Ima li toksina i u jogurtu, vrhnju, svježem mlijeku?

Nakon što su analize pokazale da Hrvati, unatoč uvjeravanju mjerodavnih, piju mlijeko otrovano aflatoksinom, građani se s pravom pitaju ima li kancerogenih toksina i u proizvodima koji nisu analizirani, poput svježeg mlijeka, jogurta, vrhnja, mliječnih namaza, maslaca, mesa i kruha. Usto, pitanje je i jesmo li ovih dana uz “dopuštene” količine aflatoksina u različitim proizvodima ukupno ipak pojeli kudikamo više od dopuštenih 0,05 mikrograma po kilogramu, na koje su nam, otkrivajući povišene koncentracije toksina u trajnom mlijeku, mjerodavni skrenuli pozornost.

Topivi u mastima

Naime, aflatoksini su topivi u mastima, pa toksikolog prof. Franjo Plavšić iz Zavoda za toksikologiju upozorava da ih, osim u mlijeku s većim postotkom masti, treba tražiti i u slatkom vrhnju te maslacu.

- Ova regija suočava se s pojavom aflatoksina koji je prije 20-ak godina bio prisutan samo u južnim zemljama svijeta i očito je da nešto treba poduzeti - ističe. Riječ je, objašnjava, o tome da ljudi aflatoksin ovih dana nisu uzimali samo u mlijeku već i u mliječnim prerađevinama, no nitko dosad nije izračunao najveću dnevno dopuštenu dozu.

- Zna se najniža dopuštena količina u proizvodu, no s obzirom na kumulativni učinak aflatoksina koji se taloži u jetri, trebalo bi znati i koliko ga kroz različite proizvode čovjek dnevno smije unijeti, a da zbog toga nema štetnih posljedica - istaknuo je prof. Plavšić. Dodaje i da je situacija u kojoj se Hrvatska našla, pijući zatrovano mlijeko, plod nedovoljne organiziranosti i suradnje između službi koje vode računa o ispravnosti hrane.

- Postoji Agencija za hranu i ona bi trebala imati sve ingerencije te koordinirati sanitarnim i veterinarskim kontrolama. Tada ne bi došlo do toga da se ne zna tko je odgovoran za nastalu situaciju - poručio je toksikolog, dok u resornim ministarstvima ovih dana informacije daju na kapaljku. Zašto se s polica trgovina analiziralo tek 12 uzoraka mlijeka, ali ne svih robnih marki niti svih proizvođača, te na koliko je hrvatskih farmi nađen aflatoksin i koliko ih je zatvoreno dok se opasni mikotoksin ne iščisti iz krava, nema pak odgovora. Kad budu imali informacija, izaći će s njima u javnost, znakovit je odgovor iz Ministarstva poljoprivrede, u kojemu već tri dana ne odgovaraju ni koliko je pozitivnih uzoraka nađeno na granici, koliko je pošiljaka u karanteni..., ali “znaju” da je mlijeko u RH “zdravo”. U novosadskim vrtićima pak, zbog alarmantne situacije s aflatoksinom u Srbiji, djeci su ovih dana prestali davati mlijeko i mliječne proizvode dok god ne bude sumnje da su bezopasni.

Oprezno s jetrom

Stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjavaju da na količinu toksina plijesni u mliječnim proizvodima ne utječe način obrade mlijeka. Naime, mikotoksini su termostabilni, pa bilo da se radi o trajnom mlijeku koje je sterilizirano ili svježem koje je samo pasterizirano aflatoksin ostaje u proizvodu u onim količinama u kojima ga je imalo u trenutku mužnje. Od mesa životinja koje su eventualno jele hranu zagađenu aflatoksinom, nema pak straha. Budući da se aflatoksin ne taloži u mišićima, ljudi bi veće količine mogli pojesti samo konzumirajući jetru životinja. No iako pažnju javnosti ovih dana zaokuplja aflatoksin u mlijeku, kancerogeni mikotoksini mogu se naći i u orašastim plodovima, grožđicama, vinu, pa i kavi. Štoviše, napadne li plijesan sirovu kavu, količina mikotoksina prilikom prženja se koncentrira, kažu u HZJZ-u.

- Lani smo obavili 60 analiza žitarica od kojih se proizvodi kruh te orašastih plodova i vina. Samo četiri pošiljke bile su pozitivne na aflatoksin te su još s granice vraćene u zemlje iz kojih su stigle - rekao je Ivo Afrić, pomoćnik ministarstva zdravlja.

Afera s konjskim mesom: Konjetina je zdrava, ali podmetnuta u govedinu prijevara je potrošača

Kao i s aflatoksinom u mlijeku, ne nazire se kraja ni aferi s konjetinom koja se pod govedinu podmetala u nizu proizvoda u državama EU. Kontinentom navodno kola 750 tona spornog mesa koje se s lažnom deklaracijom prodavalo kao govedina u tortelinima, lazanjama, pizzama... u 15-ak članica. Tvrdi se da nema zdravstvenog rizika, osim što je riječ o masovnoj prijevari potrošača. No, u mesnici Pag, koja na zagrebačkom Dolcu posluje već 21 godinu, na pamet ne pada da svoju konjetinu prodaju pod manje vrijedno meso.

Konjske šnicle su 71 kunu kilogram, kaže nam suvlasnica mesnice Sanja Bogović-Turković, ističući kako su im stalni klijenti i sportaši, dijabetičari... koji znaju nutritivnu vrijednost te delikatese koja ima najmanji postotak kolesterola među crvenim mesom, a puno željeza i lako je probavljiva. Ističe kako meso prolazi sve procedure, svi su konji čipirani, kontroliranog podrijetla i testirani prije odlaska na klanje, a uglavnom je riječ o ždrebadi od 2-3 godine.

Rade i prerađevine, ali bez primjesa bilo kakvog drugog mesa, kaže ona. Prema informacijama Ministarstva poljoprivrede, RH u 2012. od 80.524 tone mesa i jestivih klaoničkih proizvoda vrijednih 255,2 mil. USD nije uvezla ni grama konjetine.

Autor: Sonja Hoffman / Jolanda Rak Šajn