Hrvati se jako zabrinu na upozorenja o štetnosti hrane, ali ih i ignoriraju

Hrvatska agencija za hranu (HAH) središnje je državno tijelo za procjenu sigurnosti hrane u Hrvatskoj. Osnovana je 2003., a s radom je počela 2005. sa sjedištem u Osijeku. Ravnateljica Agencije od 2008. je dr. sc. Zorica Jurković, znanstvena savjetnica biotehničkih znanosti u području prehrambene tehnologije i agronomije. Temeljna misija HAH-a je zaštita potrošača u području sigurnosti hrane, pa smo nakon problema s mlijekom o tome i razgovarali s ravnateljicom.

Kada i kako ste doznali za pojavu aflatoksina u mlijeku i što ste poduzeli?

- HAH je, kao kontakt točka u RASFF sustavu, odmah dobio informaciju o pojavi nedopuštenih količina aflatoksina u mlijeku, odnosno dobili smo rezultate analiza s povećanim razinama aflatoksina u mlijeku. Potom smo, u roku od tri sata, izradili inicijalnu procjenu rizika o mogućim štetnim posljedicama za zdravlje ljudi, o kojoj smo obavijestili Ministarstvo poljoprivrede, te je isti dan s rezultatima procjene upoznata široka javnost.

Kolika je bila opasnost tog mlijeka za zdravlje građana?

- Na osnovi dostupnih toksikoloških istraživanja i rezultata analize mlijeka s odstupanjima koncentracije aflatoksina od propisanih, mišljenje Odjela za procjenu rizika je da rizik za zdravlje nastaje tek dugotrajnim unosom u organizam.

Je li trebalo aktivirati odredbe Zakona o općoj sigurnosti proizvoda?

- Nije. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda primjenjuje se na sve proizvode koji nisu uređeni posebnim propisom. Prehrambeni proizvodi jasno su regulirani Zakonom o hrani, po čijim se odredbama i postupalo.

Iako dosad nije bilo prevelikih problema s aflatoksinom u mlijeku, na mikotoksine u orašastim plodovima često upozoravate preko europskog sustava žurnog uzbunjivanja. Bi li se zbog suše mogla preventivno pojačati kontrola mlijeka i stočne hrane?

- Na osnovi rezultata vlastitih istraživanja, prije ovog incidenta, planirali smo procjenu rizika. Unatoč svemu, incidenti se, nažalost, javljaju, a na povučenu robu s polica treba gledati kao dokaz da sustav sigurnosti funkcionira.

Koji su uopće mehanizmi kontrole sigurnosti mlijeka ‘od polja do stola’?

- Sustav ‘od polja do stola’ zamišljen je kao sustav u kojem je u svakom trenutku po principu jedan korak naprijed i jedan korak natrag moguće utvrditi je li i u kojem trenutku došlo do odstupanja od dobre proizvođačke prakse. Svaki sudionik u lancu hrane mora svojim postupcima u najvećoj mogućoj mjeri osigurati siguran proizvod za sljedeću kariku u lancu. Svi postupci koje - proizvođači, prerađivači, prodavači - predvide u dijelu svoje proizvodnje pregledani su i odobrili si ih državni inspektori, te se naknadnim nadzorom provodi provjera koliko ih se pridržavaju.

Tko njih kontrolira?

- Neovisno o samokontroli koju provode subjekti u poslovanju s hranom, na državnoj se razini provodi poseban monitoring hrane.

Analiza mlijeka u Beču potvrdila je aflatoksine, a hitni nadzor inspekcija pokazao je da ga ima u tvornicama, na farmama i u uvoznom mlijeku. Kako to komentirate?

- Mlijeko u mljekarnama, na farmama i uvozno mlijeko u kojem je utvrđena količina aflatoksina iznad dopuštene granice neće doći do polica trgovina pa potrošači mogu biti sigurni. Nema mjesta zabrinutosti potrošača i stoga što se hrana za životinje koja je utvrđena kao izvor aflatoksina u mlijeku sanira po hitnom postupku. Treba reći da je i dalje na snazi pojačan nadzor mlijeka u svim fazama, od proizvodnje do distribucije.

Kakvo je uopće stanje kvalitete i sigurnosti hrane u usporedbi s EU?

- Stanje u nas slično je zemljama EU jer zakonodavstvo usklađeno s europskim osigurava slobodu kretanja roba na globalnom tržištu. Kvaliteta je dodana vrijednost hrane koja je jednako tako regulirana brojnim pravilnicima, a najčešće je povezana s cijenom. Naš potrošač danas zna odabrati, ali bira ono što si može priuštiti.

Imate li saznanja koliko su uopće Hrvati zabrinuti oko sigurnosti hrane?

- Veliko istraživanje Hrvatske agencije za hranu provedeno 2011. pokazuje da nešto više od 50% ispitanika iskazuje zabrinutost zbog sigurnosti hrane.

Kako, prema tom istraživanju, reagiraju kada nastupi ovakva situacija nesigurnosti hrane?

- Najveći broj građana navodi da su ignorirali vijest i nisu promijenili svoje prehrambene navike! Ili su se zabrinuli, ali na kraju ništa nisu poduzeli. Tek nešto više od 20% ispitanika neko je vrijeme izbjegavalo spomenutu hranu, a neznatan postotak je trajno promijenio navike.

Što je još pokazalo vaše istraživanje ‘Percepcija građana o rizicima iz hrane’?

- Istraživanje je pokazalo da građane najviše brinu ostaci pesticida, aditivi, kvaliteta i svježina hrane, zatim GMO i ostaci antibiotika ili hormona u mesu.

Zanimljiv je i podatak da više od 70% stanovnika Hrvatske domaću hranu smatra sigurnijom od one koja dolazi iz EU. Čak je iznenađujuće jednaka razina skepticizma prisutna prema hrani koja dolazi iz EU i onoj koja dolazi iz drugih zemalja.

Po vašim informacijama, koji su najčešći problemi za sigurnost hrane u EU?

- Prema potvrđenim podacima koji stižu preko RASFF sustava, najčešći problemi vezani uz sigurnost hrane u EU su kontaminacija mikotoksinima, migracija tvari iz materijala u dodiru s hranom, prisutnost salmonele u mesu te prisutnost ili povišena koncentracija određenih kemijskih spojeva, npr. pesticida.

O kojim proizvodima iz uvoza najčešće dajete obavijesti o štetnosti i alarmirate našu javnost?

- Najzastupljenije namirnice na RASFF sustavu su: meso, riba, voće i povrće, orašasti plodovi, aromatično bilje i začini te dodaci prehrani.

Kako je regulirano pitanje prodaje i proizvodnje GM hrane u Hrvatskoj?

- RH je u potpunosti uskladila svoje propise s europskim zakonodavstvom. U skladu sa zadnjim rezultatima monitoringa iz 2011., niti u jednom uzorku nije utvrđena prisutnost GMO-a iznad dopuštenog praga (0,9%).

U HAH-u nemamo u planu projekt tajnoga kupca

U kontaktu s Nenadom Kurtovićem, predsjednikom Zajednice udruga za zaštitu potrošača, doznali smo da su zajedno s HAH-om pokušali organizirati sustav ‘tajnog kupca’ i provjere hrane iz trgovina u neovisnim laboratorijima. Kurtović kaže da niste bili zainteresirani za takvu suradnju.

- Naravno da smo u stalnom kontaktu s oba saveza udruga potrošača koja djeluju na području Hrvatske. Suradnja s potrošačima i udrugama potrošača nužna je i prijeko potrebna.

Oni imaju značajnu ulogu u sustavu sigurnosti hrane i uživaju visoku razinu povjerenja potrošača. Međutim, mi o zajedničkom projektu tajnog kupca nismo razgovarali.

Nama je rekao nešto drugo. No, imate li u planu takav ili sličan projekt?

- Mi u Hrvatskoj agenciji za hranu nemamo u planu projekt tajnog kupca.

Autor: Zlatko Šimić