Grivičić: nepotrebni zakoni u Hrvatskoj

»Ipard i Sapard su fondovi u kojima se investicije moraju završiti da bismo dobili novac od EU-a. Hrvatski poljoprivrednici nemaju toliko novca da završe projekte i moraju se obratiti bankama, a kamate u bankama su limitirajući čimbenik u svakoj investiciji u Hrvatskoj. Kamata od 9 pa sve do 12 posto neprihvatljiva je za poljoprivrednike«, požalio se u petak u Bruxellesu Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Najavio je da će nakon povratka u Hrvatsku obavijestiti premijerku Jadranku Kosor i ministra poljoprivrede Petra Čobankovića o tome što je saznao u Bruxellesu.

»Konkretno, novac je glavni čimbenik, ali ima i nešto što mi zovemo 'prenormiranost' ili niz nepotrebnih zakona koje imamo u Hrvatskoj. Na primjer, za gradnju farme: ako objekt koji se gradi od svake ceste mora biti udaljen najmanje 500 metara, što nema nigdje u Europi, tada u Istri ne možete napraviti ni jednu novu farmu«, rekao je Grivičić. Smatra da će se to iz hrvatskog zakonodavstva morati ukloniti želi li se pomoći hrvatskim poljoprivrednicima da povuku velik dio novca nakon ulaska u EU.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kažu da će nakon članstva u EU Hrvatska imati deset puta više novca nego što ima sada. Komora je našla velike prijatelje u francuskoj poljoprivrednoj komori. »Osjeća se jedinstvo i zajedništvo među europskim farmerima koji se trenutačno bore za novi proračun«, prenosi atmosferu predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Stanje poljoprivrede u drugim europskim zemljama vrlo je slično stanju poljoprivrede u Hrvatskoj.
»Čuli smo priče o špekulantima koji kupuju robu, pa je kasnije preprodaju te da se u Uniji to treba spriječiti. Pola onoga što se primjenjuje u Hrvatskoj može se primijeniti u drugim zemljama i obrnuto«, kažu predstavnici hrvatskog izaslanstva. Također su primijetili da za razliku od Hrvatske, članice Unije za iste probleme kao i u Hrvatskoj imaju bolja rješenja.
Nakon sastanka predsjednik Poljoprivredne komore priznao je da je »izgubio neke iluzije«. Istodobno je vidio koliko je poljoprivredna politika u EU složena i koliko je administracija i birokracija iza nje. Međutim, sve to je ostvarivo pa sve to može i Hrvatska, smatra Grivičić.

Hrvatski poljoprivrednici moraju biti prisutni u Bruxellesu, prikupljati informacije svakoga dana. »Kada sam vidio koliko Francuzi ulažu u informacije koje dobivaju te u lobiranje, koji je to posao, tada sam pomalo shvatio kako EU funkcionira u ovom segmentu. Hrvatska je jako pasivna, tapkamo u mjestu, ništa ne poduzimamo i to moramo mijenjati«, zaključak je predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore.
Ministarstvo poljoprivrede daje podršku Poljoprivrednoj komori, naglasio je državni tajnik Josip Kraljičković, također član hrvatskog izaslanstva.
Hrvatska je pri kraju pristupnih pregovora i zatvaranja poglavlja o poljoprivredi. Ostaju nade da će i njezina poljoprivreda biti spremna povući novac za taj sektor. Velik posao ostaje i na poljoprivrednicima koji moraju promijeniti svoj pristup, a u tome se moraju potruditi sami.
Hrvatska poljoprivredna komora trudi se otvoriti predstavništvo u Bruxellesu, ali za to treba novca. Nastojanja da se poljoprivredna komora u Bruxellesu predstavlja u okviru Hrvatske gospodarske komore ili u suradnji s njom dosad nisu urodila plodom, doznajemo od hrvatskog izaslanstva.

Što se tiče potpora, bez obzira na dosadašnje iskustvo da se u prvoj godini ostvaruje 25 posto sredstava, razliku plaćaju države. Hrvatska je u svojem pregovaračkom stajalištu tražila 80 posto od EU-a u prvoj godini, a razlika bi se platila iz hrvatskog proračuna. No bez obzira na rezultat pregovora, hrvatski proračun će i dalje plaćati razliku da bi hrvatski poljoprivrednici na kraju dobili 100 posto potpore u dogovoru s EU-om.
Hrvatski domaćini, francuski stručnjaci za poljoprivredu, poručuju da se u Uniji intenzivno raspravlja o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici, koja stupa na snagu od 2013. do 2020. godine. Očekuju se velike promjene. Tendencija je da će doći do određenog usklađivanja politike.

Prema mišljenju francuskih predstavnika poljoprivrednih komora, najveći izazovi u Hrvatskoj nakon članstva je organizacija proizvođača poljoprivrednih proizvoda, jer je to izazov za sve članice. I hrvatski poljoprivrednici morat će potražiti učinkovit način da nastupe na europskom tržištu s 500 milijuna potrošača.
Prva stvar koju trebaju jest prilagoditi se zajedničkom tržištu, a tu je riječ o velikim promjenama. Do sada je poljoprivredna politika u Hrvatskoj bila protežirana, ali nakon članstva, ona će morati pronaći svoje mjesto na europskom tržištu, poručuju iz europskih poljoprivrednih komora.

Autor: Alen Legović