Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Politika
  • 14.02.2012.

Inati se Slavonija, ali se inati i petorka koja ne poštuje zakone

Nekad su u Slavoniju i Baranju, hrvatsku žitnicu i obećanu zemlju, stanovnici manje razvijenih dijelova naše zemlje dolazili »vlakom bez voznog reda«. Danas žitnicu mnogi napuštaju. Iako ima potencijala proizvoditi hrane za cijelu zemlju, pa čak i za izvoz, ta regija i dalje kaska za ostatkom Hrvatske

  • 948
  • 44
  • 0

Čudna smo mi zemlja: nekad bogata, ravna Slavonija, danas je gotovo na rubu gladi. Ako ne baš gladi, doslovno, onda bar opće neimaštine. Bez radnih mjesta, razvoja, investicija.

Narodni tribuni koji se javljaju kao spasitelji i zauzimaju da vlak bez voznog reda ovaj puta krene iz Osijeka prema drugim dijelovima Hrvatske, kada već nije obratno, istovremeno ne poštuju vlastitu državu. Pa gdje to, zapravo ima: parlamentarni zastupnici koje su Slavonci izabrali ne poštuju sud svoje države. Veličaju ratnog zločinca. Tako i paradiraju parlamentom.

Zaista, gdje toga ima? Očito, u Slavoniji.

I tu počinje teška, nepredvidiva i gorka priča o Slavoniji danas.

Nekad su u Slavoniju i Baranju, hrvatsku žitnicu i obećanu zemlju, stanovnici manje razvijenih dijelova naše zemlje dolazili »vlakom bez voznog reda«. Danas žitnicu mnogi napuštaju. Bježe u druge obećane zemlje. Iako ima potencijala proizvoditi hrane za cijelu zemlju, pa čak i za izvoz, ta regija i dalje kaska za ostatkom Hrvatske.

Osječko-baranjska županija danas ima više od 30.000 nezaposlenih. A Hrvatska i dalje uvozi luk iz Kine, jabuke s Novog Zelanda, salatu iz Danske, jagode iz Perua.

Najglasniji zagovarači borbe za boljitak Slavonije i Baranje svakako su predstavnici HDSSB-a, stranke koja je nastala 2005. godine, kada je dio članova, predvođen Branimirom Glavašem, napustio HDZ. Operativa im je u Osijeku, gdje predsjednik stranke Vladimir Šišljagić obnaša dužnost osječko-baranjskog župana, osječki gradonačelnik je Krešimir Bubalo, dopredsjednik stranke, a član glavnog odbora HDSSB-a, Željko Kraljičak obnaša dužnost dožupana. Na prošlim su parlamentarnim izborima osvojili šest vijećničkih mandata čime su pokazali da su, uz IDS, najjača regionalna opcija u Hrvatskoj. Među saborskim su zastupnicima najglasniji Dinko Burić i Ivan Drmić, članovi predsjedništva stranke.

»Prisvojivši« si pjesmu »Inati se, Slavonijo«, čiji im je naziv postao misao vodilja, HDSSB-ovci su uporno ulazili u sukobe s HDZ-om, što je do nedavno značilo i sa središnjom državnom vlasti. Međutim, u HDSSB-u ističu kako nikad nisu provodili politiku sukoba nego su isključivo pokušavali upozoriti središnju državnu vlast da ovo područje ne smije i ne treba zanemarivati.

»Prošlih smo godina intenzivno surađivali s ministarstvima na državnoj razini i upozoravali ih da ovo područje ima iznimno velik potencijal za ulaganje u energetiku, u poljoprivredu, u preradu i prerađivačku industriju, ali i u ostale gospodarske grane«, tvrdi Vladimir Šišljagić.

Na upit koji su to sve projekti koje su posljednjih godina predlagali, a nisu prihvaćeni, Šišljagić kaže da je preduga lista da bi elaborirao sve projekte koji bi mogli potaknuti razvoj Slavonije i Baranje, a koji su godinama ostali zanemareni zbog nezainteresiranosti središnje državne vlasti.

»Nabrojit ću samo neke. Primjerice, gradnja termoelektrane na ovome području u planu je već gotovo 15 godina. Ona je ovome kraju iznimno potrebna, jer nam nedostaje energije. Zatim, postoje planovi za gradnju dviju hidrocentrala na Dravi, koje su u prostornim planovima i Hrvatske i Osječko-baranjske županije. Ali i to stoji, a ti projekti bi pokrenuli graditeljstvo, odnosno cjelokupno gospodarstvo nakon toga. I geotermalni su izvori jedna od velikih vrijednosti - a potpuno su neiskorišteni. Njihovo korištenje ovisi isključivo o nacionalnoj razini, o državi, o pojedinim zakonima, odnosno podzakonskim aktima. Očekujem da će nova državna vlast naći sredstva u državnom proračunu i za nastavak gradnje Slavonike, jer će se tako pokrenuti građevina na ovome području«, izdvaja Šišljagić.

Dodaje kako su bezbroj puta odlazili u Zagreb, »molili, pisali amandmane, raspravljali, podsjećali«, ali imali su osjećaj kao da razgovaraju s gluhima dok su ih uporno kočile državna administracija i birokracija.

»Znam da država nema novca, da smo dužni i Bogu i vragu. No treba napokon shvatiti da ovo područje ima potencijala da se ulaganja u projekte na njezinu području vrlo brzo vrate i osiguraju rast«, smatra predsjednik HDSSB-a.

Iako pozdravljaju novu Vladinu mjeru, prema kojoj će se povećati neoporeziv dio dohotka na 3000 kuna, smatraju da se ona ipak nije trebala donijeti prije izrade kompletnih simulacija. Prema njihovim izračunima, ova se mjera neće dobro odraziti na one županije, a među njima je i Osječko-baranjska, gdje je većina plaća do 3000 kuna. Jer će se tim jedinicama lokalne samouprave ovom mjerom toliko smanjiti prihodi da neće moći normalno funkcionirati.

U HDSSB-u napominju kako bi nova vlast trebala voditi računa o tome da Hrvatskoj treba regionalizacija, decentralizacija i financijska decentralizacija te da je nedopustivo da u državni proračun ide 92 posto prihoda, a samo osam posto ostaje lokalnoj razini.

»Uporno upozoravamo na temeljni problem, a to je premali fiskalni kapacitet županija da bi se moglo izdvajati više za poticanje poduzetništva, obrtništva i gospodarstva u cjelini. Osječko-baranjska županija je, kroz trinaest programa, za više od 40 gospodarskih projekata, u posljednjih šest godina uložila više od pola milijarde kuna. Za financijska sredstva kojima županija raspolaže, to su maksimalni napori. Nažalost, u Hrvatskoj vlada velika centralizacija na državnoj razini«, kaže Šišljagić.

I osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo smatra da napokon treba formirati fond poravnanja putem kojega će regije dobiti veći dio kolača iz državne blagajne kako bi se napokon došlo do ravnomjerna razvoja svih dijelova Hrvatske. A to je prvi konkretan potez, smatra, kojim će država pokazati da želi pokrenuti nerazvijene regije, pa tako i Slavoniju i Baranju. Pritom Bubalo ističe kako oni nisu sve ove godine sjedili i mirno čekali skrštenih ruku da se netko iz Zagreba udobrovolji i prihvati njihove projekte. U veliki dio projekata upustili su se sami, a u nedostatku potrebnih financijskih sredstava, sve su se više okretali pretpristupnim fondovima Europske unije.

»Jednostavno - ono što nismo mogli iz Zagreba, povukli smo iz Bruxellesa«, kaže Bubalo i podsjeća da je ova županija svoj ured u Bruxellesu otvorila još 2006. godine, kada su ih mnogi zbog toga gledali s podsmijehom. Do danas se Osječko-baranjska županija nametnula kao hrvatski lider u visini sredstava povučenih iz fondova EU-a. Gospodarskim subjektima s ovoga područja je dosad odobreno 211 projekata vrijednih 93 milijuna eura.

Međutim, u HDSSB-u napominju kako Vlada mora jačati fiskalne kapacitete županija i jedinica lokalne samouprave, jer oni neće biti dovoljni za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije. Sadašnji stupanj centralizacije na državnoj razini i prihodi koje ostvaruju jedinice regionalne i lokalne samouprave onemogućavaju uključivanje u veći broj projekata u okviru EU-ovih programa. Naime, kada se povlače sredstva iz pretpristupnih fondova, dio troškova koje snosi EU, korisniku se isplaćuje unaprijed. Međutim, kod sredstava iz strukturnih fondova, koje ćemo koristiti nakon ulaska u EU, postoji jedna velika razlika: korisnik mora samostalno financirati cijeli projekt, a tek po njegovu svršetku dobiva dio novca nazad, u iznosu između 50 i 80 posto.

»Svaka državna vlast treba shvatiti da ove naše poruke nisu hir, inat ili rezultat politike sukoba. One su ozbiljna upozorenja, jer naša regija ima izvanredne potencijale za proizvodnju, prije svega hrane, ali mora imati podršku države kako bi se mogla brže i snažnije pokrenuti«, kaže Bubalo.

Grijeh je ne iskoristiti bogatu slavonsku i baranjsku zemlju za proizvodnju hrane. Dakle, prije svega, u ovoj regiji svakako treba ulagati u razvoj poljoprivrede i prerađivačke industrije.

»Ova regija ima četiri velika bogatstva, a to su plodna zemlja, šume, voda i energija. Dok država to ne shvati i ne pokaže mudrost, odnosno ne donese mjere i strategije kako bi se ovaj kraj mogao brže i snažnije razvijati, neće biti sreće za nas. Jer jedinice lokalne samouprave, sa svojim proračunima, to ne mogu same izgurati«, smatra dožupan Željko Kraljičak.

Puževim korakom, ali barem minimalni, nekakvi pozitivni pomaci su ipak vidljivi. Struktura u prihodima gospodarstva na području županije tijekom prošle godine je promijenjena na način da trgovina više ne zauzima prvo mjesto, nego je to preuzela proizvodnja, konkretno prerađivačka industrija i poljoprivreda! Tijekom 2011. godine osječko-baranjsko gospodarstvo ostvarilo je oko 24 milijarde prihoda, od čega je 26 posto ostvarila prerađivačka industrija, 25 posto poljoprivreda, a po 12 posto građevinarstvo i trgovina. Međutim, sve to još nije dovoljno, jer Osječko-baranjskoj županiji nedostaje još minimalno pet milijardi kuna gospodarskih aktivnosti.

Zato bi u oživljavanju gospodarstva ovoga područja uvelike pomogao nastavak gradnje Slavonike, dionice međunarodnog cestovnog koridora Vc, od Osijeka do granice s Mađarskom. Uz angažman domaće građevinske operative, tako bi tri do četiri milijarde kuna bile utisnute u financijski sustav, građevina bi se vratila na nekih 16 posto učešća u ukupnom gospodarskom prihodu županije, a 2000 do 3000 ljudi vratilo bi se među zaposlene.

Međutim, najveće bi napore ipak trebalo uložiti u sređivanje stanja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. To dokazuju i najnoviji potezi poljoprivrednika koji su u četvrtak izašli na ceste na trosatni prosvjed upozorenja. Poljoprivrednici traže isplatu lanjskih poticaja do kraja veljače u cijelosti, u ukupnom iznosu od oko 2,8 milijardi kuna, a također su izrazili i nezadovoljstvo najavljenim smanjenjem proračuna za poljoprivredu za 900 milijuna kuna.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović najavio je da će poljoprivrednicima biti isplaćena sredstva za poticaje za prošlu godinu jer je to zakonska obveza, ali da će se o budućim poticajima morati razgovarati. On smatra da Hrvatska daje jako mnogo na poticaje, da se to jako slabo kontrolira, a rezultat toga je da se proizvodi malo ili sve manje hrane.

»Potpore u poljoprivredi su nužne kako bi se osigurala održivost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje kao i opstojnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u ruralnom prostoru. I zemlje članice EU-a isto daju poticaje u zaštiti svoje poljoprivredne proizvodnje, čak i veće od nas. Zato je nebulozno sada ukinuti čak milijardu kuna namijenjenih za poljoprivredu. Jer kako će u tom slučaju naši poljoprivrednici biti konkurentni?« pita Vladimir Šišljagić.

Kaže, jasno mu je, kao i svima, da kod poljoprivrednika i poticaja ima mnogo problema. Mnogi su pogodnost poticaja iskoristili za sve, samo za proizvodnju - ne. Umjesto za proizvodnju, oni su od njih kupili skupocjene automobile, a polja pustili da zarastu u korov.

»Naravno, ne treba sve poljoprivredne proizvođače stavljati u isti koš. Mnogo je više onih koji rade, proizvode i podižu gospodarsku aktivnost ove regije. Problem je nastao u tome što država nije osigurala kvalitetan nadzor i kontrolu korištenja poticaja. To treba riješiti, jer to je u interesu i svih onih proizvođača koji pošteno i kvalitetno rade svoj posao«, poručuje Šišljagić.

Podsjetimo, od tri i pol milijarde kuna, koliko država godišnje izdvaja za poticaje, samo se oko 170 milijuna kontrolira! Onda nije ni čudo da mnogi poticaji nemaju nikakav učinak na proizvodnju hrane.

Dok se ne uvede reda u poljoprivrednu proizvodnju, dok se ne nađe zajednički jezik o mnogim projektima i dok se ne učine nužni koraci za snažniji razvoj, nekadašnja hrvatska žitnica i dalje će biti regija iz koje se mora bježati trbuhom za kruhom.

Autor: MAJA SAJLER GARMAZ


Tagovi

Poljoprivredna proizvodnja Poticaji Konkurentnost EU fondovi HDSSB

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]