Pretraga tekstova
Direktor EEA (European Environment Agency) Hans Bruyninckx ističe da će klimatske promjene trajati desetljećima, a kakve će biti njihove posljedice, ovisi o primjeni sporazuma o smanjenju emisije plinova s efektima staklenika na svjetskoj razini.
Europske regije se zbog klimatskih promjena suočavaju s rastom razine mora i ekstremnim vremenskim prilikama, poput češćih i intenzivnijih vrućina, poplava, suša i oluja. Na to je, kako prenosi portal EurActiv, u najnovijem izvješću upozorila EEA (European Environment Agency).
Kako je istaknuo direktor EEA Hans Bruyninckx, klimatske promjene će trajati desetljećima. Kakav će biti njihov utjecaj uvelike će ovisiti o primjeni sporazuma o smanjenju emisije plinova s efektima staklenika na globalnoj razini, kao o usvajanju strategije i politike prilagođavanja radi smanjenja opasnosti od ekstremnih klimatskih promjena.
EEA je Europu podijelila na 7 bio-geografskih regija i navela s kakvim specifičnim posljedicama i klimatskim promjenama će se suočiti svaki od njih.
Prema predviđanjima ove Agencije, južna i jugoistočna Europa bit će takozvane "vruće točke" klimatskih promjena jer se tu očekuju najveće posljedice. To će za posljedicu imati veći rizik od suša, pa samim tim i manje prinose poljoprivrednih kultura.
U izvještaju EEA upozorava da promjene klime predstavljaju opasnost za bioraznolikost na kopnu i moru i dodaje da se mnogim biljnim i životinjskim vrstama mijenja životni ciklus. Sve to nepovoljno utječe i na područje ekonomije, kao što su poljoprivreda, šumarstvo i ribolov. Kako je navedeno, ekstremne vremenske prilike pogodovat će širenju zaraznih bolesti što će se odraziti i na zdravlje ljudi.
Agencija je pozdravila dosadašnje uložene napore zemalja i vlada da se prilagođavanje promjenama klime uvede u državne politike, ali je naglasila da to nažalost nije dovoljno, te da na ublažavanju posljedica klimatskih promjena u budućnosti treba raditi još više.
Foto: Phil Jackson / Flickr
Izvori
Tagovi
Klimatske promjene Efekt staklenika Europa Hans Bruyninckx Suša Zdravlje Bolesti Politika
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !