Hoće li država zaista izbrisati 20 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj?

Prije skoro četiri godine godine Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je iz ARKOD-a izbrisati 22.644 hektara poljoprivrednog zemljišta za koje njegovi korisnici nisu dostavili dokaz o raspolaganju ili pokrenuli postupak za rješavanje vlasništva.

Kada su vidjeli koji je cirkus takva odluka izazvala na terenu, predomislili su se i brisanje takvog zemljišta odgodili na sljedeću godinu. Onda su to odgodili za još godinu dana, pa još za godinu – i sada je rok za dokumentaciju 31. prosinca 2025. godine.

Tako je loptica prebačena na novo vodstvo Ministarstva, koje mora odlučiti hoće li iz ARKOD-a izbrisati deset puta više zemljišta bez papira nego prije četiri godine - točnije 203.925 hektara. Ta je zemlja u privatnom vlasništvu.

Kao razlog brisanja, prethodna garnitura resornog ministarstva navela je da to od njih traži Europska komisija.

Iako je ARKOD registar obrađenog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj i ne evidentira vlasništvo nad česticama nego način uporabe, u Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta ipak se našla odredba o brisanju svih parcela za koje poljoprivrednik ne može dokazati posjed ili vlasništvo.

Traži li EU brisanje iz zemlje iz registra?

Godine 2022. tom je odlukom izravno pogođen Ivica Čubelić, lički stočar kojemu su izbrisali više od tisuću hektara.

Ostao je bez zemljišta koje je hranilo 500-njak goveda, a kao bonus dobio i višegodišnje sankcije za izravna plaćanja, pa državi mora vratiti novac koji mu je isplaćen unatrag nekoliko godina.

Ništa krivo čovjek nije napravio, jer kad je zemlju registrirao u ARKOD od njega su tražili da upiše svo zemljište koje koristi, bez obzira na to ima li za njega papire ili ne, jer je državi bilo u interesu Europi prijaviti što više obradivih hektara kako bi financijska omotnica za hrvatsku poljoprivredu bila što izdašnija.

Zbog situacije u kojoj se našao, pisao je Europskoj komisiji.

“Budući da ne možemo riješiti ovaj problem kod kuće, u Hrvatskoj, i budući da je EK izrijekom spomenuta kao tražiteljica našeg isključivanja iz evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta u RH, obraćamo Vam se za pomoć”, stoji u pismu koje im je uputio 2023. godine.

Upitao ih je uvjetuju li oni obradu zemljišta ugovorom s korisnikom, te je li poljoprivrednik isključivi krivac za neposjedovanje ugovora, pa se zato sankcionira brisanjem iz ARKOD-a.

Europska komisija mu je odgovorila da ne specificiraju točnu vrstu pravne isprave koju poljoprivrednik mora dostaviti kao dokaz da mu je zemlja na raspolaganju, kao ni prirodu pravnog odnosa na temelju koje se dotičnim područjem koristi poljoprivrednik.

Napisali su mu da države članice EU trebaju priznati sve moguće nacionalne pravno dostupne oblike posjedovanja poljoprivrednog zemljišta, te poljoprivrednicima dati priliku da dokažu svoje pravo na uporabu istog.

“To znači da ne bi trebalo ograničavati zakonito posjedovanje zemljišta samo na određene situacije, primjerice vlasničke ugovore ili ugovore o zakupu, pod uvjetom da postoje drugi pravni oblici posjeda prema nacionalnom Zakonu o vlasništvu”, pišu u odgovoru Ćubeliću.

Zbog brisanja iz ARKOD-a stočer pisao Europskoj komisiji - evo što su mu odgovorili

Dodatno su pojasnili: “to može biti bilo kakva pravno prepoznata vrsta sporazuma; eksplicitni ili prešutni, usmeni ili pismeni, ili može biti u obliku toleriranja korištenja, dokle god to predviđa nacionalno pravo”, stoji u pismu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) upućenom Ivici Čubeliću.

Naravno, napominju da nisu nadležni suditi o slučajevima pojedinih poljoprivrednika, te ga pozivaju da ako smatra da Hrvatska krši zakonodavstvo EU, može iskoristiti pravo na podnošenje pritužbe Komisiji, a u slučaju spora, u konačnici je na Sudu Europske unije da pruži tumačenje primjenjivog prava.

Poljoprivrednici će biti nagrađeni za svoj rad

Dvije godine poslije dopisivanja, obrisano zemljište nije vraćeno ovom stočaru.

Nije mu priznata ni viša sila (jer je sam kriv što je ostao bez dovoljno zemlje za sva uvjetna grla), pa je dobio višegodišnje sankcije i mora vratiti državi pola milijuna eura.

Nazvali smo ga i pitali od čega živi.

"Većina se čudi što sam uopće živ, znači financijski. Ali mi nikad nismo rastrošno živjeli i sve smo ulagali u proizvodnju. Ove godine smo imali 206 teljenja na gospodarstvu, eto od toga vam mi živimo“, kazao je Ivica Čubelić.

Danas se nalazi u novom problemu. Za zemljište koje mu 2023. nisu izbrisali, sada treba dostaviti izjavu da je neuspješno pokušao stupiti u kontakt s vlasnikom.

Koja županija ima najviše zemljišta bez dokumentacije - imamo popis

"S tim izjavama i ovjerom kod javnog bilježnika nas direktno tjeraju na kazneno djelo. Pa tko bi riješio 300 parcela privatnog zemljišta, od kojih su neka napuštena i sto godina, imaju 500 suvlasnika koje nemam namjeru tražiti po Srbiji. Dovoljno je da samo jedan kaže da ga nisam kontaktirao i ja pravim kazneno djelo“, ističe.

Na području općine Gračac gdje on živi i radi, natječaj za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta nije raspisan u zadnjih 16 godina.

"Da ne obrađujemo ovu zemlju bez papira, ovdje ne bi bilo poljoprivrede. A naš je jedini grijeh što smo se mi do sad time bavili“, kaže ovaj stočar.

Prisjetio se događaja kojem je prisustvovao u Ministarstvu poljoprivrede 2015. godine, na kojem su predstavnici EU držali prezentaciju.

"Tada je čovjek rekao da ćemo mi koji živimo u ruralnom području biti nagrađeni i da nam je Europa zahvalna što se uopće bavimo poljoprivredom. Ja to tada nisam baš razumio, ali danas imamo stotine sela u Hrvatskoj u kojima više nitko ne živi“, zaključio je Čubelić.

Mrtvi se ne mogu žaliti

S njim se slaže i kolega stočar s Banije, Rodoljub Džakula koji smatra da brisanje zemlje iz ARKOD neće ništa riješiti i da će poljoprivrednici napustiti zemlju ili je nastaviti ilegalno koristiti.

"Kao država time ništa ne dobivamo, ostat ćemo bez površina, a vrijeđaju nas govoreći da brisanje traži Europa. To je hrvatska izmišljotina, EU to uopće ne traži!“, kaže Džakula i dodaje: "Po meni je to obračun Domovinskog pokreta s Pupovcem, jer većinu te zemlje koriste Srbi“.

Ističe da Hrvatska treba imati interes da sva zemlja bude obrađena, a pitanje imovinskih odnosa treba gledati i kroz višu silu.

"Mi smo imali rat, potrese, iseljavanje ljudi koji su svojom voljom otišli u Ameriku, Srbiju, Australiju. Nitko se meni do sada nije žalio što mu ja obrađujem zemlju, a oni s groblja se ne mogu žaliti“, kazao je Džakula.

Ako mu izbrišu 30 hektara zemlje za koju nema ugovore, bit će u prekršaju i morat će vratiti novac koji mu je isplaćen za ekološku proizvodnju unatrag nekoliko godina.

"Kad mi dođe ovlašteno tijelo za nadzor vidjet će da su mi površine manje, a trebaju ostati iste jer sam u petogodišnjoj obvezi“, ističe on.

Kako doći do živog vlasnika?

Poljoprivrednici smatraju da je država sama treba riješiti ovaj problem.

"Oni to prebacuju na seljaka da radi nekakve izjave i nosi bilježniku na ovjeru. Problem je što do vlasnika ne možemo, a nije sporno da mi želimo čiste papire. Država sporne parcele treba poslati u gruntovnicu – da se utvrdi vlasništvo, i naplatiti takse naravno. Ako je u pitanju pokojnik treba provesti ostavninu, pa ćemo doći do živog“, kaže Džakula.

Zaključuje da će ispoštovati sve što država naloži, ali upozorava na gomilu dodatne papirologije i plaćanja taksi, koje dolazi baš sad u vrijeme blagdana.

"Ja ću sjesti tri noći za kompjuter, isprintati sve čestice, napisati izjave i donijeti bilježniku, kao i brojni drugi poljoprivrednici koji su u istom problemu, a onda slijedi golemi posao Agenciji za plaćanja čiji će zaposlenici sve te papire morati ukucavati u sustav“, zaključio je Rodoljub Džakula.

Dakle, rok istječe na Staru godinu, a poljoprivrednici se pitaju hoće li novo vodstvo resornog ministarstva zaista provesti brisanje 20 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ili će pronaći način da spasi poljoprivrednike i zemlju od propasti.

Pitali smo Ministarstvo poljoprivrede, između ostalog, zašto je donesena odluka o brisanju čestica i hoće li se rok od 31.12.2025. produljiti na sljedeću godinu, kao što je bio slučaj do sada. Odgovore ćemo objaviti kada ih dobijemo.