• Održivi razvoj
  • 18.02.2017. 09:00

Hidroelektranama na Savi protiv klimatskih promjena

UNECE-a (The United Nations Economic Commission for Europe) podnijelo je izvješće pod nazivom Usklađivanje korištenja resursa u prekograničnim slivovima: ocjena veza voda-hrana-energija-ekosustav u slivu rijeke Save.

Foto: Facebook/Rusmir Skopljak
  • 1.466
  • 161
  • 0

Ključ za ostvarivanje ciljeva ublažavanja klimatskih promjena u regiji čine ulaganja u hidroelektrane u slivu Save, za koje se očekuje da će, do 2030. godine, u zemljama sliva doprinijeti smanjenju ugljikovog-dioksida za 43%.

Navodi se, između ostalog, u izvještaju UNECE-a (The United Nations Economic Commission for Europe) pod nazivom Usklađivanje korištenja resursa u prekograničnim slivovima: ocjena veza voda-hrana-energija-ekosustav u slivu rijeke Save.

Kako navode, u zemljama koje dijele sliv rijeke Save (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Srbija i Slovenija), 26% nacionalnih kapaciteta za proizvodnju hidroenergije dolazi iz sliva Save i predstavlja 11% njihovih ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Kada je riječ o termoelektranama, 76% njih za hlađenje koristi vodu iz rijeke Save.

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora

Ukupno, 53% od svih objekata za proizvodnju struje oslanja se na potencijale sliva rijeke Save. Ispunjenje dugoročnih ciljeva proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, koje je postavila Europska unija ili Energetska zajednica (čije su članice ostale savske države), takođe u velikoj mjeri ovisi o vodnim resursima u slivu.

Usprkos značaju energetske stabilnosti za većinu ovih zemalja, planiranje razvoja energetskog sektora nije uvijek povezano sa planiranjem upravljanja vodama, koje također treba osigurati vodu potrebnu za poljoprivredu i druge svrhe. Ovo zahtijeva intenzivniju koordinaciju, razmjenu informacija i prekograničnu suradnju.

Intenzivnija prekogranična suradnja na upravljanju resursima sliva donijet će realne dodatne koristi. Na primjer, različiti kapaciteti za generiranje i skladištenje energije predstavljaju vrijedne alternative koje mogu doprinijeti energetskoj stabilnosti za sve države u slivu. Očekuje se da će, u budućnosti, oko 200 MW biti osigurano iz akumulacija, što predstavlja konkretnu priliku: koordinacijom između država investicije se mogu racionalizirati, a korist od voda može se maksimizirati. Usvajanjem rješenja koja su multifunkcionalna i minimiziraju utjecaj na okoliš, osiguralo bi se da buduće akumulacije svrsishodnije služe različitim potrebama, kao što je zaštita od poplava.

Energetska stabilnost za sve države u slivu

Međunarodna koordinacija i suradnja na razini sliva nudi mogućnosti za upravljanje vezama voda-hrana-energija-ekosistav (neksus) koje nadilaze mogućnosti koje postoje na nacionalnoj razini. Zemlje koje dijele sliv Save su u dobroj poziciji da unaprijede svoju prekograničnu suradnju, a kao multi-sektorska platforma za tu svrhu, također već postoji i Savska komisija. Prekogranični pristup ocjeni neksusa može se primijeniti kao nadgradnja na već postojeće procese.

Mogućnosti uključuju razvoj i primjenu pravnih instrumenata, posebno Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save sa svojim protokolima i direktivama EU, uz procese prekograničnog planiranja, kao što je izrada plana upravljanja slivom i plana upravljanja rizikom od poplava za sliv Save, kao i dalje regionalne integracije i harmonizacija, osobito po pitanju pristupanja i približavanja EU.

Izvještaj, sa preporukama, predstavlja rezultat participativnog procesa ocjene "neksusa", provedenog u suradnji sa Savskom komisijom u okviru Konvencije o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera. Možete ga pročitati ovdje.

Foto: Facebook/Rusmir Skopljak


Tagovi

Sava Sliv Hidroelektrana Klimatske promjene


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).