Hrvatski poljoprivrednici prepušteni sami sebi, Francuzima na usluzi brokeri

Hrvatska i francuska poljoprivreda pune su suprotnosti i za sada nepremostivih razlika - najkraći je opis dojmova s kojima se iz Francuske, sa stručnog putovanja u okolici Pariza, vratio predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.

Dok Hrvatska zbog katastrofalne suše izgleda poput spaljene zemlje, Francuska se zeleni - tvrdi Brlošić - a razlog je to što taj dio Europe nije pogodila tako velika suša, a poljoprivrednici su joj se oduprli i razvijenim sustavom navodnjavanja.
- No, ono što je nas iz Hrvatske najviše fasciniralo jest do savršenstva uređena burza roba i burzovno trgovanje poljoprivrednim proizvodima, na što je tamošnji poljoprivrednik potpuno oslonjen, dok kod nas takve burze nisu ni u povojima. U Francuskoj djeluju tvrtke poput brokerskih kuća koje za godišnju članarinu za tamošnjeg poljoprivrednika prate burzovna kretanja, savjetuju ga kada i što, po kojoj cijeni prodati, kako zaraditi. Upoznali smo rad jedne takve brokerske tvrtke na burzi roba koja za francuskog poljoprivrednika cijele godine razmišlja za članarinu od 1.400 eura. Svojim članovima podnosi tjedno izvješće o poljoprivrednim proizvodima na burzi i savjetuje kada je trenutak za prodaju, kako bolje zaraditi.

Francuzima je bilo nepojmljivo kada su čuli da mi tako što nemamo, da se naš poljoprivredni proizvođač oslanja na samog sebe, odnosno da u nas mešetare velike tvrtke, veliki igrači, da u nas burza roba nije ni zaživjela. Burza roba u Francuskoj je organizirana tako da je dostupna svakom, pa i najmanjem poljo-proizvođaču. Primjerice, na francuskoj burzi cijena pšenice sada je 1,90, a kod nas 1,70 kn - kaže Brlošić.

Ističe dugovječnost i uređenost Francuske poljoprivredne komore te njen odnos prema članstvu kao ogledni primjer, ali i točnost u isplati državnih potpora.
- Dok mi za njihovu isplatu moramo i na ceste, francuski poticaji isplaćuju se točno u dan. No, iznenadili su nas i neki negativni primjeri iz te zemlje poput podatka da Francuska, usprkos svoj razvijenosti, uređenoj ekonomiji i industrijalizaciji, ima negativan BDP jer je većinu svojih proizvodnji bazirala u druge zemlje. I njezini mljekari su nezadovoljni jer se uvozi jeftinije mlijeko iz Njemačke i to ih čini nekonkurentnima u vlastitoj zemlji. O nama, našoj poljoprivredi, ne znaju previše, a naše ih tržište zanima preko plasmana svoje robe kroz naše sjemenske kuće te kroz plasman poljoprivrednih strojeva - kaže Brlošić. Ističe i primjer, kaže, francuske snalažljivosti.
- Kroz članstvo u EU plaćaju 16 posto obveza, a istovremeno svojom spretnošću izvlače 17 posto sredstava - kaže čelnik HPK. Njegova putovnica “radit” će ponovno već 3. rujna, kada ispred HPK i još nekoliko tvrtki i drugih subjekata iz RH ide u Kinu, gdje će se, između ostaloga, naše izaslanstvo sastati s kineskim zamjenikom ministra poljoprivrede. Za sada je, kaže čelnik naše Komore, teško prodrijeti na kinesko tržište. Lani su se Bugari, navodi primjer, dosjetili čime bi mogli zaskočiti ogromno tržište “azijskog tigra” - šopanim guskama.

Autor: Suzana ŽUPAN

Foto: RGBStock.com