• Hrvatska poljoprivredna komora
  • 07.03.2016. 07:30

HPK ima rješenje za pčelare i uzgajivače konja

Koje prijedloge zastupa Hrvatska poljoprivredna komora kao pomoć pčelarima, uzgajivačima konja i malim poljoprivrednicima?

  • 1.234
  • 151
  • 0

S obzirom na važnost Copa-Cogeca, najutjecajnije organizacije poljoprivrednih proizvođača u Europskoj uniji čiji je član i Hrvatska poljoprivredna komora, predstavnici HPK su nedavno ministru Davoru Romiću, pri njegovu odlasku na razgovore u Bruxelles, predali nekoliko zanimljivih prijedloga i konkretnih rješenja za probleme u pojedinim sektorima.

Dakako, jedan od njih je i onaj koji se odnosi na usklađivanje Uredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti te o njihovu financiranju po uzoru na EU. Posebno kada se govori o virusnom arteritisu konja. Virusni arteritis konja je akutno oboljenje koje se manifestira povišenom tjelesnom temperaturom, upalom sluznica respiratornog i probavnog sustava, promjenama na krvožilnom sustavu i karakterističnim edemima na kapcima, prsima i nogama.

Dijagnoza virusnog arteritisa konja

Stručnjaci i mjerodavni u HPK ističu kako je bolest moguće dokazati uzorkovanjem sperme konja. Kažu kako ovlašteni veterinari testiranje ne provode na taj način, nego iz krvi. Tumače kako se preko analize krvi utvrđuje samo sumnja te da se konj liječi antibioticima iako se prethodno nije dokazalo da je životinja uistinu bolesna. Trošak liječenja snosi posjednik konja, ali nema nikakva dokaza da je životinja izliječena, kao ni to da je uistinu bila bolesna.

Diskriminacija prema uzgajivačima konja

Konjogojci dokazuju kako dio konja završi na klanju, što potvrđuju i u HPK, dok se dio njih štroji i ne mogu biti dio uzgojnog programa. Nemaju pravo niti na poticaj, iako nije dokazano da je životinja bila bolesna. Stručnjaci poručuju kako je slično i s leptospirozom (akutnom, septikemijskom zaraznom bolesti domaćih i divljih životinja) koja je zapravo još i veći problem. Ipak ohrabruje što u Hrvatskoj još nije zabilježena niti jedna klinička bolest konja od leptospiroze. No, ulaskom Hrvatske u EU podignut je titar sa 100 na 400, primjerice u većini EU država je 1.000, a u nekima je ukinut.

Zabrana prodaje konja koji su na poticajima

Zabrana je prodaje pet godina izvorne pasmine konja koji su u ZIP-broju na poticaju. Prema tumačenju iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i stočarskih inspektora na terenu, u provedbi traže (iako to nije ograničeno nikakvim aktom) da se konjima, koji su na potpori, ne smije prometovati pet godina, mada više nisu za uzgoj. Inače, mnogim konjogojcima je poznato kako se ukupan broj konja na potporu ne smije smanjiti pet godina, osim u slučaju uginuća ili izvanrednih okolnosti.

Upućeni komentiraju kako se radi o diskriminaciji prema uzgajivačima konja te sprječavanju podizanja kvalitete uzgojnog rada i razvoja kvalitetnog tržišta. Kao primjer navodimo rasplodnog pastuha, navode u HPK, koji više ne smije biti pripuštan na svoj pomladak ili kobile koje ne ostaju bređe. Kažu kako je u Europskoj uniji praksa da treba zadržati broj konja, ali vlasnici iste konje ne mogu imati pet godina.

Izjednačavanje s uzgajivačima teladi

Podsjećaju i na činjenicu kako je naglašena potpora za tov ždrebadi hrvatskih izvornih pasmina konja te da se traži barem izjednačavanje s uzgajivačima teladi. Ujedno upozoravaju kako je neshvatljiva briga za uzgajivače teladi kupljene izvan RH, a za koje je dovoljno da se tri mjeseca tove u našoj zemlji te da imaju pravo na potporu za tov junadi na liniji klanja, dok se za tov hrvatske ždrebadi ne može ostvariti potpora.

Strože kontrole kvalitete uvoznog meda

Zahtijeva se da se u mjeru (M-6.3) uvrste polovna (rabljena) teretna vozila kao pčelarska oprema te da se ista mogu nabavljati u visini do maksimalno 35% od ukupnog iznosa financijskih sredstava predviđenih za ovu mjeru, strože kontrole i inspekcijski nadzori provjere kvalitete meda koji dolazi iz drugih zemalja.

Obavezno jedno ljetno tretiranje zbog varooze?

Uzimajući u obzir prioritete zdravstvene zaštite pčela - borba protiv varooze, inicira se postupak da kroz Uredbu o suzbijanju zaraznih bolesti životinja za 2017. godinu, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane propiše obavezno jedno ljetno tretiranje veterinarsko medicinskim proizvodom za zdravstvenu zaštitu pčela od varooze na teret državnog proračuna te da istu provodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Siva pčela kao ugrožena vrsta

Traži se i svrstavanje Apis mellifere carnice - sive pčele u tablicu 10.2.1. očuvanja ugroženih izvornih i zaštićenih vrsta domaćih životinja, kao i omogućavanje potpore za pčelare poput korisnika te mjere - u visini od 100,00 kuna po pčelinjoj zajednici.

Krumpir - povrtlarska kultura

Mjerodavni u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ističu kako je u voćarstvu i povrćarstvu naglašeno prilagođavanje skladišnih kapaciteta, postavljanje krumpira u povrtlarsku kulturu, povećanje sustava za navodnjavanje, povećanje broja hladnjača, povećanje distribucijskih centara, veća kontrola kvalitete sjemena, tržišna regulacija i zaštita domaćih proizvoda za vrijeme sezone.

Govore kako je također naglašeno i usmjerenje zemljišne politike u ruralnim dijelovima Hrvatske na dobrobit domicilnog stanovništva; naglašena je i kontrola svih odluka koje su potpisane nakon objave Zakona o poljoprivrednom zemljištu bez javnog poziva i valjano provedenog natječajnog postupka. Tu je i ograničenje maksimalnih površina državnog zemljišta koje se daju u zakup. Isto tako je predviđeno izjednačavanje zakupa svih parcela sukladno kategorijama, stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

Ako se većina protivi komasaciji - neće se provoditi?

Međutim, u HPK se zalažu kako bi, uz navedeno, trebalo napraviti i odgovarajuće izmjene i dopune prijedloga Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Ako se većina vlasnika i posjednika zemljišta u jedinici lokalne i regionalne samouprave protivi komasaciji, poručuju kako se ona neće provoditi. Rekoše kako se Odbor sudionika komasacije sastoji od dva člana koji su vlasnici ili posjednici manjih površina te još tri člana koji su vlasnici ili posjednici većih površina poljoprivrednog zemljišta unutar komasacijskog područja. U sklopu Mjera naglašeno je donošenje izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu s naglaskom na domicilnost (OPG/obrta) te provođenje i kontrola Gospodarskog programa s točno određenim rokovima, što je itekako važno.

Isplata potpora u roku

Što se pak tiče izravnih plaćanja naglašena je isplata dogovorenih i definiranih poticaja u vremenskom okviru u kojem to provode ostale države članice. Potpora za prve hektare određena je 15% od ukupne omotnice za prvih 20 hektara, fleksibilnost u raspolaganju proizvodno vezanom potporom sukladno stanju proizvodnje i ciljevima Strategije.

Što se pak tiče ruralnog razvoja, u sklopu tog programa je predviđena hitna provedba postojećih natječaja uz reviziju u okviru Mjere 4, ograničenje iznosa po projektu iz Programa ruralnog razvoja s 5 milijuna eura na 2 milijuna eura, a u određenim vrstama ulaganja dodatno smanjenje intenziteta potpore, primjerice u slučaju nabavke mehanizacije intenzitet potpore do maksimalno 500.000 eura. Ujedno je predviđeno smanjenje intenziteta potpore za određene vrste ulaganja, primjerice u slučaju nabavke mehanizacije intenzitet potpore do maksimalno 50%, kao i smanjenje maksimalnog intenziteta potpore do maksimalno 70%, mogućnost kupnje polovne mehanizacije.

Jačanje kapaciteta obrade prijava

U Mjerama je istaknuto i jačanje kapaciteta APPRRR i pojednostavljenje procesa kontrole prijava s ciljem mogućnosti obrade većeg broja prijava, dakako i stavljanje u funkciju Savjetodavne službe u smislu pružanja konzultantskih usluga poput prijave za natječaj, izrade projekata i programa. Nije zaobiđeno ni bolje planiranje i provedba natječaja s unaprijed definiranim rokovima natječaja i pravovremenom objavom pravilnika i natječajne dokumentacije, efikasnije informiranje javnosti na službena pitanja vezana za natječaje i provedba većeg broja radionica vezanih za pripremu i provedbu natječaja, ali i ograničenje broja prijavljenih projekata po korisniku.

Prednost za male i udružene

U Mjerama se također najavljuje i izmjena načina bodovanja projekata, prednost će se dati manjim korisnicima i udruženjima kojima je poljoprivredna proizvodnja primarna djelatnost i koji žive u ruralnom području. Predviđena je i mogućnost prijava manjih korisnika (1-2 ha) na ostale mjere ruralnog razvoja, postavljanje uvjeta prema kojem bi za svaki natječaj prijavitelj morao imati najmanje 5 godina prebivalište/sjedište u ruralnom području; postavljanje uvjeta u natječajima o broju zaposlenih.

Dakako, zanimljivo je i korisno uvođenje Mjere za dobrobit životinja, a predviđeno je kako obvezno treba preispitati kriterije prihvatljivosti kod Mjere 1 prijenos znanja i Mjere 2 - pružanje savjetodavnih usluga. Ocjenjuje se kako je za poljoprivredne proizvođače itekako značajno što je Hrvatska poljoprivredna komora u predloženim Mjerama naglasila i organiziranje otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda za robne zalihe hrane, osiguranje; obnovu skladišta, hladnjača te ostalih kapaciteta koji su potrebni za provedbu otkupa, a predviđena je i Izrada Pravilnika o kvaliteti proizvoda.


Tagovi

HPK Copa-Cogeca Davor Romić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Berač može biti opasan i kad nije u pogonu... pazite se ljudi :)