Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrarna stranka
  • 16.02.2024. 15:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Hadžić: Poljoprivreda nema boju, nije ni crvena, plava ni zelena - nećemo tako funkcionirati

Razgovarali smo s predsjednikom Agrarne stranke, Robertom Hadžićem. Kakve su im šanse na političkoj sceni pitamo vas u anketi.

Foto: Leticija Hrenković
  • 978
  • 127
  • 0

Na političkom polju, koje je za neke plodonosnije i od najbolje slavonske zemlje, niknula je nova stranka. Naime, danas ih je u Hrvatskoj registrirano više od 170. Pitanje je može li prosječan stanovnik nabrojati i 5 stranaka, ali ova je specifična, a zbog svog naziva naći će se pri vrhu glasačkog listića na predstojećim parlamentarnim izborima.

Naime, ima poljoprivredu u svom službenom nazivu. Prije nekoliko dana, Ministarstvo pravosuđa i uprave izdalo je rješenje kojim se odobrava upis političke stranke pod nazivom Agrarna stranka - pokret za hrvatsku poljoprivredu, sa sjedištem u Sisku.

Tim povodom razgovarali smo s njenim predsjednikom, Robertom Hadžićem. Ovaj ekonomist godinama je radio na menadžerskim pozicijama u prehrambenim tvrtkama. Prošao je, kako kaže, Europu uzduž i poprijeko, radio i trgovao s mnogim zemljama, pa dobro poznaje sektor. Specijalizirao se za ekonomske modele udruživanja, ima svoj OPG s voćnjacima u Moslavini, bio je aktivan u HPK, a vodio je i Udrugu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Na intervju je došao dobro raspoložen, s fasciklom i rješenjem o upisu u Registar političkih stranaka u RH.

"Dobili smo krsni list, sad je i službeno – imamo stranku posvećenu prehrambenom suverenitetu naše zemlje“, pohvalio se Hadžić i odmah našalio: "Ovo je projekt od nule, kao kad krenete sa start-up firmom, tako smo mi start-up stranka“.

Od stotinjak osnivača, u predsjedništvu je više od polovice mladih i uspješnih poljoprivrednika, kaže on, a stranka pokriva cijelu Hrvatsku, organizacijski ustrojenu u pet regija.

"Ima nas od najljevijih do najdesnijih, kad govorimo o političkom spektru, ali jedini nam je cilj proizvodnja hrane. Poljoprivreda nema boju, nije ni crvena, plava ni zelena – nećemo tako funkcionirati“, najavio je Robert Hadžić.

Porezno i administrativno rasterećenje

Ključne riječi njihove vizije su prehrambena sigurnost, demografija i agroekonomika, a oformit će i sektorska stručna vijeća.

Plan im je osnovati i Političku akademiju Stjepan Radić za edukaciju i pripremu vlastitog članstva za političko djelovanje.

Hrana je glavni fokus u programskoj deklaraciji ove nove stranke. OPG-ovi su njihovo biračko tijelo, ali računaju i na glas ostalih građana kojima su prehrambene teme bitne.

"Radit ćemo na mjerama poreznog i administrativnog rasterećenja poljoprivrednika, te preusmjeravanju izravnih plaćanja“, najavio je Hadžić dodajući da poljoprivrednici ne razumiju Zajedničku poljoprivrednu politiku EU "jer im političari stalno govore da nešto ne može jer nije u skladu sa ZPP-om, ali ta politika nije skrojena da mora odgovarati svim zemljama. Mi kao država uvijek možemo tražiti izuzeća, ako su ona utemeljena i dobro obrazložena.“

Smatra da hrvatski poljoprivrednici imaju daleko rigoroznije uvjete od kolega u EU, te su porezno opterećeniji.

"Vani poljoprivreda ima poseban status, naročito vezano za poreznu politiku. Kod nas to nitko nije ni pokušao promijeniti“, istaknuo je.

Kao najveći problem naše poljoprivrede ističe needuciranost i drži da je na početku provedbe Programa ruralnog razvoja RH "trebalo deset puta više novca usmjeriti u savjetodavne mjere, jer samo educirani poljoprivrednik može biti produktivan i konkurentan“.

Pogrešan model poljoprivrede?

Zabrinut je zbog stanja u domaćoj poljoprivredi. "Nekoć smo bili na svjetskom nivou, od ratarstva do baby beefa, te markama poput zadarske maraske. U Ravnim kotarima Vrana je nekad opskrbljivala pola Jugoslavije, izvozila u Austriju i 1991.“, sjeća se Hadžić kao da je bilo jučer. Danas su, kaže, ondje ratarske kulture koje tamo ne pripadaju, umjesto voća i povrća koje se uz dostupnu vodu i sunce može uzgajati i bez staklenika. "To je potpuno pogrešni model poljoprivrede", upozorava. 

Kaže da su naši poljoprivrednici tada vodili proizvodnju po određenim standardima, imali su vrlo definiran odnos s prerađivačima, uz dostupno znanje, tehnologiju, stručnu i financijsku podršku te osiguran plasman.

"Toga danas više nema, nestala je primarna proizvodnja, jer nismo uspjeli velike igrače staviti u funkciju otkupa od malih proizvođača. To se dogodilo na svim poljima, od ratarstva do voćarstva“, ističe predsjednik Agrarne stranke i dodaje: "Svi ti modeli su privatizacijom uništeni, veliki broj državnih hektara oduzet je malim proizvođačima i dat velikima. Ono što se dogodilo u Slavoniji je eklatantan primjer nestanka sela zbog pogrešnog modela poljoprivrede.

Potrebna je regionalizacija proizvodnje

Kao uzorni model ističe Južni Tirol, koji ima svoju agrarnu stranku. To je najbogatija poljoprivredno-turistička regija u Italiji i najveći izvoznik jabuka, a prinos im je 70 tona po hektaru, priča Hadžić. "Tamo je selo živo, razvili su okruženje za razne gospodarske djelatnosti. Njihov prosječni voćnjak je veličine 2,5 hektara, imaju 14 krava po gospodarstvu, a dohodak je 53 tisuće eura. Neka mi netko kaže da mi ne možemo imati takav model u Hrvatskoj“, uvjerava Hadžić.

Kao dobar primjer ističe poljoprivredne modele iz Bretanje, Provanse i Toscane čiji su proizvođači udruženi i povezani, te štite svoj način obiteljske proizvodnje. Francuska i dalje ograničava prodaju poljoprivrednog zemljišta, ima agenciju kojoj se mora prijaviti svaka prodaja (privatnog i državnog) zemljišta i ona je mora odobriti (ili ne).

"Oni paze da im se ne dogodi land-grabbing, ne dozvoljavaju da netko drži tisuću hektara, jer to nije model poljoprivrede kojeg žele. Njihova politika štiti svoje male proizvođače, a ne industrijsku korporativnu poljoprivredu“, kaže.

Osnovana Agrarna stranka

Smatra da poljoprivredu treba regionalizirati, odnosno lokalizirati pristup politikama za različita proizvodna područja: mediteranske kulture, brdsko-planinsku poljoprivredu i ravničarski dio Slavonije te Zagorje.

"Danas nemamo ni strateških odrednica gdje bi što u Hrvatskoj trebalo proizvoditi. Ako budemo u poziciji odlučivanja to ćemo raditi kroz sve moguće instrumente i intervencije i čitav niz zakona, prije svega onog o poljoprivrednom zemljištu“, istaknuo je.

Kako riješiti problematiku državnog zemljišta?

Članovi ove stranke žele da državno poljoprivredno zemljište ide malim proizvođačima koji se, po mogućnosti, bave ekološkom poljoprivredom. Smatraju da se treba znati tko je dobio zemlju, po kojim uvjetima i kakvim gospodarskim programom i da to mora biti javni podatak.

"Naš je stav da je poljoprivredno zemljište postalo sredstvo za podkusurivanje određenih političkih struktura dodjelom državnog zemljišta“, kaže Hadžić i navodi da je najveći problem s postojećim ugovorima za velike sustave. "Ne možete ih izbaciti iz posjeda, morate naći kompenzacijske mjere, sjesti s njima za stol, ali morat će izgubiti zemlju i to je model kojeg ćemo zastupati“.

Osvrnuo se i na prodaju poljoprivrednog dijela Fortenove "Nismo nemoćni, svaka država treba štiti svoje poljoprivredno zemljište, jer je ono strateški resurs, kao voda i šume“.

Hadžić je član međunarodne organizacije poljoprivrednika Via Campensina, gdje rade na direktivi o zemljištu, koja je predstavljena i Europskoj komisiji. Osnovno polazište je da poljoprivredno zemljište nije roba, jer se na njemu proizvodi hrana, pa ne može biti tržišna kategorija, nego resurs isto kao i voda, koja već ima svoju direktivu.

"Zemlja je u Hrvatskoj postala špekulativna kategorija, pogotovo u područjima gdje je ona najvrjedniji resurs, a to je Slavonija. Svi znamo da je takvo stanje na terenu, ali nitko o tome ne priča, država je slijepa na te pojave, ali rješenja ima...“, ističe Hadžić.

Ima rješenja za hrvatsko selo, smatra Robert Hadžić.

Gerila marketing vlastitim sredstvima

Zanimalo nas je koje stranke vide kao partnere i s kim će koalirati na predstojećim izborima.

Kaže da nisu o tome razgovarali, ali jedno je sigurno "ne s HSS-om, oni više nemaju vezu sa selom ni poljoprivredom. Mi ćemo predstavljati male i srednje poljoprivrednike, jer veliki sustavi imaju svoju poziciju“.

Ako i uđu u neku koaliciju, kaže on, to će trajati dokle god se poštuju programska načela Agrarne stranke i uvjeti koji su fokusirani na revitalizaciju poljoprivrede i demografiju, te zaštitu hrvatskih resursa, poljoprivrednog zemljišta i voda, šuma.

Ističe da je njihov cilj da se na nacionalnom nivou počne razgovarati o selu i poljoprivredi.

"Ako uspijemo dobiti mjesto u Saboru, imamo velike ambicije. Radit ćemo na politikama koje će mijenjati odnos prema poljoprivredi i građanima, a imamo svog kandidata za ministra poljoprivrede“, rekao je ne otkrivajući imena.

Na pitanje otkud im sredstva za financiranje izborne kampanje, predsjednik Agrarne stranke odgovara da računaju na novac iz članarina i donacija. "Bit će to gerila marketing vlastitim sredstvima“, navodi. Kaže da ima jako puno ljudi koji su htjeli donirati sredstva, ali da ih nisu prihvaćali jer su čekali dok se papirologija riješi i da dobiju služeni račun jer inzistiraju na transparentnosti.

Hoće li uspjeti motivirati obiteljska poljoprivredna gospodarstva i građane da izađu na izbore i glasuju za njih, vidjet ćemo uskoro.

Pitamo vas u anketi kakve su im šanse.


Tagovi

Robert Hadžić Agrarna stranka Zajednička poljoprivredna politika Državno poljoprivredno zemljište Prehrambena suverenost


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Gudovcu živo na proljetnom sajmu. Jedni kažu da je skupo, dok drugi troše bez pitanja. Jedni su sretni s ovim terminom dok neki trgovci smatraju da treba biti ranije, prije sjetve. Kako god, i u ovom formatu od četiri dana, posjetitelja n... Više [+]