• Erozija tla
  • 04.09.2021. 15:00

Intenzivne oborine bi do 2050. mogle isprati 13 do 23 posto poljoprivrednog tla EU

Očekuje se da će gubitak tla biti najveći u srednjoj i sjevernoj Europi, gdje bi se u nekim područjima mogli dogoditi gubici i do 100 posto.

Foto: Depositphotos/budabar
  • 535
  • 105
  • 0

Autori nedavno objavljene studije pod nazivom "Projekcije gubitaka tla erozijom vode u Europi do 2050. godine" došli su do zaključka da će se zbog ove pojave taj gubitak povećati za 13 do 22,5 posto u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji do spomenutog razdoblja. 

Kao glavni razlog navode povećanje intenziteta oborina od 16 do 26 posto. Zaključili su i da dinamika korištenja zemljišta ima mali pozitivan učinak od oko tri posto u ublažavanju erozije.

Očekuje se da će gubitak tla biti najveći u srednjoj i sjevernoj Europi, gdje bi se u nekim područjima mogli dogoditi gubici i do 100 posto. Međutim, predviđa se da će ova pojava u južnoj Europi (Italija) biti uglavnom nepromijenjena zbog manjih oborina ili će se smanjiti kao što je slučaj sa Španjolskom.

Nažalost, to nije slučaj s regijama srednje i sjeverne Europe gdje bi se erozija tla mogla značajno povećati. Primjerice, 2016. godine je procijenjeno da se godišnje izgubi oko 3,07 tona tla po hektaru poljoprivrednog zemljišta, a do 2050. bi se ta brojke mogla povećati na 3,76 tona.

Utjecaj klimatskih promjena i korištenja zemljišta

Autori studije su upotrijebili 19 globalnih klimatskih modela i tri različita scenarija koncentracije stakleničkih plinova za projiciranje gubitaka tla erozijom vode kako bi došli do navedenih zaključaka.

Istovremeno, najnovije Izvješće o procjeni međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) otkriva da su klimatske promjene raširene, brze i intenziviraju se. U njemu se upozorava da porast globalnih temperatura može značajno utjecati na procese uključene u dezertifikaciju (nestašica vode), degradaciju zemljišta (erozija tla, gubitak vegetacije, požar, otapanje leda) i sigurnost hrane (prinos usjeva i nestabilnost u opskrbi hranom).

Prema projekcijama klimatskih promjena, jake oluje postat će intenzivnije, više površinskog tla će se izgubiti zbog veće razine otjecanja, a voda će se manje moći infiltrirati u tlo ratarskih usjeva, što može uzrokovati još veće gubitke nego na početku ovog stoljeća.

Predviđeno povećanje gubitka tla može se izbjeći (ili barem smanjiti) primjenom ciljanih praksi upravljanja i mjerama politike agro-zaštite okoliša za njegovo očuvanje, zaključak je znanstvenika. Naime, na temelju analize scenarija relevantnih za politiku, autori su otkrili da je najučinkovitiji instrument povezivanje poticaja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) s učinkom na okoliš na ciljani način.

Gornji sloj tla nestaje: Koje mjere očuvanja mogu pomoći?

Mjere očuvanja tla, poput pokrovnih usjeva i smanjene obrade, trebaju se primijeniti na najmanje 50 posto žarišta erozije (zemljište sa stopom iznad pet tona po hektaru godišnje) kako bi se neutralizirao budući utjecaj klimatskih promjena na ovu pojavu.


Tagovi

Erozija tla Oborine Studija EU Velika Britanija Klimatske promjene Gubici


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.