Intervju s ministrom Jakovinom

Nakon prošlotjedne afere s izvještajem ruske veterinarske inspekcije, koja je posjetila 11 pogona za klanje životinja i preradu mesa i kritizirala uvjete rada, o problemima u resoru poljoprivrede razgovarali smo s ministrom Tihomirom Jakovinom.

Jesu li higijenski uvjeti doista nehigijenski kako se implicira u "ruskim izvještajima"?

Naravno da nisu i da je riječ o tendencioznom tumačenju dijelova izvještaja koji je u konačnici pozitivan za naše tvrtke. Nakon posjeta ruske inspekcije otvara nam se tržište koje ima oko 140 milijuna potrošača i uvozi godišnje više od četiri milijarde dolara mesa. Svi objekti nad kojima je proveden nadzor Carinske unije izvoze u Europsku uniju, što znači da udovoljavaju vrlo strogim europskim propisima. Veterinarska inspekcija Uprave veterinarstva redovito obavlja kontrole u objektima koji proizvode hranu životinjskog podrijetla. Ako izvozimo u EU, SAD i druge zemlje, ne vidim razlog da ne izvozimo i u Rusiju.

Koliko je afera naštetila mesnoj industriji i izvozu?

U trenutačnoj gospodarskoj situaciji, kada nam je prehrambena industrija jedan od najzdravijih dijelova gospodarstva, ovakva umjetno stvorena "afera" nikako nam ne treba. Ovu su vijest prenijeli gotovo svi susjedni mediji. Treba li nam to da se uoči turističke sezone šalje iskrivljena slika? Premalo je odgovornosti i svijesti o tome da svi moramo podržati gospodarstvo, a ne se ponašati destruktivno i rušiti i ono malo što stvara profit i zapošljava brojne ljude. Svi se moramo više potruditi da pomognemo našim tvrtkama da se šire i otvaraju nova tržišta jer je to jedini način da ojačamo ionako slabo gospodarstvo. Ova "afera" sigurno će naštetiti mesnoj industriji koja ima izvoz vrijedan 100 milijuna dolara i investira ogroman novac u tehnologiju, certifikate i druge standarde proizvodnje. Svatko tko je spreman neargumentirano napadati takve tvrtke, trebao bi otići u neku u njih i vidjeti kako proizvode i kakvu modernu tehnologiju imaju.

Istraga o eutanaziji

Stvoren je dojam da se pse masovno ubija. Afera eutanazije pasa u azilima, je li to bilo nužno?

Veterinarske su inspekcije reagirale s ciljem da se bjesnoća ne proširi i ne ugrozi zdravlje ljudi. Nažalost, mjere koje su provedene prouzrokovale su eutanaziju brojnih životinja i zbog toga mi je vrlo žao. Vjerujem da su sve radili po pravilima i procedurama. Kontaktirao sam s vlasnicima pasa i svi su mi rekli kako je eutanazija obavljena. Već provodimo istragu tko je i zašto radio po procedurama koje su možda utemeljene na zakonu, ali su izazvale ogroman revolt i bijes građana. Ovo nam je lekcija da ubuduće u ovakvim situacijama reagiramo na vrijeme i unaprijed obavijestimo javnost te da procijenimo treba li se ići na radikalno rješenje. I sam jako volim pse i puno me je prijatelja zvalo i emotivno reagiralo. U ovom dijelu većina naših zakona usklađena je s EU, ali vjerujem da se može još nešto mijenjati, poput, primjerice, produljenja roka boravka pasa u šinterajima koji je sada 60 dana. Reakcije su razumljive, ali pokušajte zamisliti da je kojim slučajem netko zaražen bjesnoćom zbog psa. Kakva bi tek tada bila reakcija?

Mljekari su vam na početku mandata bili na cesti. Što će biti s mliječnom industrijom?

Trendovi pokazuju da raste proizvodnja i da je sve veći udio mlijeka ekstra kvalitete. Dio mljekara suočio se s financijskim problemima zbog visokih kredita i preinvestiranja. Najveći je problem to što velik dio mljekara nema svoje poljoprivredne površine i moraju kupovati hranu, a to im stvara gubitke. Uskoro krećemo u raspravu Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim ćemo zemlju dati u dugogodišnji zakup proizvođačima koji imaju potencijal da se dugoročno bave proizvodnjom.

Kada je o mljekarima riječ, razgovaramo s HBOR-om da nađemo model da reprogramiraju skupe kredite u komercijalnim bankama. Prethodna Vlada olako je obećavala i nagovarala na velike investicije, a mi ne želimo davati lažnu nadu jer smo svjesni mogućnosti državnih financija. Proizvođači se moraju udruživati u zadruge jer će im to biti dobar način da smanje troškove i postanu konkurentni.

Hoćete li raditi reviziju poticaja u poljoprivredi?

Teško je napraviti kompletnu reviziju i ispraviti sve nepravilnosti. Želimo uvesti financijsku disciplinu pa smo onima čiji je dug prema državi veći od iznosa poticaja koji su trebali dobiti, obustavili isplatu prve rate u ožujku i travnju dok taj dug ne podmire. To je izazvalo bijes pojedinaca, ali moram istaknuti da je od 92.500 korisnika poticaja takvih bilo oko 8000. Ovaj bi tjedan trebala početi i isplata drugog dijela poticaja i nju ćemo provesti na isti način.

Deficit voća i povrća

Ministrica Holy vodila je resor blizak vašemu. Što mislite o njezinu smjenjivanju?

Nitko u Vladi nije sretan zbog toga što se dogodilo. Kolegica Holy je vrlo hrabra, sposobna i kreativna osoba. No, Vlada je podigla ljestvicu odgovornosti i uvjeren sam da stvara novi, zdravi model ponašanja. Očekivanja od Vlade su vrlo visoka, i svi mi ministri radimo pod velikim pritiskom. Mogućnost pogreške postoji u svakom poslu, ali odluke treba donositi hrabro i iza njih stajati. S kolegicom Holy odlično sam surađivao, a uvjeren sam da će tako biti i s njezinim nasljednikom.

Koja je grana poljoprivrede u vašem resoru najisplativija, a koja najlošija?

Teško je to reći. Godinama smo poticali proizvodnju žitarica na malim površinama, a to nije bilo isplativo proizvođačima pa su tražili visoke cijene pšenice. Sada imamo deficit voća i povrća, a te se kulture mogu proizvoditi na manjim površinama i biti profitabilne. Izbor buduće proizvodnje treba, među ostalim, biti u ovisnosti o potražnji u EU i okruženju - npr. proizvodnja meda u Europskoj je uniji na 52% potreba, što našim pčelarima otvara velike mogućnosti za izvoz. Velik je potencijal i u marikulturi, odnosno u uzgoju ribe.

'Pomakli smo se s mrtve točke, stižu prijave projekata'

Što ćemo učiniti da iskoristimo poticaje iz fondova EU?

Ulaskom u EU godišnje ćemo imati 333 milijuna eura za ruralni razvoj i ako to ne budemo znali iskoristiti, bit će to naša sramota. Pojačali smo educiranje ljudi. U samo šest mjeseci pokrenuli smo stvari s mrtve točke, a iskorištenost IPARD-a drastično je povećana u kratkom roku. Samo za mjeru razvoja ruralne infrastrukture stiglo je čak 97 prijava projekata procijenjenih na više od 316 milijuna kuna.

Autor: Velinka Knežević

Foto: Ivana Ivanović