Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Eurovoće
  • 25.01.2012.

Intervju sa Željkom Jurkinom, direktorom Grupe Eurovoće

Eurovoće je osnovano 2002. godine, s namjerom da kupi i u poslovnu funkciju stavi dvije tvornice za preradu voća i povrća u Orahovici, koje su do tad djelovale u sastavu Voće export-importa d.d. u stečaju Zagreb. Godinu dana nakon, uprava Eurovoća preuzela je te tvornice, a u osam godina svog djelovanja, grupa Eurovoće stasala je u najvećeg prerađivača voća i povrća u Hrvatskoj s proizvodnjom od 15000 tona tijekom ove godine

  • 1.460
  • 65
  • 0

Koji je bio najveći izazov u razvoju Eurovoća, odnosno Vašoj poduzetničkoj karijeri?

Revitalizacija proizvodnje i prerade voća i povrća u Slavoniji bio je glavni cilj grupe Eurovoće u počecima našeg poslovanja, a u postizanju tog cilja nisu nas uspjeli spriječiti brojni nepovoljni uvjeti koje smo zatekli, poput devastirane tvornice i opreme, lošeg imidža koji su ostavili prethodni vlasnici te problemi s nelojalnošću konkurencije. Kao i u drugim granama gospodarstva, uvijek je teže pokretati nešto na čemu su se ljudi već opekli, nego implementirati nešto sasvim novo jer neugodna iskustva često rezultiraju nepovjerenjem svih aktera u procesu. I to nam je zapravo i bilo najteže, vratiti povjerenje i nametnuti se tržištu kao ozbiljan i pouzdan partner. To je bio najteži trenutak i prijelomna točka u smislu opstanka i razvoja tvrtke.

Kada se i kako dogodio prijelomni trenutak koji je omogućio uspjeh u poslovanju, odnosno rast koji trenutno imate?

Kad smo počinjali s poslovanjem, zatekli smo nezavidnu situaciju u kojoj je bila proizvodnja i prerada voća i povrća u Slavoniji; mnoge tvornice i proizvođači su stagnirali, neki čak i propadali jer su na tržištu vladale nerealno niske cijene proizvoda, daleko ispod proizvođačkih. Naime, kako bi pokrili svoje troškove i nastavili poslovati s tako niskim tržišnim cijenama, mnogi prerađivači su spuštali kvalitetu svojih proizvoda, istovremeno nisu mogli izvršavati svoje obveze prema kooperantima. Uprava Eurovoća je shvatila da će takvi trendovi neminovno dovesti do prestanka proizvodnje pa smo osnažili tvrtku i njezinu kreditnu sposobnost kontinuiranim ulaganjima, te istovremeno inzistirali na korektnim odnosima prema svim partnerima u procesu (kooperanti, djelatnici, dobavljači) i stvarali model u kojem će takav pristup postati tržišno isplativ. Od samih početaka poslovanja Eurovoće prati zahtjeve tržišta, prilagođava svoje poslovanje aktualnim trendovima, te tijekom svih ovih devet godina poslovanja ulaže sa samo jednim ciljem, a to je opstati i razvijati se.

Preuzeli ste Novu Đakovčanku i Marinadu. Kako su tekli postupci integracije i planirate li dodatna preuzimanja i udruživanja?

Uspješnost poslovanja Marinade i Nove Đakovčanke je, zbog vrlo teških uvjeta poslovanja u branši, došla u pitanje, a istovremeno je Eurovoću za daljnji rast bilo nužno okrupnjavanje proizvodnje i njena specijalizacija. Prije realizacije spomenutih akvizicija, svaka od triju tvornica proizvodila je isti ili sličan program, takva široka paleta svakog proizvodnog kapaciteta tražila je veliku tehničku ekipiranost, a mnoge proizvodnje su se međusobno preklapale. To je razlog čestim malim serijama različitih proizvoda koje su ugrožavale produktivnost rada, a objedinjavanjem tri proizvodna kapaciteta, Eurovoće je svaki od njih specijaliziralo. Tako je ove sezone tvornica u Đakovu prerađivala ciklu, kompot od marelice, šljive i kupine, u Orahovici su se proizvodili kompot od višnje, ajvar i marmelade te prerađivali krastavci, a u pogonu u Slatini proizvodile su se velike serije krastavaca i paprika. Takva specijalizacija omogućila je povećanje produktivnosti rada, smanjenje troškova po jedinici proizvoda i podizanje konkurentnosti naših proizvoda.

Tko su vaši najveći veleprodajni kupci?

Eurovoće posluje s većinom renomiranih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Ipak, najveći kupci su nam Konzum, Metro, NTL, Mercator i Kaufland.

S kojim problemima brzog rasta tvrtke se suočavate, s obzirom na podatke o prodaji i prihodima koji u 2011. pokazuju izniman rast?

Kako je koeficijent obrtaja u našoj branši relativno mali (često puta manji od 1), svaki fizički rast proizvodnje traži dodatna likvidna sredstva. S obzirom na restriktivnu politiku poslovnih banaka u Hrvatskoj, koje za svoje kredite i novčane plasmane traže velike hipotekarne kolaterale, do tih sredstava je vrlo teško doći. S druge strane, u zapadnom poslovnom svijetu postoje primjeri u kojima su kvalitetan program ili čvrsti ugovori s renomiranim kupcima dovoljno jamstvo za novčane plasmane. Domaće tvrtke rješenje vide u skupljem kapitalu faktoring tvrtki, no postoji realna opasnost da proizvodi u konačnici budu manje konkurentni na europskom tržištu.

Možete li komentirati trenutnu ekonomsku situaciju u zemlji i dati svoje viđenje u kojem smjeru bi trebalo ići, odnosno koje poteze država može napraviti kako bi se stanje popravilo?

Ekonomija je egzaktna znanost, u ekonomskoj su teoriji sve ove situacije koje se događaju (kriza, recesija i sl.) već odavno determinirane i obrađene. Drugim riječima, za svaku od njih ekonomska teorija ima odgovor i alate koji je potrebno primijeniti, pitanje je političke volje i snage da se oni i primijene u praksi. Visoka javna potrošnja, niska tehnička opremljenost realnog sektora, nerealan tečaj kune koji smanjuje konkurentnost naših proizvoda na svjetskom tržištu, sve su to razlozi trenutne situacije. Rad kao kategorija je podcijenjen, a njegova je cijena u samom startu u većini gospodarskih grana demotivirajuća, razlog tomu je inozemna konkurencija koja ne dozvoljava veću cijenu rada. Uz to, trenutna situacija u kojoj su primjetne značajne razlike u visini primanja radnika iz različitih sektora je neodrživa na duge staze jer je destimulirajuća za stvaranje nove vrijednosti i rast BDP-a. Smatram kako je Hrvatskoj potreban konsenzus i naš new deal, kroničnu nelikvidnost treba riješiti povećanjem novčane mase u opticaju, no svaka nova kuna mora biti usmjerena u novu proizvodnju. Efekti takvog podizanja proizvodnje anulirali bi negativne efekte inflacije, dao bi se novi zamah proizvodnji, koja je trenutno stigla gotovo u mrtvu točku. Iako ovakvo razmišljanje nije popularno, drugo rješenje ne vidim.

Razmatrate li mogućnost jače ekspanzije na inozemna tržišta?

Već će ove godine Eurovoće udvostručiti prihode od prodaje na svjetskom tržištu, dok u 2012. godini očekujemo daljnji rast prodaje. Okrupnjavanjem, modernizacijom i racionalizacijom proizvodnje te podizanjem kvalitete, naš proizvod postaje konkurentniji i traženiji na tržištu, bez obzira je li riječ o našem brendu DoOra (domaće orahovačko) ili o privatnim markama koje razvijamo za domaće i strane trgovačke lance.

Kako će se pridruživanje Hrvatske EU odraziti na vaše poslovanje? Hoće li imati više pozitivnih ili negativnih utjecaja?

Tržište Europske unije velika je prilika, ali ujedno i velika opasnost za naše proizvođače, posebice u prehrambenoj industriji. Visoki tehnološki nivo proizvodnje, kapitalna potentnost i podrška domicilnih trgovačkih lanaca u zemljama Europske unije, opasnost su s kojom će se suočiti svi naši poslovni subjekti u realnom sektoru. Primjer mađarskih proizvođača koji su nepripremljeni dočekali ulazak Mađarske u Europsku uniju te ih je veliki broj propao, tjera nas da ubrzano radimo na podizanju vlastite produktivnosti i konkurentnosti. Pretpristupni fond IPARD nudi nam priliku da okrenemo trendove i uložimo u podizanje tehnološke razine naše proizvodnje. Do sad smo izvozom pokrivali tzv. etno tržišta u zemljama Europske unije, no moramo prilagoditi svoje proizvode i tehnološke procese navikama i potrebama potrošača u Uniji jer se na taj način otvara tržište od 500 milijuna korisnika naših proizvoda.

Koliko ste uložili u razvoj vlastitog brenda i koja su očekivanja od njega?

Vlastiti brand važan je dio poslovne politike kojim se ističe status poslovanja i stječe povjerenje kupaca. Pažljivo kreiran prema potrebama domaćih potrošača koji žele kvalitetan i siguran proizvod, brand DoOra najbolji je odraz znanja i najviših proizvodnih standarda grupe Eurovoće u kombinaciji s iskustvom, tradicijom i potencijalom hrvatskog sela. Suradnja s ukupno 1.200 kooperanata osigurava da se proizvodi u najkraćem mogućem roku nađu u sustavu „od polja do stola“ te omogućava da se svakom proizvodu pozorno prati i kontrolira životni ciklus od ulaska u tvornicu za preradu do tehnološki suvremene i prilagođene obrade, a sve s ciljem očuvanja hranjivih sastojaka i izvornosti okusa. Iz obilja sirovine, biraju se najbolji plodovi čineći proizvode koji svojom kvalitetom odskaču od konkurencije.

Uz to, DoOra nam omogućuje da širimo paletu proizvoda, prilagođavamo se zahtjevima kupaca i kreiramo vlastiti identitet koristeći sva znanja i svo iskustvo koje smo tijekom godina usvojili i stekli. U posljednjih je šest mjeseci uloženo više od milijun kuna u izgradnju i promociju vlastitog brenda, s ciljem da se udio u prodaji poveća s trenutnih 20 posto na barem 40 posto, a tom cilju pridonosi i novi vizualni identitet DoOre koji naglašava povezanost domaćih njiva, čistih i nezagađenih zemljišta i vode u kvalitetnim proizvodima koji svojim okusom i izgledom podsjećaju na zimnicu naših baka. Proizvodi brenda DoOra dostupni su u svim većim trgovačkim lancima diljem zemlje, a vjerujemo kako će kupci koji probaju ove proizvode ostati naš vjeran potrošači, iako je put do povjerenja potrošača dug i mukotrpan.

Možete li nam nešto reći o novoj liniji proizvoda koje razvijate - funkcionalnoj hrani?

Kao što sam i ranije naglasio, naš je osnovni zadatak neprestano prilagođavati tehnologiju i proizvode zahtjevima naših potrošača. Suvremeni tempo života bitno se razlikuje od onoga prije deset godina pa tako današnja kućanica ima vrlo malo vremena za pripremu objeda, studenti, menadžeri, sportaši pa i umirovljenici nerijetko žive u uvjetima u kojima im je klasični objed često puta nedostupan. Upravo zato se javlja potreba za proizvodima koji će praktičnošću primjene, nutritivnim karakteristikama i sadržajem nadomjestiti klasične obroke i upravo su takvi proizvodi smjer koji namjeravamo razvijati. Oni nisu novost, već su prisutni na policama trgovina i trgovačkih centara zapadnih zemalja, no uvjereni smo kako ćemo čistoćom naših njiva i voda, klimom koja je pogodna za proizvodnju voća i povrća, moći konkurirati proizvodima koji dolaze sa zapada.

Misija Eurovoća, koja naglašava kako tržištu nećemo ponuditi ono što i sami ne bi stavili na obiteljski stol, kroz takve će proizvode biti do kraja ispunjena.


Tagovi

Intervju Eurovoće Željko Jurkin Prerada Proizvodnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P