Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hrvatska poljoprivreda
  • 05.09.2013.

Istina o hrvatskoj poljoprivredi

Govorimo o prehrambenoj neovisnosti, a hrvatska ovisnost o uvozu hrane skočila je već na 50 posto

Foto: www.pticica.com
  • 1.493
  • 231
  • 0

Osim što pomoćnici ministra odlaze i dolaze zbog nemogućnosti ostvarivanja vlastitih reformnih ideja, možemo reći da je resor Tihomira Jakovine ulupao gotovo dvije godine svoga mandata na unutrašnju reorganizaciju. Jezgra Ministarstva poljoprivrede, koja još uvijek nije stabilna i postojana, ne može se nositi s novim, a kamoli starim problemima, koji su se sad već pretvorili u sizifovsku kamenu gromadu koju je nemoguće popeti uz planinu.

Nema ni obećanih brzih promjena nabolje, ni strategije ruralnog razvoja i "operativnih programa" o kojima ovisi i povlačenje novca iz blagajne EU, a ni konačnog davanja u zakup oko milijun hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Ništa što je obećano, još nije konkretno provedeno, osim što na selu kuha i više nego za dosadašnjih garnitura vlasti, koje su i više od Jakovine zaslužne za današnje katastrofalno stanje u poljoprivredi i slom hrvatskog poljoprivrednika.

Hrvatska - Europi na usluzi

Odnos uvoza i izvoza hrane u Hrvatskoj je već desetak godina nepromijenjen, jedino što su se od 2000., kada je uvoz vrijedio 687 milijuna, a izvoz 406 milijuna dolara, te brojke danas i više nego utrostručile, a domaća poljoprivredna proizvodnja nije restrukturirana niti je u nju uložen kapital koji bi je učinio konkurentnom u odnosu na druge zemlje EU.

"Nedostatak pravovremenog djelovanja i strategije kulminirao je gotovo dvostruko manjim obradivim poljoprivrednim površinama, sa 1,7 milijuna na jedva milijun hektara, i jedva 500.000 hektara pašnjaka u posljednjih dvadesetak godina. Potencijali proizvodnje za oko 10 milijuna stanovnika, u hrvatskoj zbilji u kojoj je u proteklih 15-ak godina samo u poticaje ulupano 35 milijardi kuna, oni pokrivaju jedva 3 milijuna, pa nam ulazak u EU zasigurno donosi daljnje povećanje uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda za 800 milijuna do milijarde dolara", navodi naš stručnjak za poljoprivredu i prehrambenu industriju Stipan Bilić, za Večernji List.

Na pitanje o najvećim problemima hrvatskog seljaka i poljoprivrede, makroekonomist Branko Salaj odgovara kako je to neosviještenost onih koji njima upravljaju. Ne samo da ne shvaćaju da su oni sluga, a ne gospodar sela, nego su i neodgovorni za dio strukturnog vanjskotrgovinskog deficita koji je najlakše prevenirati, a teško i skupo naknadno sređivati. "Sve veća ovisnost o uvozu hrane ostvarivat će se samo uz nastavak zaduživanja nacije - da bismo se prehranili", objašnjava Salaj. K tome, male i srednje velike poljoprivrednike, gazi nemar i neodgovornost birokratizirane države koja se ponaša kao da smo još uvijek u feudalnom dobu.

"Prvo im je zabranjivala da rastu kao u ostatku Europe, a sada ne čini ama baš ništa da im osigura njihov primarni proizvodni faktor - zemlju! Prosječna imanja u Europi posljednjih su 50-ak godina rasla, a naša stagnirala pa je naš prosjek danas između osmine i desetine prosječne veličine u najvažnijim državama EU. A da nevolja hrvatskog seljaka bude i veća, udio najvećih primatelja potpora (onih s industrijskim pristupom koji bi u načelu trebali biti samoodrživi u međunarodnoj konkurenciji) u ukupnom iznosu potpora u Hrvatskoj pet puta je veći nego u EU", tvrdi Salaj, uvjeren kako su naši resursi i dalje konkurentni u EU, ali samo kad država i političari shvate da je njihova odgovornost stvoriti im uvjete da se dokažu.

Miroslav Kovač, upravitelj Uzgojno-poslovnog obrazovnog centra Simentalac i član skupine stručnjaka "Živo selo", kaže kako trend propadanja poljoprivrede u Hrvatskoj ne zahvaća samo primarnu proizvodnju nego i prehrambenu industriju. Hrvatska ovisnost o uvozu hrane gotovo je 50%, dok je EU prehrambeno neovisna. Posljednjih godina deficit uvoza na godišnjoj razini iznosi milijardu dolara ili 2,7 milijuna dolara dnevno, dok smo 80-ih ostvarivali 800 milijuna suficita.

Prehrambeno ovisni, proizvodno nedostatni

Prema Stipanu Biliću poljoprivredna je politika skup političkih i voluntarističkih mjera koje se provode ne da bi nam poljoprivreda bila bolja i konkurentnija nego da se ostvare političke koristi. Tome u prilog ide i činjenica da je hrana u nas skuplja od svjetskog prosjeka, a i dalje su nam osnovne kulture, koje se potiču, kukuruz i pšenica. Promašeni operativni programi govedarstva, koji su išli na ruku samo velikima, danas su doveli do pada proizvodnje mlijeka ispod 600 milijuna litara pa uvozimo mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 162 milijuna dolara, a i staje su sve praznije. S oko 473.000 krava 90-ih, danas smo pali na manje od 190.000. Već više od polovice postojećih preradbenih kapaciteta mesa i mlijeka zjapi prazno.

"Gotovo da nam je svaki doručak i veliki dio ručka iz uvoza", kaže Miroslav Kovač iz Živog sela, za Večernji List, ističući kako smo na uvozu poljoprivrednih proizvoda od 1991. do 2012. izgubili proizvodnu vrijednost od 25 milijardi dolara, što je godišnji gubitak na razini 3% BDP-a. Samo zbog loše politike u govedarstvu od 2000. smo gubili 1% BDP-a godišnje, dok je zbog neprilika u govedarstvu i proizvodnji mlijeka i mesa u Hrvatskoj od 1992. do danas posao izgubilo 100.000 ljudi. Kumulativno, samo na deficitu pri uvozu proizvoda govedarstva od 2000. izgubljeno je novca koliko je u isto vrijeme uloženo u gradnju autocesta. Kovač drži kako smo danas gotovo u paničnoj situaciji u svim segmentima tržišta, od uzgoja do proizvodnje, prerade i prodaje. No da državna administracija i dalje nema koncepta izlaska iz krize koju je u velikoj mjeri i sama isprovocirala, najbolje govori nedostatak dijaloga i ignoriranje svakog prijedloga koji dolazi sa sela i od stručnjaka.

"Ne srljajte kao guske u maglu", rekao je jednom nama svima poznati hrvatski političar, dok je politika još bila sredstvo za promjene, od naroda i za narod. A sad, sve što je ostalo je vrijeme. A vrijeme neumoljivo curi.

Foto: www.pticica.com


Povezane biljne vrste

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Hrvatska poljoprivreda Miroslav Kovač Kukuruz Pšenica Proizvodnja mlijeka Prehrambena ovisnost Stipan Bilić Tihomir Jakovina Strategija ruralnog razvoja Negativan trend Slom poljoprivrednika Guske u magli


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."