Predavanje o aflatoksinima u hrani - "Kukuruz je i ove godine bolestan, počnite tražiti mikofikastore"
Poljoprivredna savjetodavna služba i veleposlanstvo SAD-a, odnosno njihovo Ministarstvo poljoprivrede, organizirali su predavanja u Zagrebu i Đakovu, na temu “Aflatoksini u hrani”. Predavanje je održao cijenjeni stručnjak iz ovog područja, prof. Adegbola Adesogan, sa Sveučilišta u Floridi. Predavanje je privuklo velik broj poljoprivrednika sa slavonskog područja, koje je i pretrpjelo najveću štetu zbog pojave aflatoksina u mlijeku.
Aflatoksin je proizvod plijesni Aspergillus flavus. Takva se plijesan vrlo često razvija u područjima vlažnih i toplih klima. Plijesni iz roda Aspergillus su prvenstveno skladišne plijesni pa najveću opasnost predstavlja skladištenje vlažnih žitarica ili ako se u silosima kod hladnog vremena na stijenkama neizoliranih silosa kondenzira voda. Pojavnost aflatoksina u našim krajevima je još uvijek relativno mala, ali zbog sve češćih sušnih godina i visokih temperatura koje pogoduju njihovom razvoju, ovom problemu treba pristupiti maksimalno ozbiljno i profesionalno.
"Ono što smo uočili jest to da je već kod usjeva u polju jako važno da biljka nije bolesna, da nije pod stresom, jer se stvaraju uvjeti za stvaranje gljivica kao što je aspergilus, koje u konačnici daju aflatoksine u stočnoj hrani. Kad se stočna hrana jednom proizvede važno je da je dobro pakirana, da unutra ne ulaze zračni džepovi, jer zbog toga dolazi do razvoja aflatoskina. Kada već dođe do toga da oni postoje u stočnoj hrani i krava je zaražena, onda postoje fiksatori od kojih su najbolje različite gline i aktivni ugljen", rekao je prof. Adesogan.
Upozorio je i na to kako je u Slavoniji primjetno da je usjev kukuruza pod velikim stresom. "Mnogo je suhog kukuruza, očito je bila suša pa je i on bolestan. Već sad se vidi da će ovdašnji farmeri sa stočnom hranom proizvedenom od ovogodišnjeg kukuruza sigurno imati problema s aflatoksinima i slobodno mogu početi tražiti mikofikastore", upozorio je prof. Adesogan.
Dario Zagorec, zamjenik ravnateljice Poljoprivredno savjetodavne službe, rekao je da su podaci koje je iznio prof. Adesogan za razmišljanje i da će iskoristiti njegov potencijal i prenijeti ga našim stručnjacima i poljoprivrednicima.
"Ono što je najvažnije jest to da smo svjesni postojanja određenih problema u promjeni klime. Promjena klime i povećanje temperature u ovom području na neki su način “okidač” onome što slijedi kasnije u skladištima stočne hrane", navodi Zagorec.
Foto: www.ipm.iastate.edu
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Vojska preuzima 1.000 hektara zemljišta, poljoprivrednici strahuju za egzistenciju
Susjedi pokazali što znači zajedništvo: Čuli da Samir ore njivu, pa došli s 15 traktora
Domaćinu planuo traktor na njivi: Prijatelji mu kupili novi
Kad ne ide cestom, ide zrakom: Žičarom prevezao traktor do gospodarstva
HUP: Evo kako modelom zakupa državnog zemljišta iz igre izbaciti lovce na poticaje
Vlajčić: Jedinice lokalne samouprave više neće raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem
Vlajčić: Ne možemo biti zeleniji ako smo financijski u crvenom
Hoće li izdvajanja za obranu EU "pojesti" poljoprivredne potpore?
FAO: Cijene žitarica, šećera i ulja pale - meso i mliječni proizvodi u porastu
Senzacionalistički dokumentarac koji propituje ekološke posljedice ribolova
Uskoro kreće izbor najboljih ruralnih fotografija - evo što čeka pobjednike
Evo kako Estonija motivira mlade za ostanak u manjim mjestima
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
