I dalje je težak i neizvjestan naš posao, ali pomaka nabolje ima

Kako 2017. godinu ocjenjuju neki naši poljoprivrednici, što im je bilo dobro, koji su ih problemi mučili i što očekuju u ovoj novoj?

"Za naša dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva, protekla godina bila je uspješna. Zadovoljni smo onim što smo ostvarili i željeli bi da tako bude i ove godine", kaže Željko Trnka iz Dragalića, nositelj jednog OPG-a, a sin Kristijan drugog OPG-a. Zajedno obrađuju oko 170 hektara zemlje, na 150 proizvode ratarske kulture, a na dvadesetak hektara krmne, jer drže i konje pasmine hrvatski hladnokrvnjak.

"Zadovoljni smo ovogodišnjim prinosima ratarskih kultura, cijene su nam bile prihvatljive, nismo imali problema sa plasmanom, jer proizvodnju ugovaramo s novogradiškim Poljoprivredno-prehrambenim kompleksom s kojim korektno surađujemo. Uspješno smo obavili sjetvu ozimih kultura, usjevi za sada dobro izgledaju, izorali smo zimsku brazdu, riješili smo sve financijske obveze prema državi i dobavljačima, nešto smo i zaradili, kupili novi traktor, gradimo novu nadstrešnicu za stoku. Zadovoljni smo urednom i pravovremenom isplatom državnih potpora. Na ruku nam je išlo i to što je porasla cijena ždrebadi na 18 kuna, kobila na 12 kuna“, kaže Trnka.

Godina vremenskih neprilika

Od problema ističe, ćudljive i hirovite vremenske prilike: mraz, tuču i olujno nevrijeme koje posljednjih godina čine štete, ali zbog toga njihova dva OPG-a osiguravaju usjeve. Prije nekoliko dana Željkov sin Kristijan dobio je obavijest da je prošao na natječaju za mjeru 6.1.1. Programa ruralnog razvoja. Riječ je o Potpori mladim poljoprivrednicima u iznosu od 50 tisuća eura. Tim novcem Europske unije nabavit će još mehanizacije i proširiti strojni park.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Milana Bijelića iz Zapolja godinama se bavi stočarstvom, konkretnije proizvodnjom mlijeka i tovom bikova. Vrijedni i uporni Milan, njegova supruga Bosiljka i brat Dragan, prolazili su proteklih godina kroz velika iskušenja i sami se čude kako su opstali, ponajprije zbog niske cijene mlijeka zbog čega je ta proizvodnja poslata neisplativa.

"I dalje je težak i neizvjestan ovaj posao kojim se bavimo, ali bih rekao da su se prošle godine osjetili mali pomaci na bolje. Čini mi se da je to i zasluga ministra Tomislava Tolušića koji se trudi, koji je povukao neke dobre poteze i koji i nas male seljake pita što nas pati, koji nas problemi muče“, kaže Milan, inače dopredsjednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije koji ne odustaje od govedarske proizvodnje. U svojim stajama sada Bijelići drže oko 90 grla stoke, od toga četrdesetak muznih krava. Žensku telad ostavljaju za remont stada, a uzgajaju i bikove što im je malo rentabilnija proizvodnja od mljekarstva. Mlijeko predaju Vindiji, a posljednja isplata im je bila oko 2,10 kuna za litru.

"Za nas koji poslujemo u ovako teškim uvjetima velik je pomak što je sada pravovremena isplata poticaja. Eto, zahvaljujući tome, nedavno smo kupili gnojivo za sve površine pod povoljnijim uvjetima. Obrađujemo 90 hektara zemlje, na tim površinama uglavnom proizvodimo hranu za stoku i nešto žitarica koje prodajemo kao tržne viškove. Problem je što imamo puno privatnih površina u zakupu na koje ne možemo ostvariti poticaj. Ove godine planiramo se prijaviti na natječaj za neku od mjera Programa ruralnog razvoja, ako bi prošli i dobili nepovratan novac, to bi nam puno značilo za modernizaciju našeg gospodarstva“, kaže Milan.

Za razliku od nekih voćara kojima je kasni katastrofalni mraz i ove godine uništio cjelokupan urod, Branko Branković, poznati voćar iz Kruševice koji ima 18 hektara jabuka i 6 hektara višanja, prilično je zadovoljan 2017. godinom.

"Hvala Bogu, naše područje zaobišao je mraz, ali su neke sorte u našem voćnjaku poput idareda podbacile u rodu za oko 40 posto u odnosu na prošlu godinu, ponajprije zvog hladnog razdoblja u fazi cvatnje. Ipak, u cjelini gledano, godina je bila dobra, rekao bih prosječna, jabuke smo ubrali i plasirali u tvrtku Gomolava iz Ivanić Grada s kojom uspješno surađujemo godinama. Neke sorte su preko te tvrtke otišle na njemačko tržište“, kaže Branković. Dodaje da bi se prema dogovoru otkupne cijene prve klase jabuka trebale kretati od 2 do 3 kune, ovisno o sorti.

Odbijen projekt

Ovaj voćar ističe da je pri kraju rezidbe jabuka, ostalo je posla za još nekoliko dana. Razočaran je što njihov projekt za financiranje natkrivanja 8 hektara voćnjaka nije prošao na natječaju za mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja, pa sada natkrivanje obitelj Branković financira vlastitim sredstvima.

"Mi već imamo natkriveno 5 hektara jabučnjaka, a sada ćemo zaštititi još 5 hektara. Da sam dio površina prepisao na jednog od dvojice sinova koji u Osijeku studiraju poljoprivredu, možda bi i prošli na natječaju, ali zar nisu bile dovoljne reference što sam i sam diplomirani inženjer voćarstva, što se 41 godinu uspješno bavimo voćarstvom i što u toj proizvodnji godinama postižemo zapažene rezultate?“, pita se Branković, dodajući da su ulaganja u ovu intenzivnu proizvodnju veoma visoka, ali da se velikim radom, iskustvom i primjenom suvremene tehnologije može solidno živjeti od voćarstva.

Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali uglavnom su zadovoljni prošlom 2017. godinom, nadaju se i žele da im i ova bude barem takva.