Hrvatsko selo bi moglo ostati bez 333 milijuna eura

Hrvatska već 2014. može povući cijeli iznos iz financijske omotnice namijenjene razvoju ruralnih prostora, dakle sveukupno 333 milijuna eura za svaku kalendarsku godinu. Pitamo se hoće li ta izdašna potpora dogodine biti potpuno ili samo djelomično iskorištena ili će možda ostati netaknuta u europskoj blagajni?

Rujan je počeo, a program ruralnog razvoja za 2014.-2020. još nije izašao iz Ministarstva poljoprivrede. To je dosta nepovoljan znak jer, u provedbu ne može dok ga Europska komisija ne odobri. Bivša Vlada s premijerkom Jadrankom Kosor, obvezala se da će program biti usvojen do kraja svibnja 2013. Aktualni ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i njegov tim tek su u travnju završili javnu raspravu po županijama i od tada prema javnosti traje muk.

2,35 milijardi eura u sedam godina?

Tek prošlog tjedna, iz ministarstva navode da je program u završnoj fazi izrade. "Odabrane su mjere, no moguće su manje izmjene, nakon što dobijemo komentare evaluatora i Savjeta za ruralni razvoj, koji se moraju očitovati do kraja kolovoza", stoji u odgovoru za Poslovni.hr. Tvrde da ne kasne, budući da proces završetka izrade otežava i usporava činjenica da se i Uredba EU-a o ruralnom razvoju, koja je okvir za izradu nacionalnih programa i uvjet za donošenje provedbenih akata, još uvijek nalazi u formi prijedloga, navode dalje i najavljuju da će javnost pravodobno informirati o projektu.

Poslovni dnevnik raspolaže s prijedlogom programa koji je pomoćnica ministra poljoprivrede Davorka Hajduković, zadužena za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj te EU i međunarodnu suradnju, uputila svom šefu ministru Jakovini. U njemu stoji da Hrvatska za razvoj ruralnih područja od 2014. do 2020. iz europske blagajne može dobiti 1,88 milijardi eura uz obvezu da iz vlastitog proračuna još doda 471 milijun eura. Po toj projekciji domaćem ruralnom prostoru u tih sedam godina smiješi se čak 2,35 milijarda eura.

Više novca za vlasnike šuma nego obrazovane farmere - što stoji iza 197 milijuna eura za očuvanje šumskih prostora?

Već na prvu, međutim, vidljivo je da četiri od ukupno 19 mjera gotovo sigurno neće dobiti zeleno svjetlo EK, dok je još nekoliko prijedloga vrlo dvojbeno. U prijedlogu naime, stoji da će se za očuvanje šumskih prostora kroz četiri mjere u sedam godina utrošiti čak 197 milijuna eura. Hrvatska definitivno obiluje šumama, prostiru se na 2,48 milijuna hektara, no u vlasništvu države je visokih 81 posto, više od dva milijuna hektara. Poznato je da Europska komisija ne podupire programe koji se vežu uz državni portfelj, pa je za očekivati da neće dopustiti ovu mjeru, ili da će je drastično srezati.

Rezervirati 197 milijuna eura za samo 470 tisuća hektara privatnih šuma potiče dvojbe o mogućem pogodovanju, što Europska komisija ne dopušta. Osim ako se iza ove mjere možda skriva neka inicijativa o privatizaciji Hrvatskih šuma, a to još nije poznato.

Ekološka poljoprivreda kuca na vrata

Komisija je svim članicama dala naputak da u novom programu 30 posto sredstava rezerviraju za agrookolišne mjere i razvoj ekološke poljoprivrede. Hrvatska je za svaku ovu mjeru izdvojila manje nego za šume, ukupno gledano ni pola od iznosa za koji se zalaže Europska komisija. Ekološka poljoprivreda jedini je model u kojem možemo biti konkurentniji od europskih poljoprivrednika, a s obzirom na stanje u nacionalnom agraru za agrookolišne mjere, trebalo bi utrošiti barem dvostruko više od planiranih 193 milijuna eura.

Razvoj OPG-ova

Odluka da se više od milijardu eura u sedam godina uloži u materijalnu imovinu, odnosno u novu seriju tzv. operativnih programa, možda se kod Europske komisije jedva provuče, no s nacionalne razine gledano - za ta sredstva treba kreirati drukčiju računicu. Ovako složena opet više pogoduje velikim sustavima nego ostalim poljoprivrednim gospodarstvima.

Više novca, od predviđena 143 milijuna eura, moralo bi se usmjeriti u razvoj poljoprivrednih gospodarstava (OPG), pogotovo u segmentu koji govori o poticanju poljoprivrednika mlađih od 40 godina. U ruralnim područjima sve je izraženija depopulacija, obiteljska gospodarstva glavni su stup zadržavanja stanovništva i dugoročna održiva razvoja tih krajeva. Doista nema argumenata kojima se može opravdati predložena mjera da se u novom sedmogodišnjem razdoblju nekom vlasniku šume dodijeli golemih 30 milijuna eura, a mladom i obrazovanom poljoprivredniku pripravnom da razvija stočarstvo ili proizvodnju i preradu voća ili povrća tek 500.000 eura.

Foto: RGBStock.com