Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, u kojem u ponedjeljak veći dio dana telefon nije radio, trebao bi biti ključan za 90.000 korisnika poticaja, kad je riječ o korištenju EU-ovih fondova.

Ivan Katalinić, ravnatelj Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, kaže da zavod ima 220 poljoprivrednih savjetnika, koji pokrivaju čak 192.000 registriranih poljoprivrednih gospodarstva, od kojih 90.000 prima poticaje.
Dodaje kako je standard u EU da jedan poljoprivredni savjetnik, koji ima ključnu ulogu u podizanju poljoprivredne proizvodnje, pokriva 250 farmera. Uz to, važna je i teritorijalna pokrivenost nekog područja, jer savjetnik, prije svega, mora raditi na terenu.

No, domaći poljoprivredni savjetnici, sudeći po samo 35 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su povukla sredstva iz Saparda, nakon dva kruga natječaja, nisu bila u mogućnosti dati kvalitetne savjete i informacije u vezi s korištenjem EU-ovih fondova. Katalinić ističe da se traže sve kvalitetniji savjeti, koji uključuju i poduzetništvo, odnosno ocjenu investicijskog ciklusa u nekoj grani poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, kaže, poljoprivrednike, koji se nalaze pred velikim izazovima prilagodbe EU, ne možemo pustiti u ralje samoproglašenih »savjetnika« koji rade tako da kopiraju tuđe elaborate i prodaju »tuđu pamet«.
Katalinić upozorava na trend sve manjeg broja profesionalnih poljoprivrednika u Hrvatskoj, jer se broj pravih farmera koji rade za tržište drastično smanjuje. Primjerice, samo se broj proizvođača mlijeka u deset posljednjih godina prepolovio, te sad iznosi oko 27.000. Upozorava da poljoprivrednik sad mora biti investitor kod bankara. Da bi povukli što više novca iz Ipard fonda, koji je »težak« 350 milijuna eura, država će osposobiti 15 licenciranih savjetnika, bez novoga zapošljavanja, koji će savjetovati poljoprivrednike kako napraviti dobar poslovni plan, a na kraju i kako prodati robu.

Procedura korištenja EU-fondova je toliko složena da ga Rumunjska i Bugarska nisu koristile prve godine. Zemlje EU-15 Sapard fond su iskoristile 50 posto, a Hrvatska 61 posto.

EU-ovi fondovi zahtijevaju unaprijed osigurano tržište, te jako velike turnuse u proizvodnji peradi i svinja. No, ekološki standardi u proizvodnji su najveća kočnica hrvatskim poljoprivrednicima.

Autor: Marinko Petković