Kako zaustaviti degradaciju poljoprivrednih tala u Hrvatskoj i pojeftiniti proizvodnju hrane? Odgovore je za ekipu Televizije Slavonije i Baranje dao prof.dr.sc. Zdenko Lončarić.
Istraživanja pokazuju kako je razina humusa u većini hrvatskih tala manja od dva posto. Takva tla imaju vrlo malu sposobnost odupiranja utjecaju sve prisutnijih klimatskih ekstrema, ali i osiguravanja dostatne količine hranjivih tvari biljkama, tvrde s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, na kojemu se provode projekti koji se bave upravo tom problematikom.
"Trebali bismo težiti definitivno podizanju razine humusa. Kada bismo dostigli nekakav nacionalni prosjek od tri ili više posto to bi bilo jako dobro", izjavio je voditelj projekta prof.dr.sc. Zdenko Lončarić za Televiziju Slavonije i Baranje (STV).
Međutim, kaže, prvo moramo zaustaviti trend degradacije tala. "To znači da naša tehnologija danas rezultira opadanjem razine humusa, što nije dobro", upozorio je dodavši da uz taj pad postoji sve veća opasnost acidifikacije tala.
"S obzirom na to da smo prisiljeni koristiti mineralna gnojiva da bismo osigurali visok i stabilan prinos, pošto tlo nema vlastiti kapacitet, i ta intenzivnija upotreba mineralnih rezultira acidifikacijom, što znači da se na jedan problem nadovezuje drugi", pojasnio je ovaj stručnjak.
Organska gnojiva umjesto mineralnih? Da, pogotovo kada su u pitanju fosfor i kalij
Naime, dizanjem količine humusa u tlu praktički bi riješili ili krenuli prema rješavanju generalnih problema s tlom, tvrdi on, navodeći kao drugi aspekt zamjenu skupih umjetnih gnojiva s jeftinijim organskim, u čemu, kaže, leži veliki potencijal, koji se nedovoljno iskorištava u Hrvatskoj.
"Dakle, organska gnojiva upotrebljavati što optimalnije", istaknuo je. Kako kaže, hranjiva koja se u njima nalaze zapravo treba koristiti na najprihvatljiviji mogući način potpomognuta s mikrobiološkim preparatima.
"U takvom sustavu gdje osiguravamo biljci da se hrani i iz organskih ostataka i oblika hrane, intenzivirajući taj mikrobiološki proces razgradnje i mobilizacije hranjiva možemo puno učiniti", poručuje Lončarić.
Žetveni ostaci na poljima i životinjski ostaci na farmama, ostaci prehrambene industrije i održavanja javnih površina. Od svih njih mogu se proizvesti kvalitetna organska gnojiva.
Naime, procjene govore kako ih se u Hrvatskoj godišnje proizvede nešto više od 10 milijuna tona, od čega više od trećine u Slavoniji i Baranji, a mogućnosti su višestruko veće.
Više pogledajte u videoprilogu Televizije Slavonije i Baranje:
Tagovi
Autorica
Partner
Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.
Super TC, Trg slobode 6,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 (31) 203-000,
fax: +385 (31) 203-111,
e-mail: stv@stv.hr
web: http://www.stv.hr
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
Neki dan u jednoj općini nakon isteka 2 godine , dadoše nam POTVRDU za još jednu godinu !Pitanje državne zemlje trebalo je biti trajno riješeno ISPLATOM zadnjih rata od strane OPG prije 5 godina ! Ali od 2001 Ministarstvo poljoprivrede bavi se samo prijedlozima IZMJENA na štetu OPG i ZEMLJE ! Poslati ću prijedlog novom ministru i Penavi da se ide sa IZMJENOM za DRŽAVNU ali i PRIVATNU zemlju , odnosno PAKET zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! Jedno od rješenja je i ZAORATI nas preko 100 tisuća OPG jer ne vrijedimo pišljiva boba predvođeni VLADINOM HPK !
Đuro Japaric
prije 2 godine
Samo gospodin Zdenko trebao je na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu Vlade nesposobnog Milanovića , UZETI na PRIVREMENI zakup od 5 godina i ići na povećanje humusa ! PRVO sadašnje SMEĆE zvano Plenkovićev Zakon o poljoprivrednom zemljištu , TREBA UKINUTI i ići na PRODAJU državne zemlje OPG sa rokom ISPLATE do 20 godina ! TADA vlasnik IMA motiv i razlog da ide u POVEĆANJE humusa i DUGOROČNO očuvanje tla ! Inače sijem medonosne biljke koje zaoravam i kupim stajsko đubre pa znam o čemu gospodin Zdenko govori , a nadam se da će on i drugi > umovi > shvatiti ZAŠTO NAPADAM SMEĆE zvano Zakon o poljoprivrednom zemljištu !