Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cijena
  • 08.03.2011.

Hrana sve skuplja

U okolnostima rastuće nezaposlenosti i smanjenih prihoda većine obitelji, najnoviji svjetski prehrambeni šok ove godine u Hrvatskoj – preko sve skuplje hrane – dodatno će smanjiti kupovnu moć plaća i mirovina gotovo za deset posto

  • 874
  • 43
  • 0

Novi prehrambeni šok širi se svjetskim burzama i međunarodnom trgovinom: samo unazad 12 mjeseci, prema zadnjim podacima londonskog "Economista", cijene košarice strateških prehrambenih sirovina što kotiraju na burzama poskupjele su 40,8 posto. S malim vremenskim pomakom taj se cjenovni udar prevaljuje i na hrvatsko tržište, koje je u visokoj mjeri ovisno o uvozu hrane. Tako su i u Hrvatskoj unazad 12 mjeseci ključni prehrambeni proizvodi poskupjeli više od 30 posto, a glavni val poskupljenja hrane tek slijedi.

Prema najnovijim procjenama UN-a, već do 2050. svjetsko će se stanovništvo povećati s ovogodišnjih sedam na devet milijardi Zemljana, dok će svjetska proizvodnja hrane, u slučaju da u međuvremenu ne bude opasnog niza ekoloških katastrofa i novih svjetskih ratova, porasti - u najvedrijoj varijanti - samo za 20-ak posto. Zato će i u 2011. godini željezni zakon ponude i potražnje na globalnoj razini raditi svoje: hrana će neizbježno biti sve skuplja, osobito ona kvalitetnija i ekološka, dok će škarta i najgorih otrova biti u sve većem dijelu ponude vodećih trgovačkih kuća, a ne samo uličnih prodavača i švercera.


Klimatski rat

Najnoviji okidač, koji je pokrenuo spomenuti prehrambeni šok, ima više snažnih korijena: i to u nizu ekoloških katastrofa, što su unazad godinu i po zapljusnule svijet i smanjile ukupnu ponudu strateških prehrambenih sirovina. Jer, nakon enormnog zagađenja Meksičkog zaljeva naftom iz bušotine British Petroleuma, uslijedili su - kao u klimatskom ratu - tropsko ljeto i razarajuće suše u Rusiji i Argentini, s paklenim požarima u blizini nuklearnih postrojenja, pa kataklizmičke poplave u Pakistanu, Indiji i Kini. Na to su se nadovezale špekulantske igre brokera na svjetskim burzama sirovina, ali i rastuća potražnja za hranom u najdinamičnijim gospodarstvima Azije i Južne Amerike, osobito u Kini i u Indiji.

Stoga su cijene hrane širom svijeta nastavile rasti i u prvom tromjesečju ove godine, pa je indeks koji izrađuje agencija Ujedinjenih naroda za hranu (FAO) zabilježio novi rekord, iskazujući poskupljenje svih osnovnih prehrambenih namirnica, osim šećera. Trend njihova rasta - zaključuju u FAO-u - nastavlja se deveti mjesec zaredom. Posebno ukazuju na snažan rast cijena žitarica na svjetskim tržištima, uz povećanje izvoznih cijena za najmanje 70 posto u odnosu na lanjsku veljaču.

Cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj u 2010. su u odnosu na 2009. - prema zadnjim, zbirnim podacima Državnog zavoda za statistiku - rasle uglavnom kod biljnih proizvoda, a najviše su porasle proizvođačke cijene žitarica, uljarica i povrća.

Većina povrća poskupjela je i na veletržnicama i na zelenim tržnicama, pa i u većim trgovačkim centrima: rekorder po poskupljenju bio je češnjak, s porastom cijene za 148 posto! Najmanje je poskupjelo voće: većina u rasponu od tri do sedam posto. Istodobno su cijene svih vrsta žive stoke i peradi bile niže u odnosu na 2009. godinu.

Pod kapom liberaliziranog i nekontroliranog uvoza, u Hrvatskoj je unazad desetljeća i po potisnuta domaća proizvodnja, koja - usitnjena i raspršena, te tehnološki zaostala - sve teže konkurira ponudi velikih inozemnih prehrambenih i trgovačkih mreža. Tako je stvorena visoka ovisnost domaće potrošnje hrane o uvozu, što sada rezultira i stalnim mjesečnim rastom cijena većine industrijskih prehrambenih proizvoda za dva do tri posto.

Stoga će, u okolnostima rastuće nezaposlenosti i smanjenih prihoda većine obitelji, najnoviji svjetski prehrambeni šok ove godine u Hrvatskoj - preko sve skuplje hrane - dodatno smanjiti kupovnu moć plaća i mirovina gotovo za deset posto. Jer, samo unazad sto dana cijene hrane u maloprodaji su povećane oko 15 posto, a unazad 12 mjeseci za blizu 30 posto, dok su realne plaće i mirovine smanjene za dva-tri postotka.kraj teksta

Autor: Ivo Jakovljević


Izvori

Novi List


Tagovi

Hrana Prehrambeni proizvodi Cijena Domaća proizvodnja Uvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako u domeni agrara financirati proizvodnju vlastite energije - saznat ćemo uskoro na online konferenciji Agrokluba!