Mađarsko-hrvatska naftna kompanija ne može ni sa sobom izaći na kraj. Ali ukoliko bi joj vrijedna tvrtka poput Petrokemije nekako pala u šake, bila bi to itekako poželjna akvizicija
Neizvjesnost u vezi sudbine Petrokemije naoko nije baš dugo potrajala: Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, izjavio je prošli tjedan da će kutinska tvornica umjetnih gnojiva uskoro biti konačno privatizirana.
Glas o tome pušten je dakle svega nekoliko dana nakon zaključivanja dokapitalizacije te kompanije, a koja nije urodila željenim ponudama kvalitetnih strateških partnera. Ipak, vrijedi se zapitati što je točno Pejnović imao na umu, ako znamo da se istim povodom nije oglasio nitko iz Vlade, koja ultimativno kontrolira dotični posjed.
Štoviše, predstojnik DUUDI-ja nije pritom rekao ništa novo, jer je već prije godinu i pol Vlada iskazala namjeru da, čim Petrokemiju postavi na čvršće noge, izađe iz većinskog suvlasništva i zadrži 25 % udjela plus jednu, tzv. zlatnu dionicu. Ostaje međutim pitanje zašto je to izjavio upravo sad i kakvog točno utjecaja njegova izjava može imati na predviđeni rasplet.
No kažimo najprije kako Mladenu Pejnoviću nipošto nije prvi put da pred rudo istrčava nasmijan kao zagrebačke frajle onomad na korzo, jer tamo uočava konkretne snage do kojih mu je naročito stalo. On je na sličan način nastupio i u jednim našim dnevnim novinama usred procesa dokapitalizacije, da bi nas obavijestio kako Ina želi dionice - i to svakako mnogo dionica - kutinske tvornice.
Samo pratimo dakle njegov uprti prst i doći ćemo do nekih među zadnjim namjerama koje se nadvijaju iznad Petrokemije i koje uopće nije uputno previdjeti. U prvom spomenutom navratu činilo se to s Inom kao površno naklapanje, jer mađarsko-hrvatska naftna kompanija ne može ni sa sobom izaći na kraj. Ali ukoliko bi joj vrijedna tvrtka poput Petrokemije nekako već pala u šake, bila bi to itekako poželjna akvizicija. U međuvremenu, ne treba smetnuti s uma da Vladu na privatizaciju kutinske tvornice tjeraju podjednako Europska unija - kao i u slučaju brodogradilišta - i banke koje su pretprošle jeseni obustavile kreditiranje te kompanije sve dok ona ne prijeđe u privatni posjed.
Treba uzeti u obzir i krunsku činjenicu da Ina već niz godina ubire ekstraprofit na Petrokemiji: potonja je kuća drugi najveći potrošač plina u Hrvatskoj, a od kojeg se i prave umjetna gnojiva, no za nj plaća najveću cijenu te često tako bilježi i povelike gubitke umjesto zarade. Pritom je Ina bila nametnuta zakonski kao jedini prodavač plina Petrokemiji, i tek lani otvorio se prostor dijelom i za drugog dobavljača.
Taj novi, dakako javno-natječajni pobjednik, zove se Prvo plinarsko društvo, a ističe se najboljim ponuđenim uvjetima za Petrokemiju. Ipak, uslijed nedostatka kredita s kojima je Petrokemija uvijek regularno poslovala kroz dio godine i uredno ih servisirala, oba su se dobavljača plina spontano prometnula u njezine kreditore. Umjesto da bankama duguje oko 600 milijuna kuna na ime kratkoročnih i srednjoročnih zajmova, kao što je ranije bio slučaj, one potražuju od nje preostalih oko 200, dok približno 400 milijuna Kutinjani duguju Ini i PPD-u.
Taj će iznos ubuduće rasti, ako se ništa ne promijeni, i na koncu će zaista ostati samo da se ovjeri Pejnovićeva najava, te da državna imovina pređe u posjed rečenih tvrtki. Nije pritom ni najmanje nevažno to što je Ina prije koju godinu ispuštena iz većinskog vlasništva RH, a Petrokemija je i dalje ostala žrtvom te naftne kompanije. Cinični tretman kutinske tvornice od strane države, Ine i banaka - koje su manjinski njezin suvlasnik, ali joj odavno kroje kapu - tako je na najboljem putu prema svom dosljednom epilogu.
Državi preostaje još jedna mogućnost, kao što smo naveli u prošlom broju Novosti, da izbjegne najveću štetu po opći interes. Najveća šteta nije tek privatizacija, nego prodaja Petrokemije onome tko u njoj ne vidi potencijal za širenje proizvodnje i kome se ne može vjerovati da kani zadržati radnike u postojećem broju i s postojećim pravima. Gora od same privatizacije bila bi naime brzopleta prodaja, a najbolje pak - najbolje bi bilo upotrijebiti Petrokemiju kao strateški resurs domaće privrede. Za to ne bi bilo dovoljno da Vlada od sadašnjih 80 % vlasništva zadrži većinski paket i da privoli državnu Hrvatsku poštansku banku na kreditiranje Petrokemije. Nego bi trebalo obnoviti čitav kontekst poharanog hrvatskog agrara, smanjiti PDV na umjetna gnojiva - najveći u EU-u - vratiti Inu u domaći posjed itd. Ali hrvatske vlasti zacijelo smatraju to nemogućim, za razliku od nekih u vodećim zemljama EU-a koje glavne oslonce svoje ekonomije radije zadržavaju u državnom vlasništvu.
Autor: Igor Lasić, Novosti
Izvori
Tagovi
Potražnja za Kioti traktorima ne jenjava, evo zašto je tražen RX7330 bez kabine
Ravnatelj APPRRR otkrio kada će završiti s isplatom potpora za proizvodnu 2023. godinu
Slovenci proizvode traktor i to od 18 tona, a cijena - "prava sitnica"
U Gudovcu izložen Lamborghini od 135 KS krcat dodatnom opremom
Ravnatelj APPRRR otkrio kada će završiti s isplatom potpora za proizvodnu 2023. godinu
Nastavljaju padati cijene poljoprivrednih proizvoda, pogotovo gnojiva i stočne hrane
Copa Cogeca traži očuvanje proračuna za poljoprivredu i zaštitnu cijenu pšenice
Ministar Dabro s predstavnicima šećerne industrije i mljekarstva: Krizna pomoć sektorima
Ako je vaš posao ponavljajuć - bit ćete prvi koji će ostati bez posla
Kako se pripremiti i izbjeći greške kod rukovanja motornom pilom?
TotY 2025: U utrci za traktor godine je i McCormick X7.624VT-DRIVE, evo zašto
Francuskinja Yanne Boloh nova je predsjednica ENAJ-a
pege25
prije 9 godina
sory đuro zbog off topica krivac je by rođo ratarko ..heMorao sam da pojasnim stvari za koje sam nepravedno optužen...hvala!Neću više tako mi profi seljaka...he Ponavljam da je gnojivo petrokemije preskupo za nas seljak s ovakvim cijenama za naš proizvod ,i isto tako znam da za tako visoke cijene nisu krivi oni kao tvornica nego trgovci ...ti razno razni trgovci su naša rak rana ti nas uništavaju npr trgovac mehanizacijom ,trgovac gnojivom ,trgovac ovaj onaj svi nas oni gule s svojim visokim maržama i onda nas na kraju trgovac- otkupljivač još ubije s svojim ucjenjivačko niskim cijenama za naš proizvod i eto ti blokade na vratima za čas a ni kriv ni dužan...he
pege25
prije 9 godina
Vidim ja da je nekima lakše utereti u dupe nego u glavu .....ponovimo gradivo hoby seljak nije onaj seljak koji ne zna da radi i da je on loš gospodar nego hoby seljak znaći da mu poljoprivreda dopunska djelatnost i da uz plaču dobiva i poticaj i to je ono što mene smeta ...radi ti zemlju ali za tebe nema poticaja jer to nije fer prema nama profi seljacima koji živimo samo od poljoprivrede i mj umjesto plače dobijemo svaki mj 1700kn doprinosa da platimo ...eto rođom ratarko valjda kada si ovo pročitao ti sad napokon malo iz dupeta doprlo to mozga ...he Da ponovimo gradivo HOBY SELJAK NE ZNAČI LOŠ SELJAKHOBY SELJAK ZNAČI SELJAK KOJEM POLJOPRIVREDA NIJE PRIMARNA DJELATNOST I PEGE NE MRZI HOBY SELJAKE NEGO ŽELI SAMO PRAVDU ZA PROFI SELJAKA JER TAKVI SU GLAVNI STUP POLJOPRIVREDE I PEGE UZ REDUCIRANU GNOJIDBU POSTIŽE ODLIČNE REZULTATE JER NJEGA NEZANIMA PRINOS NEGO DOBIT (veći prinos donosi sa sobom veći trošak i,veču amortizaciju i veći rizik a samim time je i upitna ta veća zarada )Zaključak Ma nemojmo se previše sekirati i zamarati život je kratak udrimo mi bolje brigu na veselje i dobro jutro dragi mi seljaci http://youtu.be/vHl3jw8FS_g Lp od STRAP25
Vitek
prije 9 godina
Nema spada za Petrokemiju,to je mastodont koji se nemoze boriti u tržisnoj utakmici,,proizvodnja gnojiva zavisi o cijeni plina a RH ukupno je vrlo mali potrosac plina tako da nemoze ugovoriti povoljnu cijenu plina,jedini spas je ili kljuc u bravu i 300 miliona kuna manje gubitaka godisnje ili bogati Rusi koji imaju plin po povoljnoj cijeni i žele prosiriti trziste.A kako stvari stoje EU nezeli Ruse u svojoj blizini i sve ce napraviti da ne uđu na Hrvatsko tržište riješenje se čini se nazire
pege25
prije 9 godina
..pa rođo ratarko nemam ja bogatog tatu kao ti pa da se razbacujem s parama ...da je gnojivo jeftinije i da imam viška para ko ti i tvoj tatko ... bacao bi ga vako nisam lud .
pege25
prije 9 godina
Evo jedna vesela o sanaderu i dugovima vrlo poučna pjesmica ....he http://youtu.be/aJNC9XVaBq0
Tomislav Čavka
prije 9 godina
Najbolje pustite sanadera da to odradi...on ce to nabrzinu rijesit!!!pas mater vise i prodaja i rasprodaja pa zar nije dosta.ko sto daju i ovu drzavnu zemlju velikim firmama i onda ce nakon 2 godine rec aj da mi to vama prodamo,bit ce 1 kuna po kvadratu u drzavni proracun i jos 20 kuna po kvadratu u politicarev đep
pege25
prije 9 godina
što se tiće mene kao vrsnog ekonomskog stručnjaka i kad sagledam neke činjenične stvari s perspektive visoko obrazovanog profi seljaka treba tu petrokemiju zatvoriti pod hitno jer nam smradovi prodaju najskuplje gnojivo na svijetu.