Pretraga tekstova
Za upis državnog poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustav dovoljno je imati potvrde načelnika općine o korištenju, i to za one jedinice lokalne samouprave koje još nemaju planove raspolaganja tim zemljištem, upozorava predsjednik Udruge hrvatski krški pašnjaci.
Novi Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta je nepravedan, koruptivan i suprotan Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, proziva Udruga hrvatskih krških pašnjaka.
Kako ispred Udruge navodi predsjednik Ivan Tešija, dok su s jedne strane brisani iz ARKOD-a dugogodišnji proizvođači hrane zbog toga što im državna birokracija nije omogućila sklapanje ugovora o zakupu za državnu poljoprivrednu zemlju, s druge Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dozvoljava upis državne zemlje bez ugovora i to samo na izjavu poljoprivrednika.
"Za upis državnog poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustav dovoljno je imati potvrde načelnika općine o korištenju, i to za one jedinice lokalne samouprave koje još nemaju planove raspolaganja tim zemljištem", upozorava.
Time, kaže, načelnik općine odlučuje kome će dati potvrdu o korištenju poljoprivrednog zemljišta i to bez provjere koristi li ju zaista.
Nadalje, Pravilnik uopće ne predviđa da poljoprivrednik prilikom traženja te iste, treba dostaviti potvrdu APPRRR-a i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) o ukupnom broju upisanih površina u ARKOD sustav i potvrdu o uvjetnim grlima.
Mijenja se Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta
"Time se "podobnima" otvaraju širom vrata da upišu u sustav površine, a da uopće ne trebaju imati stoku. Ili pak da oni koji imaju dovoljan broj površina upišu još više, što zapravo spada u subvencijsku prevaru", napominje.
Upozorava pritom i da je Ministarstvo poljoprivrede prije nekoliko godina, kroz izmjene i dopune Uredbe o zakupu šumskog zemljišta, htjelo takav kriterij primijeniti i pri dodjeli šumskog zemljišta, ali ga je spriječio DORH razotkrivši taj naum kroz aferu "Krš Pađene“.
"Ako se poljoprivrednicima traži potvrda o broju uvjetnih grla i potvrda o površinama koje su upisane u ARKOD prilikom javljanja na javne pozive o zakupu državnog zemljišta, zašto se to isto ne uvjetuje sada prilikom izdavanja potvrda o korištenju poljoprivrednog zemljišta?", pita.
Ovakvim Pravilnikom, smatra, radi se šteta i Republici Hrvatskoj jer se daje na korištenje državno zemljište bez naknade. Također, kažu da Pravilnik nije ni u skladu sa IAKS mjerama ruralnog razvoja Europske Komisije niti je napisan uz znanje i suglasnost Europske komisije.
Iz Udruge smatraju i da su poljoprivrednici koji koriste šumsko zemljište itekako oštećeni ovakvim Pravilnikom jer drže da su se trebale izdavati potvrde i o njihovu korištenju tamo gdje nisu napravljene revizije šumsko-gospodarskih jedinica pa zbog toga poljoprivrednici ne mogu sklopiti ugovore o zakupu sa Hrvatskim Šumama.
Zanimljivo je, stoji u dopisu, da se samo poljoprivrednicima koji su koristili šumsko zemljište želi prisilno naplatiti dosadašnje korištenje, dok se poljoprivrednicima koji su koristili državno zemljište pod ingerencijom JLS i Hrvatskih Voda to ne traži.
"Očito se zakoni primjenjuju selektivno i kako kome pa ne vrijede za svakoga isto", zaključuju.
Tagovi
Krški pašnjaci Pravilnik ARKOD Evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta Ivan Tešija
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tunel dingač Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija Bila je... Više [+]
Tunel dingač
Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.
Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.
Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić