Savjetuju 90.000 seljaka, a ne radi im telefon
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, u kojem u ponedjeljak veći dio dana telefon nije radio, trebao bi biti ključan za 90.000 korisnika poticaja, kad je riječ o korištenju EU-ovih fondova.
Ivan Katalinić, ravnatelj Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, kaže da zavod ima 220 poljoprivrednih savjetnika, koji pokrivaju čak 192.000 registriranih poljoprivrednih gospodarstva, od kojih 90.000 prima poticaje.
Dodaje kako je standard u EU da jedan poljoprivredni savjetnik, koji ima ključnu ulogu u podizanju poljoprivredne proizvodnje, pokriva 250 farmera. Uz to, važna je i teritorijalna pokrivenost nekog područja, jer savjetnik, prije svega, mora raditi na terenu.
No, domaći poljoprivredni savjetnici, sudeći po samo 35 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su povukla sredstva iz Saparda, nakon dva kruga natječaja, nisu bila u mogućnosti dati kvalitetne savjete i informacije u vezi s korištenjem EU-ovih fondova. Katalinić ističe da se traže sve kvalitetniji savjeti, koji uključuju i poduzetništvo, odnosno ocjenu investicijskog ciklusa u nekoj grani poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, kaže, poljoprivrednike, koji se nalaze pred velikim izazovima prilagodbe EU, ne možemo pustiti u ralje samoproglašenih »savjetnika« koji rade tako da kopiraju tuđe elaborate i prodaju »tuđu pamet«.
Katalinić upozorava na trend sve manjeg broja profesionalnih poljoprivrednika u Hrvatskoj, jer se broj pravih farmera koji rade za tržište drastično smanjuje. Primjerice, samo se broj proizvođača mlijeka u deset posljednjih godina prepolovio, te sad iznosi oko 27.000. Upozorava da poljoprivrednik sad mora biti investitor kod bankara. Da bi povukli što više novca iz Ipard fonda, koji je »težak« 350 milijuna eura, država će osposobiti 15 licenciranih savjetnika, bez novoga zapošljavanja, koji će savjetovati poljoprivrednike kako napraviti dobar poslovni plan, a na kraju i kako prodati robu.
Procedura korištenja EU-fondova je toliko složena da ga Rumunjska i Bugarska nisu koristile prve godine. Zemlje EU-15 Sapard fond su iskoristile 50 posto, a Hrvatska 61 posto.
EU-ovi fondovi zahtijevaju unaprijed osigurano tržište, te jako velike turnuse u proizvodnji peradi i svinja. No, ekološki standardi u proizvodnji su najveća kočnica hrvatskim poljoprivrednicima.
Autor: Marinko Petković
Tagovi
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Na dnu Jonskog mora pronađen 2.400 godina star brod s više od 300 amfora vina
Vrtlarenje u kvadratnim gredicama - metoda koja je potpuno promijenila pristup uzgoju hrane
Claas connect u 2026. donosi novu razinu digitalnog upravljanja poljoprivredom
U velikom požaru na farmi u Austriji uginulo 600 svinja, teško ozlijeđen vatrogasac
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damir Senjan, baš mi je žao zbog mraza i svog uloženog truda. Nadam se da će dogodine priroda biti milostivija i da će grane zaista pucati od voća. 😊
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Danila Ivanković Memić Grane su trebale pucati itekako na voću, sin se namućio u obrezivanju, milovao vočke, cvat odličan, plod na plodu i udari mraz Više [+]
