HPK srpskim novinarima prezentirala stanje našeg agrara od ulaska u EU. Gdje smo danas?

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) organizirala je u utorak u Zagrebu susret hrvatskih i 15 srpskih agrarnih novinara na kojem su predstavnici Komore i tvrtke AGRIVI predstavili novinarima stanje u našoj poljoprivredi, nakon ulaska Hrvatske u EU. Sudionici su ujedno obišli gospodarstvo Igora Rešetara, koji se u Međimurju bavi proizvodnjom mlijeka i Željka Mesarića, uzgajivača krumpira u Belici.  

Kako je istaknuo predsjednik HPK Mladen Jakopović, s obzirom na područje interesa novinara iz Srbije prezentirali su na koji se način hrvatski poljoprivrednici bore za svoje interese kroz 19 sektorskih Odbora te kroz djelovanje u krovnom udruženju EU poljoprivrednika Copa Cogeca.

Prikazali su im i rezultate naše poljoprivrede nakon ulaska u Uniju za koju je, kaže, bila nepripremljena jer smo imali prve dvije, tri godine otvorene granice za brdo stranih proizvoda, a izvoznici nisu bili spremni za nova tržišta, te im približili ciljeve nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, koja ide u smjeru zelene. "No, i hrvatski i srpski poljoprivrednici danas imaju dosta slične probleme, jer su zemlje u našem okruženju, prije svega Austrija, Slovenija, Mađarska, Italija i Poljska, kroz desetljeća rada i borbe shvatile kako su zajednički rad poljoprivredne Komore i Savjetodavne službe najbolja formula uspjeha u poljoprivredi", naglasio je Jakopović.

U ratu zbog stočarskog sektora

Prema njegovim riječima, pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su Hrvatsku do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. Iako se posljednjih godina vide pozitivni pomaci, jer nam raste vrijednost ove proizvodnje te imamo sve više investicija kroz EU fondove, pred nama je izrada ključnih strateških planova koji će morati poštovati ciljeve nove ZPP, politike koja pred EU poljoprivrednike stavlja sve veće izazove i zahtjeve. 

Kako se čulo, sada se nalazimo u "ratu" što se tiče stočarskog sektora jer su cijene žitarica na domaćem tržištu otišle u nebo, te je nužan izlaz u vidu solara na krovovima farma. No, isto tako, kaže on, nužno je da Ministarstvu poljoprivrede partneri budu energetski sektor i turizam koji se našao na udaru u pandemiji Covida-19, a što je pogodilo i poljoprivredni jer se višak hrane, prije svega voća i povrća iz Mediteranskih zemalja, našao na zajedničkom EU tržištu.  

Odgovarajući na upite, Jakopović je kazao da na selu, bez obzira na krizu, uvijek ima hrane, ali je problem što ne postoji niti jedan lanac, osim za voće i povrće, za njezinu "hladnu dostavu" u zemlji. Hrvatska pošta radi druge vrste dostava za nula kuna, a na tome polju nije profunkcionirao ni portal resornog ministarstva, istaknuo je predsjednik HPK, koja je osnovana 2009. godine, a danas ima pet zaposlenih i 70.000 članova, koji plaćaju dvije vrste članarine.        

Inače, riječ je o projektu "Puls Europe - medijske posjete EU" kojeg financira Delegacija EU u Srbiji, a provodi ga British Council Srbija u suradnji s EU Media Trips, te srpski novinari borave u Hrvatskoj od 30. kolovoza do 3. rujna. Ideja projekta je da nakon posjete naprave medijske priloge o tome koliko se poljoprivredna politika promijenila i unaprijedila ulaskom RH u EU, te predstave iskustva u korištenju strukturnih fondova i promoviraju hrvatske primjere dobre prakse - projekte financirane iz EU fondova. 

Na profitabilnosti proizvodnje padaju i mali i veliki

Mate Knezović, operativni direktor tvrtke AGRIVI, domaće agrotehnološke kompanije koja je posljednih godina ostvarila izuzetne rezultate u primjeni novih tehnologija te razvila globalno vodeću platformu za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom prezentirao je ovu platformu, koja ima poslovna rješenja za 250 različitih biljnih proizvoda u više od 100 zemalja na 10 jezika.

"Naše platforme imaju za cilj upravljanje poljoprivrednom biljnom proizvodnjom globalno te pomažu gospodarstvima te poljoprivredno-prehrambenim tvrtkama u ostvarivanju ekonomski i ekološki održive proizvodnje. Među vodećim smo tvrtkama unutar svog sektora, a posvećeni smo rješenjima koja olakšavaju proizvodnju hrane i stvaranju pozitivnog učinka jer na profitabilnosti proizvodnje padaju i mali i veliki proizvođači", objasnio je Knezović.

Srpskim poljoprivrednim novinarima iskustva u povlačenju sredstava iz EU fondova te preprekama koje poljoprivrednici mogu imati prilikom izrade projekata i ponekad komplicirane procedure približio je Josip Vrbanek, predsjednik Odbora za vinarstvo i vinogradarstvo HPK. Predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH), Martin Vuković prezentirao je rad ovog udruženja, koje je osnovano 2014. godine te objasnio koliko je važno informiranje poljoprivrednika o svemu što se događa na razini EU i svih promjena koje donosi novi ZPP. 

Srbija ima golemi suficit poljoprivrednih proizvoda 

Predsjednik udruženja agrarnih novinara Srbije Agropress Goran Đaković kaže da je vidio da su problem na putu hrvatske poljoprivrede u EU bili konzultanti za fondove. Taj će problem, smatra, u Srbiji biti još i veći jer imaju svega 30 EU konzultanata, a u susjednoj je zemlji više od 300.000 poljoprivrenih gospodarstva, za koje očekuje da će se njihov broj osjetno smanjiti, kako se zemlja bude približavala EU.

Nadalje, naveo je da je svinjsko meso u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, "osjetno jeftino" kod proizvođača, a višestruko skuplje na trgovačkim policama, te upozorava na sve prisutniji uvoz svinjetine iz Poljske, koja je i upitne kvalitete. Tu je  problem on line dostave hrane u pandemiji, jer osim voća i povrća, to nije bilo moguće kod mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa. Istaknuo je i problem tamošnjih farmera bez zemlje, tz. bezzemljaša, koji imaju farme, ali nemaju zemljište za sustav krava-tele.

Inače, Srbija ima golem suficit poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čiji je izvoz u 2020. godini iznosio 4,1 milijardi dolara, a na uvoz hrane je otišlo 1,8 milijardi dolara.