Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Apsurd birokracije
  • 12.06.2024. 09:45

Hoće li Hrvatska izgubiti milijune eura za izgradnju skladišta za žitarice i uljarice?

Rezultati natječaja iz 2022. još nisu poznati, ali ratarima ovih dana stižu odluke o financiranju. Nisu zadovoljni, evo zašto će mnogi odustati od izgradnje.

Foto: M.C. Celić (ilustracija)
  • 4.947
  • 335
  • 1

Mjera koja je ratare trebala spasiti od navale ukrajinskih žitarica i našem agraru osigurati nužno povećanje skladišnih kapaciteta, neslavno će propasti, ne poduzmu li se hitni koraci u Ministarstvu poljoprivrede.

Naime, u ožujku 2022. objavljen je natječaj za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava (operacija 4.1.1.), kojim je poljoprivrednicima stavljeno na raspolaganje 250 milijuna (tadašnjih) kuna za investicije u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice.

To je bio prvi i jedini natječaj za skladištenje u proteklom sedmogodišnjem programskom razdoblju, izuzev onog za skladištenje krumpira iz 2020. godine.

Ideja je bila, zbog rata u Ukrajini, omogućiti ratarima da uz 50 posto povrata novca iz Europskog fonda za ruralni razvoj, naprave vlastite skladišne kapacitete i umanje gubitak prihoda uslijed niskih cijena žitarica.

Tako su se poljoprivrednici mogli prijaviti za izgradnju i opremanje novih, ali i postojećih skladišta i sušara. Iznosi potpore bili su do maksimalnih milijun eura po korisniku, u dvije zasebne omotnice - za male i velike proizvođače. 

Gotovo dvije godine od završetka tog natječaja još uvijek nema rang liste, a obrada prijava i dalje traje. Međutim, pojedini ratari iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ovih dana na svoje adrese dobivaju odluke o financiranju.

Mnogi su se obradovali poštaru, ali radost je ubrzo splasnula i pretvorila se u očaj.

Mnogi ratari će odustati od projekta

Jedan od korisnika, koji je želio ostati neimenovan, dobio je odluku o odobrenju projekta izgradnje skladišta za žitarice u vrijednosti od milijun eura.

Međutim u njoj piše da svoje ulaganje mora završiti u roku od godine dana, odnosno najkasnije do 30. lipnja 2025.. Taj rok može ispoštovati samo neljudskim naporima, odnosno nikako.

Svatko tko je ikada radio neki projekt izgradnje zna da je i dvije godine kratak rok, pogotovo kada obrada natječaja traje po par godina, pa troškovnik i ponude prikupljene za vrijeme natječaja, danas u 2024. više nisu ni približno u istim gabaritima. Dapače, skočile su za duplo.

I da sutra krene s izgradnjom ovaj poljoprivrednik ne bi stigao na vrijeme udovoljiti danom roku. A gdje je još papirologija...

Ideja je bila da ratari umanje gubitak prihoda uslijed niskih cijena žitarica (Foto: M. Pavlović)

Iz tog razloga naš će ratar, koji obrađuje 500-njak hektara oranica u Slavoniji, odustati od projekta za koji je dobio zeleno svjetlo.

Propala mu je namjera da ubuduće žitarice čuva u silosima i prodaje kada mu se isplati, a ne kada je prisiljen. Koliko će još biti takvih?

Vjerojatno puno, jer rok od godine dana za izgradnju nitko od njih neće moći ispoštovati.

Gdje je nastao problem?

Pitate se zašto je rok za završetak projekta tako kratak? Obrazloženje leži u činjenici da Agencija za plaćanja mora do 31. prosinca 2025. isplatiti sve odobrene projekte iz Programa ruralnog razvoja, odnosno iz starog programskog razdoblja.

To je takozvano pravilo N+3, što znači da se projekti ugovoreni u prvoj godini moraju završiti i isplatiti u roku od tri iduće godine.

To i nije neki stravičan rok, kada bi se pristigle prijave brže obrađivale. Ali realno je stanje takvo da poljoprivrednici na rezultat natječaja čekaju i više od dvije godine. Pa su sada, ne svojom krivnjom, dovedeni pred svršeni čin. 

Unajmili su konzultante da im naprave poslovni plan i projektnu prijavu, ishodovali dokumentaciju, dozvole i elaborate, proveli postupak nabave preko javnog portala, izgubili živce nekoliko puta učitavajući dokaze u AGRONET... Ali uzalud.

Poljoprivrednicima godinu dana za izgradnju skladišta, a administraciji dvije godine za obradu prijave.

Ne suočavaju se samo ratari s ovim problemom, jer nije riječ samo o natječaju iz operacije 4.1.1. nego i drugim natječajima iz starog programskog razdoblja.

Isto tako, nisu samo hrvatski poljoprivrednici u problemu, i u drugim je državama članicama EU frka i panika. U Bugarskoj su sve su glasniji zahtjevi da se od Europske komisije traži prolongacija navedenog roka, a njega treba potkrijepiti jakim razlozima. Spora administracija nije jedan od njih.

Ali ta "sporost“ je zapravo rezultat nedostatka strateškog planiranja (i zdrave logike) u objavi natječaja. Pa tako imamo godine u kojima se objavi svega nekoliko javnih poziva, i situacija kada je u jednoj godini otvoreno njih 28. S postojećim ljudskim potencijalima APPRRR to nije u stanju odraditi u razumnom roku.

Nekad prođu i godine između dva natječaja za najtraženije mjere poput ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ili one za male i mlade poljoprivrednike. Nekad se novi natječaj za istu mjeru raspiše dva mjeseca nakon prvog, kao što je slučaj u Vinskoj omotnici, a javljanje na oba natječaja smatra se pokušajem dvostrukog financiranja, pa ljudi ne znaju što im je činiti.

Ali vratimo se na temu skladištenja žitarica i začinimo priču još jednim apsurdom.

Nećete vjerovati, ali u Hrvatskoj nijedna institucija ne zna koliko imamo imamo silosa za žitarice i uljarice i koji su nam kapaciteti.

Pričamo o robnim zalihama, potrebi da budemo pripremljeni za nedaj Bože situacije, a kud ćemo sa žitom - to nikog ne zanima.

Silosi u Hrvata

Kada smo prije nekoliko mjeseci upitali Ministarstvo poljoprivrede za te podatke, dobili smo odgovor da oni ne evidentiraju silose, jer nema zakona ni pravilnika koji to propisuje.

Za svoje potrebe, napisali su u odgovoru, raspolažu podacima prikupljenima temeljem anketa i javnih objava tvrtki, te im služe u interne analitičke svrhe.

Koliki su nam kapaciteti silosa - ne zna se (Foto: M. C. Celić)

Prikupljanjem podataka o silosima bavila se zajednica poduzeća za promet i preradu žitarica "Žitozajednica“, koja okuplja 70 posto domaće mlinsko-pekarske industrije. To su radili na dobrovoljnoj bazi, ali uslijed promjene regulative o zaštiti podataka, famoznog GDPR-a, te  promjenama vlasništva nad kompanijama u Hrvatskoj, ni oni više to ne rade.

Prema njihovim podacima procjenjuje se da su ukupni kapaciteti za skladištenje žitarica i uljarica u Hrvatskoj oko 1,9 milijuna tona. Kapaciteti za meljavu pšenice (250 radnih dana) su oko 1,2 milijuna tona godišnje.

Što kažu u Agenciji za plaćanja?

Pitali smo APPRRR koliko se poljoprivrednika prijavilo na natječaj 4.1.1. za izgradnju skladišnih kapaciteta za žitarice i uljarice iz 2022. godine, te koliko su odluka o financiranju do sada izdali.

U odgovoru navode da je prijavljeno 136 projekata s traženim iznosom potpore od 54,2 milijuna eura. Ugovoreno je 45 korisnika s odobrenim iznosom potpore 21,9 milijuna eura. Do sada je djelomično isplaćeno 12 korisnika u iznosu od 1,4 milijuna eura.

Podsjetimo, ukupna omotnica za natječaj je 250 milijuna kuna, odnosno 33,2 milijuna eura. 

Što će biti s ostalih 91 poljoprivrednika koji su se prijavili na natječaj prije dvije godine? Hoće li završiti kao naš ratar koji je dobio odluku prije dva tjedna i shvatio da mora odustati od projekta jer ne može u godinu dana izraditi skladište, u ovom je trenutku vrlo neizvjesno.

Godinu i pol dana prije roka za isplatu u europskom proračunu leži više od 30 milijuna eura namijenjenih izgradnji skladišnih kapaciteta u Hrvatskoj.

Ne pomakne li se rok za završetak i isplatu projekata, novac koji je našim ratarima trebao omogućiti sigurniju budućnost neslavno će propasti. 


Tagovi

Skladištenje žitarica i uljarica 4.1.1. Ministarstvo poljoprivrede APPRRR Silosi u Hrvatskoj


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.