• Zeleni sporazum
  • 19.05.2020. 16:30

HPK: Može li Hrvatska pratiti okolišne ciljeve sa smanjenim proračunom i velikim uvozom?

U zadnjih pet godina Hrvatska bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto, upozoravaju iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Foto: Marinko Petković
  • 254
  • 41
  • 0

Na razini EU u tijeku je rasprava o strategijima 'Od polja do stola' i 'Bioraznolikosti'. Strategije su dio Zelenog sporazuma i trebale bi ugledati svjetlo dana ovaj tjedan, točnije sutra, 20. svibnja, a prijedlog manjeg proračuna te sve veći zahtjevi Komisije zabrinjavaju poljoprivrednike diljem Europe, kaže se u priopćenju Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) od utorka.

Dalje se navodi da je prema planu Strategije predviđeno je da čak 25 posto EU poljoprivrede bude u ekološkoj proizvodnji. Razmišlja se i o 50 posto manjoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja, korištenju do 20 posto manje gnojiva, 50 posto manje antibiotika, a predviđeni su i veliki planovi pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor da poljoprivreda EU održi svoju razinu proizvodnje, konkurentnosti i razmjeran dohodak s kojim će se moći nastaviti važan investicijski ciklus, te opstanak ruralnih područja EU, kaže predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Pad poljoprivredne proizvodnje u pet godina od 26 posto 

"Za razliku od drugih EU zemalja, mi u HPK stalno ističemo kako Hrvatska već sada ispunjava brojne ekološke standarde koji se stavljaju pred EU poljoprivredu. Možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš (više od 50 posto Natura područja), i to što smo GMO free zemlja, kao i što imamo diversificirana gospodarstva naša velika prednost i sve ono što EU želi postići. Međutim, pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima, naglašavaju u HPK.

U zadnjih pet godina RH bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko pet milijardi kuna (2012. –20,91 milijardi kuna, a 2018. – 16,45 milijardi kuna). Negativna vanjsko-trgovinska bilanca iznosi 37 posto (2012. imali smo deficit od 731 milijuna eura, a 2018. čak 1,4 milijardi eura).

Posebice se negativna bilanca osjeti u sektoru stočarstva (žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, i jaja). Osim negativne bilance u stočarstvu, prema zadnjim podacima iz Eurostat-a vidljivo je kako su najviše pogođeni osjetljivi sektori poput govedarstva. U padu je broj goveda 8,2 posto, te broj krava 9,3 posto.

'Ukratko, poljoprivreda RH, u kumulativnom iskazu, smanjila je ukupno ostvareni BDP. Sve je to rezultiralo agresivnom depopulacijom ruralnih područja od 10 posto. Iz tog razloga apeliramo kako je tijekom izrada strategija izuzetno važno uzeti u obzir dosadašnji doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem kako ne bismo nastavili s napuštanjem sela', kaže Jakopović.

Crveno meso u kategoriji nezdravih namirnica će se oporezivati

HPK smatra kako i ova strategija, kao i strategija "Od polja do stola“ mora uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki). To je jedini način da se prepozna doprinos poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji hrane i hrane za životinje, kao i biogoriva, tekstila i pošumljavanja. Svaka buduća strategija mora slijediti sveobuhvatan pristup poljoprivredno-prehrambenom lancu i temeljiti se na neovisnom oblikovanju politike i procjenama učinka.

Odluke moraju biti znanstveno opravdane, s jasnim projekcijama i analizama rizika kako za okoliš tako i za gospodarstvo. Nova potpora zbog posljedice korona virusa u okviru Zelenog sporazuma uključuje pomoć u digitalizaciji, gospodarenju poljoprivredno-prehrambenim otpadom, obnovljivim

izvorima energije i to sve iz proračuna ZPP-a koji se smanjuje. Također, prema najnovijim informacijama raspravlja se o ukidanju potpora za pomoć na tržištu, kao i proizvodno vezane potpore za govedarski sektor s najavom kako je crveno meso u kategoriji nezdravih namirnica koje treba oporezivati.

Zbog krize 70 posto hrane iz vlastite proizvodnje 

'Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje. Trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda. Potrebna je veća komunikacija s potrošačima i građanima o doprinosu poljoprivrednika u proizvodnji zdrave hrane i ostalih važnih usluga ekosustava od značaja za društvo', stav je HPK.

Svaka država morala bi imati minimalno 70 posto osiguranu samodostatnost zbog mogućih kriznih situacija. Nekoliko studija pokazuje izravnu povezanost domaće proizvodnje i nacionalne sigurnosti. U slučaju zatvaranja granica zbog korone ili nekih drugih razloga, može doći ili do podizanja cijena koje će potrošačima biti previsoke ili generalno nedostatka hrane. Svaka država mora biti samoodrživa i ova strategija bi upravo trebala raditi na tome. Neke države članice proizvode previše, a neke premalo te bi se trebala osigurati ravnoteža.

Zbog toga smatramo da je važno pri usvajanju nove Strategije bioraznolikosti EU do 2030 i strategije Od polja do stola, važno sagledati sve posljedice koje će ona imati na hrvatsku poljoprivredu, ističe na kraju Jakopović. 


Fotoprilog


Tagovi

Zeleni sporazum HPK Mladen Jakopović


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB