna

Nakon četiri kruga natječaja, od odobrenih 125 milijuna eura iz Unijina pretpristupnog fonda Iparda hrvatski poljoprivrednici i lokalna uprava u nešto više od godinu dana povukli su tek 15 posto novca ili 100 milijuna kuna.

Prihvaćena su 44 projekta koje su prijavila obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, tvrtke i lokalna samouprava. Od ukupno ugovorene potpore za ulaganja, 75 posto osigurava EU, a 25 posto državni proračun.

No, Ipard za razliku od prethodnog Saparda, čija je iskoristivost bila 50 posto, ne predviđa avansnu isplatu. Korisnik je dužan sam osigurati novac za projekt, koji mu se vraća tek nakon provedenog ulaganja.

Pogreške u prijavama na četiri Ipardova natječaja najčešće su bile posljedica nepodudarnosti s Unijinim procedurama javne nabave, neusklađenih podataka u poslovnom planu, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, te nepodnošenja dokaza o podrijetlu ulaganja, ali i o vlasničkoj povezanosti između dobavljača i podnositelja.

Neki su poljoprivrednici pokušali iskoristiti Ipard kako bi dobili 50 posto sredstava za uzgoj puževa i drugih egzotičnih vrsta, što nije dopušteno. Minimalna vrijednost ulaganja po projektu iznosi 100.000, a maksimalna 6,5 milijuna kuna za proizvodnju žitarica. Iznimka je sektor jaja gdje ulaganje može premašiti 14 milijuna kuna.

Jedinice lokalne uprave poslale su 67 prijava, a 40 ih je u startu odbijeno zbog nepotpune dokumentacije, jedan je ponuditelj sam odustao, a 26 prijava ostalo je u igri za pokrivanje i 100 posto troškova ulaganja.

U prva tri kruga Iparda zaprimljeno je 76 prijava za projekte čija vrijednost ulaganja doseže 316,7 milijuna kuna. Odobrena su 44 projekta s ukupno 99,9 milijuna kuna potpore.

U četvrtom krugu natječaja zaprimljene su 44 prijave vrijedne 197,1 milijun kuna, za koje se traži 88,6 milijuna kuna potpore. Do sada je za četiri prijave isplaćeno 1,9 milijuna kuna potpore.

Za obiteljske obrte te mikro, male i srednje tvrtke koje namjeravaju prodavati poljoprivredne i riblje proizvode, minimalna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu 250.000, a maksimalna gotovo 22 milijuna kuna. Iznos potpore je do 50 posto ukupno prihvatljivog ulaganja u sektoru mlijeka, mesa, ribarstva, vinarstva, maslinova ulja te prerade voća i povrća.

U tijeku je peti krug natječaja za dodjelu sredstava iz Ipardova programa za mjeru 101 - »Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« te za mjeru 103 - »Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda«, koji je započeo 1. lipnja i trajat će do 11. srpnja.

No, nesređene zemljišne knjige i građevinska dokumentacija koja nije bila obvezna za objekte sagrađene prije 1968., mogle bi mnoge općine i gradove ostaviti bez sredstava iz Iparda, koji zahtijeva studiju utjecaja na okoliš za obnovu nerazvrstanih cesta koje postoje najmanje 100 godina. Dio projekata vraćen je na doradu jer se rabio termin rekonstrukcija umjesto adaptacija, što pokazuje koliko je trnovit put do novca iz Unijinih fondova.

S 35 kilograma dokumentacije Biograd dobio milijun eura za kanalizaciju

Grad Biograd među rijetkim je upravama koje su dobile novac iz Iparda. Riječ je o nepovratnih milijun eura za gradnju gradske kanalizacije. No, za povlačenje sredstava iz Iparda trebalo je pripremiti dokumentaciju tešku čak 35 kilograma. Na početku je bilo 2500 stranica teških 22 kilograma, ali trebalo ih je nadopuniti na čemu je radilo deset ljudi. Na kraju su za svaki kilogram dokumentacije dobili 200.000 kuna.

Od predaje dokumentacije do izbora prošla su četiri mjeseca. Biograd od Iparda očekuje još sedam milijuna kuna za gradnju novog turističko-informativnog centra, a rezultati natječaja trebali bi biti poznati do kraja godine.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ