Pretraga tekstova
U statističkoj regiji Jadranskoj Hrvatskoj hektar obradivog zemljišta stajao je prošle godine u prosjeku 4.462 eura, a u Panonskoj Hrvatskoj 3.504 eura, navodi Eurostat.
Cijene obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj bile su u 2020. godini najniže u Europskoj uniji, a čelo ljestvice drži Nizozemska gdje su bile više od 20 puta, pokazalo je u utorak izvješće europskog statističkog ureda (Eurostat).
Prema njihovim podacima, hektar obradivog poljoprivrednog iznosio je prošle godine u Hrvatskoj u prosjeku 3.440 eura. Blizu su i Estonija i Slovačka sa 3.772 odnosno gotovo 4.000 eura.
U Latviji i Litvi hektar je u prosjeku stajao nešto više od 4.000, a u Mađarskoj gotovo 5.000 eura. Slijedi Bugarska s nešto više od 5.000 eura.
U Francuskoj je hektar obradivog zemljišta bio u prosjeku oko 6.000 eura, a u Rumunjskoj više od 7.000 eura. Poljska i Grčka spadaju među države EU-a gdje je hektar u 2020. stajao više od 10 tisuća eura.
Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Njemačku, Cipar, Maltu, Austriju i Portugal, a podaci za Dansku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku odnose se na 2019. godinu.
Najviše su kupci morali izdvojiti za obradivo zemljište u Nizozemskoj, u prosjeku 69.632 eura po hektru u 2019. Cijene u svim regijama Nizozemske bile su više od prosjeka u svim zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, ističe se u izvješću.
Najskuplji je pak bio hektar na španjolskim Kanarskim otocima, gdje je u prosjeku stajao 120.477 eura.
U statističkoj regiji Jadranskoj Hrvatskoj hektar obradivog zemljišta stajao je prošle godine u prosjeku 4.462 eura, a u Panonskoj Hrvatskoj 3.504 eura.
Najnižu su pak cijenu plaćali kupci u bugarskoj regiji Jugozapaden, u prosjeku 2.051 euro za hektar.
Cijena ovisi o nizu faktora, uključujući državne propise, klimu, blizinu infrastrukture, kvalitetu tla, položaj i odvodnju, ali i o ponudi i potražnji, uključujući i utjecaj zakona o inozemnim ulaganjima, ističe Eurostat.
Obradivo je zemljište u svim regijama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao prošle godine bilo skuplje od pašnjaka, a najveća je razlika u grčkom Sjevernom Egeju gdje su kupci morali platiti čak 20 puta više za njega nego za pašnjak.
Međutim, ono koje se može navodnjavati skuplje je pak u gotovo svim regijama EU-a od onog koje ne uključuje tu mogućnost, utvrdio je Eurostat.
Tako kupci zemljišta u španjolskoj Murciji koje se može navodnjavati plaćaju čak šest puta veću cijenu nego za ono kojem je ta mogućnost nedostupna, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Izvori
Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Neka pati koga smeta.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Meni čak nije ni smiješno. U što mi ulažemo pare! Užas! Meni čak nije ni smiješno. U što mi ulažemo pare! Užas!