• Hrvatska poljoprivreda
  • 07.07.2018. 13:30

Hrvatska: bogata plodnom zemljom, a proizvodi premalo voća i povrća - bogata ribom, a narod ju ne jede, ali zato vino najbolje prolazi

Hrvatsku poljoprivredu i ruralna područja još uvijek karakteriziraju brojne male parcele s prosječno 5,7 hektara po gospodarstvu što još uvijek nije dovoljno za konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju.

Foto: Bigstockphoto
  • 1.362
  • 93
  • 0

Hrvatska, zemlja bogata prirodnim bogatsvom, prvenstveno plodin tlom, premrežena rijekama, planinsko-brdskim predjelima, šumama, dugom i razvedenom obalom, puna je kontradiktornosti. 

Još prije manje od 20 godina, točnije 1989. godine udjel hrvatske poljoprivrede u BDP bio je 12,1% dok je u 2017. godini taj udjel iznosio svega 3%. 

Hrvatska još uvijek prolazi svoj dugi put od izlaska iz zatvorenog sustava i tržišta bivše Jugoslavije u integraciju u zajednički tržišni sustav Europske unije u kojoj je već pet godina, piše FAO o Hrvatskoj na svojim stranicama. Hrvatska je u 2017. godini imala nešto više od 165.000 obiteljskih gospodarstava, a njegov je broj u padu s obzirom na sve češće iseljavanje hrvatskog stanovništva, ali i mnogih drugih razloga. 

Njezinu poljoprivredu i ruralna područja još uvijek karakteriziraju brojne male parcele s prosječno 5,7 hektara po gospodarstvu što još uvijek nije dovoljno za konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju.

Bogatstvo tla i voda 

Hrvatska ima 2,955 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obradivih 2,149 milijuna, a obrađuje se 1,5 milijuna hektara. Prava je prirodna riznica tala, s čak 36 tipova tla. Raspolaže s 3.153.432 ha automorfnih tala, dakle tala s prirodnim vlaženjem oborinskom vodom bez zadržavanja suvišne vode u profilu tla, a zanimljivo je i da se najplodnije tlo na svijetu – černozem, prostire se na 50.450 ha. 

Treća je u Europi, a osma u svijetu po vodama. Zašto? Zato jer ima 32.800 metara kubnih vode po stanovniku godišnje. Danas u cijelom svijetu 65% stanovništva ima ispod 5.000 metara kubnih po stanovniku godišnje, a 35% stanovništva ima ispod 2.000 metra kubna. 

No, bez obzira na to, Hrvatska ne proizvodi, primjerice, dovoljno voća i povrća dovoljno za svoje potrebe. 

Navodnjava samo 1% obradivih površina

Jedan od razloga je što se u Hrvatskoj navodnjava tek 1% obradivih površina. Usporedbe radi, u svijetu se danas navodnjava 18 posto obradivih površina, u Europi 13 posto, a u okolnim zemljama oko 15 do 20 posto. Dakle, navodnjava se tek 21.000 hektara, a plan je do 2020. godine navodnjavati čak 65.000 hektara. 

"Zbog toga što slabo stojimo s navodnjavanjem, naša poljoprivreda ne samo da je neuspješna, nego je ekstenzivna. Trenutno imamo 94,5 posto površina pod njivskim kulturama, livadama i pašnjacima, a svega 5,5 posto pod profitabilnim ili intenzivnim kulturama, kao što su povrćarske i voćarske, dakle unosnijim, profitabilnijim kulturama", nedavno je za naš portal rekao akademik Franjo Tomić

Od ratarskih kultura najviše se uzgaja kukuruz

Ratarstvo je najrazvijenija grana poljoprivrede u Hrvatskoj u čemu je samodostatna. Primjerice, u 2015. godini samodostatnost u proizvodnji žitarica iznosi 125,08 %. Najveći udio u ratarstvu ima proizvodnja kukuruza koji čini oko 60% udjela ove grane poljoprivrede. Nakon njega slijedi pšenica, ječam, zob, pšenoraž, raž i ostale žitarice. 

Kukuruza čini oko 60% udjela u proizvodnji žitarica (Foto: Pixabay/divinitari)

Žitarice kako za stočnu hranu, naravno, najviše se koriste u prehrambenoj industriji, a za Hrvate je karakteristična velika konzumacija kruha i pekarskih proizvoda. 

Proizvodnjom povrća ne  zadovoljava domaće potrebe

Hrvatska ima velike klimatske, pedološke i hidrološke potencijale koji joj omogućuju proizvodnju povrća tijekom cijele godine, no od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, koristi tek 0,65% za proizvodnju povrća. U 2015. godini 39.634 poljoprivrednih gospodarstava bavilo se proizvodnjom povrća. Iste godine samodostatnost u proizvodnji povrća iznosila je svega 60,59%. Niti jednom vrstom povrća koju proizvodi RH nije zadovoljila ukupne potrebe domaćeg tržišta.

A kada smo kod navika jedenja povrća, Hrvati zaostaju za svjetskim prosjekom, a najpopularnije povrće koje je gotovo svakodnevno na jelovniku Hrvata je - krumpir. 

Koristi samo 2% poljoprivrednih površina za proizvodnju voća

Slična je situacija i s voćarstvom. Iako puna potencijala na temelju kojih se može uzgajati gotovo sve voće, od suptropskog do kontinentalnog, Hrvatska koristi tek 2,01% poljoprivrednih površina za proizvodnju voća. Niti jedna vrsta voća ne premašuje 10% udjela u površinama, a najviše je površina pod jabukama (8%), šljivama (7%), orasima (6%) i lješnjacima (4%) te mandarinama (3%).

Istovremeno samodostatnost u proizvodnji voća u 2015. godini iznosila je 58,83% ukupnih potreba domaćeg tržišta. Jedino u proizvodnji trešanja i višanja koja je iznosila 161,99%, mandarina koja je iznosila 159,19%, te jabuka koja je iznosila 107,33%. 

No, evo još jedne kontradiktornosti - Hrvati jedu prilično malo voća. Žene ni 100 grama dnevno, a muškarci oko 67 grama dnevno. Podsjetimo, jedna jabuka teži oko 150 grama. 

Uspon maslinarstva 

Ako ne već voće i povrće, barem raste potrošnja maslinovog ulja koje se u Hrvatskoj sve više konzumira. Istina, još uvijek nedovoljno, tek litra maslinovog ulja po glavi stanovnika godišnje. Posljednjih godina uslijed uvođenja niza mjera državnih potpora, sve većom potražnjom za maslinovim uljem i postizanja veće cijene, razvoja turizma, porastao je interes za uzgojem maslina i proizvodnjom maslinovog ulja. 

Tako je u 2016. godini u Hrvatskoj proizvedeno 31.183 tona maslina, odnosno oko 35.000 hl maslinovog ulja. Površina pod maslinicima u 2016. godini iznosila je 18.184 ha.

Stočarstvo čini  35% vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje

Stočarska proizvodnja ima važnu ulogu u poljoprivredi Hrvatske s udjelom od oko 35% vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje. U strukturi stočarske proizvodnje najvažniju ulogu imaju govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo te ovčarstvo i kozarstvo. 

Prema podacima hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, proizvodnja mlijeka predstavlja osnovicu govedarske proizvodnje, na koju je najvećim dijelom naslonjena proizvodnja goveđeg mesa.

Osim mlijeka, u Hrvtskoj se tradicionalno konzumiraju i mnogi fermentirani mliječn proizvodi, u prvom redu sirevi. Hrvatska se, zahvaljujući tradiciji i originalnim načinima izrade, može pohvaliti visokom kvalitetom sireva koji su prepoznati i izvan njezinih granica što se posebno odnosi na Paški sir.  

Paški - najpoznatiji među hrvatskim sirevima (Foto: Wikimedia Commons/Isival)

Veliki značaj ima i svinjogojstvo budući da se u Hrvatskoj tradicionalno jede svinjsko meso, posebno suhomesnati proizvodi od kojih su vjerojatno najpoznatiji slavonski i baranjski kulen koji nosi i oznaku izvornosti (PGI) te dalmatinski pršut. 

Hrvati jedu više od 66 kg mesa godišnje

A kada smo kod mesa, građani Hrvatske jedu više mesa od europskog prosjeka. Naime, prosječni građanin EU dnevno pojede 177 grama mesa, a građanin Hrvatske 181 gram

Dakle, prosječni Hrvat godišnje pojede 66,2 kg mesa od čega gotovo polovica, 31 kilogram otpada na svinjetinu. Pojede i 21 kilogram piletine i puretine, 11 kilograma kada je riječ o govedini, junetini i teletini te nešto manje od dva kilograma janjetine i ovčetine. 

Tuna "kriva" za značajan izvoz ribe

No, Hrvatska se ne može pohvaliti visokom konzumacijom ribe iako resursi, bilo morski ili riječni imaju ogromne potencijale. Naime, U RH marikultura uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša. Najznačajnije vrste riba u uzgoju su lubin, komarča  i atlantska plavoperajna tuna, a školjkaša dagnja  i kamenica. Ukupna proizvodnja u marikulturi u 2016. godini iznosi 13.235 tone.

Zanimljivo je da svu tunu koju Hrvatska proizvede u 100 postotnom udjelu izveze. I inače, ribarstvo značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda Hrvastske. Najznačajnija tržišta su Japan, Italija i Španjolska, a vrijednost uvoza proizvoda ribarstva niža je od vrijednosti izvoza zahvaljujući izvozu tune.

Kada je riječ o slatkovodnim ribama, uzgoj se odvija na dva načina, kao uzgoj toplovodnih (ciprinidnih, šaranskih) i uzgoj hladnovodnih (salmonidnih, pastrvskih) vrsta. Najznačajnije vrste u slatkovodnom uzgoju su šaran i kalifornijska pastrva. Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2016. godini iznosi 4.034 tone.

Tako smo došli do još jedne kontradiktornosti. Koliko god proizvodila ribe, građani Hrvatske je jedu u vrlo malim količinama - u prosjeku samo 6 kilograma godišnje

Vinogradarstvo na područje Hrvatske donijeli starogrčki doseljenici

Nakon ića, dolazimo i do pića. Odnosno, vinogradarstva i vinarstva. U Hrvatskoj vinogradarstvo ima dugu tradiciju. Naime, starogrčki doseljenici, moreplovci i trgovci već u šestom stoljeću prije Krista osnivaju svoje kolonije u Dalmaciji i Istri. Na Visu i Hvaru, iz tog su doba pronađene vinske posude, te novčići na kojima su bili utisnuti grozd vinove loze i vinski vrč. 

Danas u nekim područjima Hrvatske vinogradarstvo predstavlja jedinu moguću granu poljoprivrede, koja je u prošlosti na tim područjima značila život.  Proizvodnju vina u RH možemo okarakterizirati kao proizvodnju koja ima tendenciju razvoja kvalitete, a u prilog tome ide i činjenica da se u Hrvatskoj proizvodi oko 60% kvalitetnih vina.

Najzastupljenija sorta je Graševina (Foto: Pixabay/Couleur)

Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se 258 sorti, od čega je oko 100 sorti preporučeno kao sorte za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti. Najzastupljenije sorte su Graševina (23 % površina), Malvazija istarska (8,3 % površina) i Plavac mali crni (8,1 % površina).

A kada je o konzumaciji vina riječ, e tu su Hrvati prilično agilni. Naime, istraživanje američkog Wine Institutea prije dvije godine pokazalo je da je Hrvatska treća po količini popijenog vina po glavi stanovnika - na svijetu! Čak 44,2 litre vina godišnje

Hrvatska - Rusija

A čime ćemo večeras nazdraviti ili, ne daj Bože, u čemu ćemo večeras utopiti tugu, ostaje nam vidjeti za nekoliko sati. Naime, u 20 sati počinje utakmica između Hrvatske i Rusije, zemlje domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu. 

Samo je nebo granica za rusku poljoprivredu - u Sibiru će saditi lubenice?!

Hratska je reprezentacija u utakmicama do sada pokazala svo svoje umijeće i mnogi ju smatraju favoritom ovoga mundijala. Čvrsto vjerujemo da će večeras naši dečki uspjeti ostvariti rezultat za ulazak u polufinale, da će vino pobijediti vodku! 


Povezana biljna vrsta

Maslina

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg... Pročitaj više »

Tagovi

Hrvatska poljoprivreda Vino Konzumacija Kukuruz Meso Tuna Maslina


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi