• Bc Institut
  • 30.07.2020. 13:30

Ivica Ikić: Ne sjećam se ovako dobrih uroda ozimih i jarih strnih žitarica

Pokazatelji žetve strnih žitarica ove godine su izuzetno dobri i vjerujem da su svi iznenađeni vrhunskim rezultatima uroda pšenice, ječma, tritikala i zobi koje smo ostvarili u Hrvatskoj, ističe dr.sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta u intervjuu za Agroklub.

Foto: Marin Tironi/PIXSELL
  • 584
  • 117
  • 0

Dani polja u Lovasu, a nakon toga žetva strnih žitarica u Starom Topolju u Brodsko-posavskoj županiji, skrenuli su nam pozornost na rad i dostignuća Bc Instituta iz Zagreba. Ne samo zbog njihovih uspjeha iz razloga što se radi o domaćem sjemenu i našoj pameti, već i što su ratari poklonili povjerenje ovoj, da tako kažemo, staroj hrvatskoj sjemenarskoj kući.

Dr. sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave, na čelu je ove kuće koja osim u zemlji, uspješno prodaje sjeme i u inozemstvu. Sjajni rezultati bili su i povod našeg razgovora s ovim cijenjenim stručnjakom na području oplemenjivanja pšenice.

Postoji li kakav recept za borbu sa stranim velikim kompanijama na našem tržištu koje nude iste proizvode kao vi?

Recepta naravno nema jer da ga ima, onda bi to bilo jako jednostavno i lako. U Bc Institutu već više od 72 godine, koliko radimo na oplemenjivanju najvažnijih ratarskih kultura, stvaramo moderne i konkurentne hibride i sorte koje našim poljoprivrednim proizvođačima donose vrhunske rezultate uroda i kvalitete i koje im osiguravaju jedan kvalitetan iskorak i napredak u njihovoj proizvodnji. Oplemenjivanje je izuzetno težak, dug i skup proces jer treba znati da je za stvaranje jednog hibrida ili sorte potrebno 10-ak godina mukotrpnog rada i odricanja i na kraju vam poljoprivredni proizvođači i njihova želja da siju i proizvode određene sorte, potvrđuju jeste li u tome poslu bili uspješni ili ne.

Rekordnim rezultatima vratili primat: sorte strnih žitarica Bc Instituta iznad 10t/ha

Naš Institut u tome uspijeva dugi niz godina i još uvijek smo najveća hrvatska oplemenjivačka i sjemenarska kompanija i u određenim segmentima tržišni lider. Ono što nas izdvaja od stranih tvrtki je stvaranje hibrida i sorata koji su prilagođeni za naše uvjete proizvodnje, ljubav i strast koju imamo prema poslu koji radimo i odličan odnos s našim poljoprivrednim proizvođačima koji nam svoju pažnju poklanjaju kupujući i sijući naše hibride i sorte iz godine u godinu i to već više od sedam desetljeća.

Komplicirana i zahtjevna tržišna pozicija

Imate li kao domaći proizvođač ikakvu zaštitu nekih državnih institucija, pa i od EU?

Nažalost, nemamo baš nikakvu. Naša tržišna pozicija je izuzetno komplicirana i zahtjevna jer se s jedne strane moramo boriti sa stranim multinacionalnim kompanijama koje su za nas velik izazov,  upravo zbog svoje agresivne marketinške i prodajne kampanje kao i zbog ostalih aktivnosti koje provode jer one koriste sva moguća sredstva ne bi li osvojile što veći udio na tržištu, a s druge strane, borimo se i s nelojalnom konkurencijom. Ovakva situacija ne postoji niti u jednoj zemlji članici EU osim u Hrvatskoj i to svakako nije dobro. Nadamo se da će netko od odgovornih reagirati i poduzeti određene korake.

Poseban interes svake države, pa tako i Hrvatske, bi trebala biti poljoprivreda jer svaka odgovorna država bi morala itekako voditi računa o tome da ostvari svoju samodostatnost u što većem broju poljoprivrednih proizvoda. Ovo je svakako prilika da se pokrenu određene stvari u našoj poljoprivredi kako bi ona bila još bolja i uspješnija.

Koliko ljudi direktno danas zapošljava vaša kuća, a koliko je približno onih koji su vanjski suradnici, trgovci. Za koliko se ljudi može reći da je ovisno o Institutu?

Teško je reći koliko je ljudi ovisno o našoj kući jer surađujemo s jako puno tvrtki u proizvodnji i doradi sjemena te distribuciji i prodaji kao i s velikim brojem poljoprivrednih proizvođača. U ovom trenutku imamo zaposleno 126 djelatnika u Bc Institutu te još 12 u Bc Agroslavoniji, a angažiramo i oko 100 sezonskih radnika od svibnja do listopada na poslovima oplemenjivanja, proizvodnje i pripreme sjemena.

U proizvodnji surađujemo s najvećim tvrtkama kao i velikim poljoprivrednim proizvođačima jer organiziramo sjemensku proizvodnju kukuruza, strnih žitarica i soje svake godine na prosječno 3.000 ha. Osim naših dorada, koristimo kapacitete i naših partnera u još pet doradnih centara koji nam pomažu pripremiti sjeme kukuruza, soje i strnih žitarica za tržište kako bi naši poljoprivredni proizvođači imali vrhunsko sjeme. Osim toga naša tvrtka Bc Agroslavonija organizira ugovaranje merkantilne proizvodnje u Slavoniji i Baranji i ima oko 150 kooperanata, s tendencijom da se taj broj svake godine povećava. Dakle, surađujemo s jako puno tvrtki i poljoprivrednih proizvođača koje izuzetno cijenimo i poštujemo jer kvalitetan partnerski odnos s njima je za Institut izuzetno važan i bitan. Ako bismo razmišljali koliko oraničnih površina u Republici Hrvatskoj je zasijano našim kultivarima onda bi to sigurno bilo preko 100.000 ha svake godine što smatram da je jako lijepa brojka i rezultat.

Jedan od strateških ciljeva je povećanje prodaje na inozemnim tržištima

Na kojim inozemnim tržištima ste prisutni, gdje u snažnijem obliku, a gdje je to još uvijek samo u povojima i ispitivanju mogućnosti. Odnosno, za vaš sortiment koja područja bi u budućnosti mogla biti najzanimljivija?

Nakon što smo prošle godine po prvi puta uspjeli prodati i izvesti određene količine sjemena kukuruza u Albaniju i Ganu to smo ponovili i ove. Također, ove smo godine po prvi puta izvezli proizvod u daleki Kazahstan. Osim na ta tržišta, sjeme smo isporučili i na tržišta Portugala, Španjolske, Slovenije, BiH, Kosova, Makedonije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Turske, Irana i Azerbajdžana što je, uzimajući u obzir probleme koje je izazvala zaraza koronavirusom u Hrvatskoj, Europi i svijetu bilo izuzetno zahtjevno i izazovno. No, uspjeli smo sav taj posao kvalitetno odraditi što svakako daje dodatan razlog za zadovoljstvo. Na kraju, kada su odrađeni svi izvozi na 20 različitih svjetskih tržišta i zbrojene količine izvezenog, postalo je jasno da je ove godine ostvareno povećanje izvoza sjemena kukuruza za čak 45% što je u ovakvoj situaciji izuzetno vrijedan rezultat. Najveći rast izvoza zabilježen je na velikom ukrajinskom tržištu gdje je 2018. godine naš Institut otvorio vlastitu tvrtku, čiji smisao i potrebu ovakvi poslovni rezultati u potpunosti opravdavaju.

Dan polja u Lovasu: Predstavljene po dvije nove BC sorte pšenice i tritikala

U sljedećim godinama očekujemo daljnji rast prodaje sjemena BC hibrida i sorata na tako velikom tržištu kao što je ukrajinsko jer za to postoje opravdane mogućnosti. I na ostalim tržištima na kojima već poslujemo, pokušat ćemo povećati izvoz i prodaju koliko je to moguće, dok ćemo na tržištima na kojima još nismo prisutni pokušati pronaći partnere koji će nam pomoći u nastojanjima da uđemo i na ta tržišta. U svakom slučaju, naša poslovna aktivnost i nadalje će biti usmjerena na povećavanje prodaje sjemena na inozemnim tržištima i to je jedan od naših osnovnih strateških ciljeva u nadolazećem razdoblju.

Ovogodišnja je žetva jedna od najboljih u samostalnoj Hrvatskoj

Kako bi ocjenili prve rezultate žetve strnih žitarica ove godine, a i koji su noviteti i perspektive za sjetvu ove jeseni. Koje nove sorte, hibridi...

Pokazatelji žetve strnih žitarica ove godine su izuzetno dobri i vjerujem da su svi iznenađeni vrhunskim rezultatima uroda pšenice, ječma, tritikala i zobi koje smo ostvarili u Hrvatskoj. Usudio bih se reći, iako naravno treba završiti žetvu i obraditi sve učinke, da je ovo bila, kada su urodi u pitanju, jedna od najboljih žetvi u samostalnoj Hrvatskoj, dakle u posljednjih 30-ak godina. Osobno radim 21 godinu ovaj posao i ne sjećam se ovako dobrih rezultata uroda svih ozimih i jarih kultura i to kako na istoku tako i na sjeverozapadu Hrvatske. Ranijih godina bilo je također vrhunskih uspjeha, ali ovoliko odličnih uroda u makropokusima preko 10 pa čak i 11 tona po hektaru te prosječnih uroda u širokoj proizvodnji na 20, 50 ili 100 hektara preko 9 pa čak i 10 tona se ne sjećam.

Jako smo zadovoljni s rezultatima naših sorata pšenice, ječma, tritikala i zobi jer su se definitivno u ovoj žetvi istaknule i potvrdile naše sorte pšenice BC Anica, BC Opsesija, BC Ljepotica te BC Mandica koje su prednjačile po urodu te sorte ječma BC Gospodar, BC Srećko, BC Bosut te BC Vedran. Posebno nas veseli što su svoj potencijal i mogućnosti potvrdile i naše nove sorte pšenice BC Senzacija i BC Vlatka te tritikala BC Trenk i BC Zmaj od kojih puno očekujemo u sljedećim godinama. U posljednjih pet godina naš je Institut ostvario povećanje prodaje u segmentu sjemena strnih žitarica za čak 86%, a i ove jeseni očekujemo veliku potražnju za našim sortama i daljnji rast prodaje.

Smjena generacija BC kukuruza i povećana prodaja sjemena soje

Na kojim područjima Hrvatske i s kojim kulturama ste prisutni, jer, pretpostavljam, nije svako područje Hrvatske sklono svim kulturama Bc-a?

Sa svojim hibridima i sortama prisutan je i zastupljen na cijelom području Republike Hrvatske. Istina, ne svuda jednako, ali činjenica je da se naši kultivari siju od istoka do zapada. Hibridi kukuruza su nešto zastupljeniji na zapadu, ali sam siguran da ćemo s novim, i to BC323, BC415, BC Instruktor, BC Majstor, BC Delon, BC Panon, BC Agram, BC601 i BC747 koji su namijenjeni za intenzivne uvjete uzgoja, ostvariti jako dobre proizvodne i prodajne rezultate sljedećih godina, posebice u Slavoniji i Baranji.

Usudio bih se reći, iako naravno treba završiti žetvu i obraditi sve učinke, da je ovo bila, kada su urodi u pitanju, jedna od najboljih žetvi u samostalnoj Hrvatskoj, dakle u posljednjih 30-ak godina. 

Kod kukuruza ćemo napraviti određenu smjenu generacija, nešto slično što smo prije nekoliko godina napravili kod ozime pšenice jer ovi novi hibridi po svojem potencijalu i mogućnostima zaslužuju da im se da prilika i da zamjene određene starije BC hibride od kojih su bolji. Očekujem da ćemo uspjeti zadržati svoj tržišni udio koji imamo u RH u ovom segmentu. Naše sorte ozimih i strnih žitarica siju se i jednako su zastupljene diljem Lijepe naše i očekujem daljnji rast prodaje sjemena te povećanje našeg tržišnog udjela u tom segmentu kao i u segmentu prodaje soje, posebice u središnjem dijelu kao i na istoku gdje je ona i više zastupljena nego na zapadu.

Ikić: Koja je korist davati poticaje onima koji ne proizvode

Nekoliko posljednjih godina u pojedinim kulturama imate i strane partnere s kojima distribuirate sjeme u Hrvatskoj. Kako biste ocjenili ovaj projekt?

Projekt suradnje s talijanskom oplemenjivačkom kućom SIS (Società Italiana Sementi) na programu soje bih ocijenio jako dobrim i pozitivnim jer smo i ove godine povećali prodaju njezinog sjemena za 36%, čime smo jako zadovoljni. Očekujemo u sljedećim godinama nastavak rasta prodaje sjemena te kulture, i to posebice talijanskih sorata jer soja je postala treća kultura u strukturi sjetve u Republici Hrvatskoj. Smatramo da s ovim novim talijanskim sortama koje zastupamo imamo priliku to i ostvariti jer taj sortiment ima određene komparativne prednosti u odnosu na ostale koje se nalaze u prodaji na našem kao i na ostalim tržištima u okružju, gdje ih također planiramo registrirati i prodavati. Svakako, očekujemo da ćemo i u ovom segmentu tržišta, prvenstveno s novim sortama soje imati važnu ulogu kao što je to slučaj i s ostalim ratarskim kulturama s kojima smo već godinama prisutni.

Koje bi po vama bili prioriteti nove/stare ministrice u vašem sektoru, sjemenarstvu i ratarstvu?

Prioritet bi svakako bio riješiti pitanje korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta jer je to ključno pitanje za razvoj hrvatske poljoprivrede općenito. Zemlju trebaju dobiti i koristiti oni poljoprivredni proizvođači kojima je cilj proizvoditi više i kvalitetnije jer je sada, nažalost, zemlja u posjedu jako velikog broja ljudi kojima nije cilj proizvoditi i od toga imati koristi nego samo ostvariti poticaj. Ne vidim koja je korist davati poticaje onima koji ne proizvode ili sve prijavljuju u ekološku proizvodnju, a onda na tržištu te eko proizvode koji bi se trebali proizvoditi na tim površinama ne možete pronaći. Rješavanjem pitanja korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta trebali bismo povećati našu proizvodnju, ali i osigurati tržišnu vrijednost primarne ratarske proizvodnje.

Strateški promišljajući hrvatsku poljoprivredu u budućnosti, trebali bismo napraviti dobru i kvalitetnu sinergiju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i tvrtki koji će kroz preradu poljoprivrednih proizvoda stvarati dodanu vrijednost i radna mjesta i onda nam se sigurno ne bi moglo dogoditi kao što je nažalost sada slučaj, da smo se, iako površinom mali pretvorili u sirovinsku bazu za neke veće i bogatije zemlje u okružju.

Prilika da se pokrenu određene stvari u hrvatskoj poljoprivredi 

Naša krovna organizacija "Hrvatsko sjeme" je prije nekoliko mjeseci poslala jasan i konkretan zahtjev ministarstvu u kojemu se traži izmjena Zakona o sjemenu i sadnom materijalu u kojemu bi se konačno definirale određene stvari koje nas muče i opterećuju kao što je, primjerice, upotreba farmerova sjemena odnosno u našem slučaju tavanuše što još uvijek nije jasno definirano. Također, tražimo da se dodatno stimulira i potiče sjemenska proizvodnja u RH jer bi nam ipak trebao u budućnosti biti cilj zadržati vlastitu industriju. Osim toga, tražimo nastavak subvencioniranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama za razdoblje 2021. – 2024. kao i da se za proizvodnju sjemena ostvaruju dodatni bodovi kod vrednovanja za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta.

Novi BC hibridi opravdali očekivanja, a sve više silažnih odgovara proizvodnji bioplina

Isto tako, nadamo se da će biti razumijevanja i za pomoć domaćim oplemenjivačkim programima u smislu sufinanciranja postupka priznavanja novih hibrida i sorata. Nadamo se da će Ministarstvo prepoznati značaj i vrijednost hrvatskog oplemenjivanja i sjemenarstva i da će podržati naše zahtjeve i nastojanja da se pomogne tom segmentu hrvatske poljoprivrede.

Poseban interes svake države, pa tako i Hrvatske, bi trebala biti poljoprivreda jer svaka odgovorna država bi morala itekako voditi računa o tome da ostvari svoju samodostatnost u što većem broju poljoprivrednih proizvoda. Ovo je svakako prilika da se pokrenu određene stvari u našoj poljoprivredi kako bi ona bila još bolja i uspješnija.

Zato apeliram da svi zajedno imamo malo više vjere u domaću proizvodnju i hrvatske proizvode jer sada imamo priliku ispraviti neke pogreške iz povijesti i ponuditi neke nove prilike za budućnost.


Tagovi

Bc Institut Ivica Ikić Uzgoj pšenice Sjemenarska kuća Uzgoj kukuruza BC hibridi Hrvatsko sjeme


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.


Partner

Bc Institut d.d. Zagreb

Dugoselska 7, Rugvica, 10370 Dugo Selo, Hrvatska
tel: +385 (0)1 2781-510, e-mail: [email protected] web: http://www.bc-institut.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Berba 2020,sadnja 2015.
3,75kg po biljci