• Poticaji
  • 24.09.2009.

Hrvatsku poljoprivredu uništili državni poticaji!

Stanislav Senkić, jedan od najuspješnijih slavonskih poljoprivrednika

  • 2.037
  • 100
  • 0

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji, odnosno loša poljoprivredna politika, koja je seljake naučila da ne moraju raditi, nego da samo čekaju poticaje. Velika je krivnja za takvo stanje i na samim seljacima, koji su kao grlom u jagode ulazili u megalomanske projekte i kredite te se sada ne snalaze i propadaju, kaže Stanislav Senkić, koji zajedno sa svojim zetom, Ivanom Nemetom, vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Svetom Đurđu nedaleko od Donjeg Miholjca.
Bave se, za sada vrlo uspješno, tovom svinja za poznatog kupca i obrađuju 50 hektara vlastite zemlje.

Nema života na čistom ratarenju

Senkić napominje da je ova godina za hrvatski agrar u cjelini jedna od najtežih od kako se aktivno bavi poljoprivredom, što je već oko 30 godina.
- Smatram da je dosadašnja poljoprivredna politika vođena u krivom smjeru. Htjelo se, naime, nabrzinu od hrvatskog seljaka napraviti američkog farmera, a da je hrvatski seljak ostao hrvatski seljak, da kao, primjerice, austrijski obrađuje 18 - 20 hektara poljoprivrednog zemljišta i drži do 40 grla stoke, odnosno da se bavi i ratarskom i stočarskom proizvodnjom, do ovoga sigurno ne bi došlo. Ovako je stočarska proizvodnja u Hrvatskoj uništena jer su mnogi željeli i još uvijek žele živjeti isključivo na čistom ratarenju, što nije moguće. To mogu američki i australski farmeri, a ne hrvatski seljaci - kaže Senkić. Napominje kako, nažalost, ne vidi izlaz iz ovakvog stanja hrvatskog agrara, dapače smatra kako je ovo početak kraja hrvatskog seljaštva, koje će dokrajčiti Europska unija sa svojom papirologijom i poljoprivrednim proizvodima koje će plasirati. Senkić kaže da je stanje trenutačno najteže u mljekarstvu, a smatra da slično čeka i hrvatske svinjogojce.
Senkić i Nemet trenutačno su jedni od rijetkih poljoprivrednika koji još uvijek, kako kažu, nemaju razloga za kuknjavu, jer od poljoprivrede dobro žive, čak i u ovo vrijeme recesije. Priča još više dobiva na težini jer se bave proizvodnjom svinja, koja je, po mnogima, u Hrvatskoj pred potpunim slomom, a dodatna je zanimljivost, kako smo čuli prigodom posjeta njihovom imanju, što je Senkićev zet Ivan Nemet gradsko dijete i prije se nikad nije bavio poljoprivredom.

Bolje u svome nego u tuđem

- Živio sam s roditeljima koji su oboje radili u državnoj službi u Donjem Miholjcu. I sam sam radio u državnoj službi na carinskom terminalu, potom u tvrtki koja se bavila postavljanjem satelitskih antena, a radio sam i u Trogiru. Međutim, moram reći da mi je ovaj posao bolji i zanimljiviji a smatram i da je bolje i ugodnije raditi u svom nego u tuđem domu - kaže Nemet.
A na imanju Senkićevih pazi se i da svinje imaju udoban život, tako im cijeli dan u svinjcu svira ozbiljna glazba, koja ih, kako nam kažu, oslobađa stresa, svinje su zdravije i daju kvalitetnije meso.
Njihovo se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sastoji od nove farme svinja, sagrađene 2006. godine, premda Senkić kaže da više voli reći - od malo većeg svinjca, jer se ne smatra farmerom, nego hrvatskim seljakom.
- Ukupna vrijednost investicije nije pretjerano velika, iznosila je oko 300.000 kuna, pri čemu smo iskoristili mogućnost povrata 25 posto cjelokupnog iznosa prema modelu kapitalnih ulaganja. Riječ je zapravo o gradnji tovilišta na duboku stelju, što zahtijeva puno više rada.

Poticaji, ako dođu- dobro dođu

Dio farme u kojem držimo krmače sagradili smo još 2002. vlastitim sredstvima, kaže Senkić i napominje da obiteljsko gospodarstvo ne misle više širiti, jedino ga planiraju stalno modernizirati. Obojica, i Senkić i Nemet, naglašavaju da, za razliku od mnogih, o poticajima ne razmišljaju.

- Mi se ne bavimo poljoprivredom radi poticaja, mi se isključivo brinemo kako svoju proizvodnju unaprijediti. U sustavu smo PDV-a, plaćamo sve obveze uredno, imamo i za svoje plaće, i za repromaterijal. Pripremili smo se za jesensku sjetvu, mineralno gnojivo smo, primjerice, platili kešom, a poticaji, ako dođu, dobro dođu - kažu Senkić i Nemet, uz napomenu da ove jeseni misle posijati oko 10 ha ječma i 14-15 hektara pšenice, međutim zbog izrazite suše u polju još ništa ne mogu raditi.

Autor:
Zdenka RUPČIĆ


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Pročitaj više »

Tagovi

Poticaji Poljoprivreda Svinjogojstvo Ratarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi