Ivan Novak svima začepio usta?

U svim medijima prije godinu dana osporavani Ivan Novak i njegova inicijativa za pokretanjem Burze doživjela je zvjezdane trenutke. Njegov tadašnji skup u sportskoj dvorani Jug izazvao je salve nepovjerenja pa čak i podsmijeha. Ali sjećamo se tada kako su podršku nedvojbeno dali i Petar Pranjić i Matija Brlošić koji su tvrdili da valja probati. Danas je to prava Burza, a garancija rada su u svakom slučaju i tvrtke Vrijednosnice d.o.o., Fermopromet te potpisani ugovori s Jadranskom bankom, Zagrebačkom bankom i novosadskom Produktnom berzom. Svi su oni pred mnoštvom poljoprivrednika, malim proizvođačima i dioničarima potpisali razne ugovore. Svakako je najvrijedniji onaj koji je potpisao Hubert Kišpal, direktor najvećeg dioničara, tvrtke Fermopromet d.o.o.

U priču su se uključile Vrijednosnice Osijek koje naposljetku preuzimaju organizacijsku i financijsku inicijativu pa sada ona ima nekih 65 posto osnivačkog udjela. Njezino ime za Aleksandra Hrkača, prvog čovjeka Vrijednosnica, nije tajna, ali, veli, nije još vrijeme da se sve otkrije. No, u svakom slučaju poznata su pravila poslovanja. Trgovat će se spot-ugovorima, terminskim ugovorima i opcijama na terminske ugovore.

"Lista roba kojom će u početku trgovati su kukuruz, pšenica, soja, potom zlato i srebro. Za provedbu svih transakcija kupcima i prodavačima jamči OSRB. S obzirom na to da ćemo biti povezani s najznačajnijim europskim robnim burzama, bit ćemo u mogućnosti ponuditi trgovinu terminskim ugovorima i trgovinu opcijama na terminske ugovore. Iz te činjenice proizlazi mogućnost da će proizvođači konačno doći u poziciju da mogu prije sjetve znati cijenu po kojoj će prodati robu, odnosno da oni koji se za to ne odluče mogu vlastite proizvode prodavati po cijeni koju te robe dostižu na europskim robnim burzama", objašnjava Dražen Majstorović koji je jedan od direktora OSRB-a.

Ostali vlasnici su mali dioničari, poljoprivredni proizvođači, koji raspolažu s velikim poljoprivrednim površinama na kojima imaju proizvodnju od 200 tisuća tona žitarica godišnje. Ocijenio je kako će početkom rada burze najviše profitirati proizvođači i kupci, jer će cijene biti usklađene s cijenama na europskim burzama, a proizvođači će prije sjetve moći potpisati ugovore s burzom koja će im jamčiti cijenu na određeno vremensko razdoblje, što donosi veću sigurnost i omogućava bolje planiranje proizvodnje.

Foto: depositphotos.com