• Gradovi duhova
  • 28.07.2021. 11:30
  • Primorsko-goranska, Rijeka

Gradovi duhova Hrvatske: Tim profesora obišao i fotografirao 45 od 150 danas praznih naselja

U naseljima koja smo obišli, 1900. godine živjelo je ukupno 1.500 stanovnika, a na popisu iz 2011. bilo ih je nula, kaže prof. Zvonko Bumber.

Foto: Zdenko Vukelić/Gradovi duhova
  • 4.971
  • 837
  • 1

Stotine crno-bijelih fotografija, a na njima niti jedan čovjek. I baš takve, crno-bijele, najbolje dočaravaju stvarnost jer prikazuju mjesta iz kojih su boje života nestale. Riječ je, naime, o napuštenim mjestima širom Hrvatske u kojima danas više nema nikoga. Prazne kuće nijemo pričaju priče o vremenu kada se tu orio dječji smijeh, kada se pjevalo, ženilo i udavalo... Sve su to sada samo priče iz davnina, jer u tim mjestima života više nema.

No, iako napuštena, netko se tih mjesta ipak sjetio, obišao ih, fotografirao, napravio čak i kartu "gradova duhova". 

Profesor geografije u riječkoj Medicinskoj školi, Zvonko Bumber, profesor povijesti i povijesti umjetnosti koji se bavi i umjetničkom fotografijom, Zdenko Vukelić i riječki dizajner Robert Krančić – trojac je koji je tri godine obilazio napuštena mjesta po Primorsko–goranskoj županiji, do kojih najčešće vode teško prohodne, uske i raslinjem obrasle šumske cestice, pa je do nekih od njih bilo pravo umijeće doći. U tome im je pomogao kolega, profesor povijesti iz Delnica, Hrvoje Musinov, koji ih je do "gradova duhova" vozio svojim terencem.

Obišli 45 napuštenih mjesta i prešli 6.000 kilometara

Šibenčanin, prof. Bumber, prije sedam je godina u udžbeniku za zemljopis uočio zanimljiv, ali i zabrinjavajući podatak da u Hrvatskoj ima čak 150 naselja u kojima više ne živi niti jedan jedini stanovnik. Zaintrigiran, došao je na ideju pokrenuti projekt koji će kasnije dobiti simbolično ime "Gradovi duhova".

Profesor Zvonko Bumber 

U avanturi obilaska pustih mjesta pridružio mu se i kolega Zdenko Vukelić, koji se bavi i umjetničkom fotografijom te je, zahvaljujući njemu, svako napušteno mjesto dobilo impresivan foto album. Priču tako, umjesto mještana kojih nema, pričaju same fotografije.

"Vodeći se potrebom trenutka u Hrvatskoj, gdje demografska slika degradira zadnjih nekoliko desetljeća jer se mladi i obrazovani u sve većem broju iseljavaju, što je i jedan od uzroka sve niže stope nataliteta, kao članovi Udruge 'Inovativni projekti', došli smo do ideje o projektu koji je predložen tijelima lokalne, područne i državne uprave, putem natječaja za financijsku dodjelu udrugama", pojašnjava nam Bumber.

Odobrena su im sredstva Odjela za kulturu Primorsko-goranske županije 2017., Ministarstva znanosti i obrazovanja 2017./2018. te Ministarstva kulture i Ureda županije PGŽ-a 2019. godine. 

Cilj projekta je podizanje svijesti o napuštanju ruralnih područja Hrvatske, o kulturnoj baštini tih prostora te revitalizacija sela i njihove turističke ponude. 

Poduzetni tim profesora želio je obići sva prazna naselja širom Hrvatske, no nažalost, veliki dio takvih naselja nalazi se na minski sumnjivim područjima, zbog čega su, kažu, bili primorani promijeniti plan te su se fokusirali samo na njihovu Primorsko-goransku županiju u kojoj se nalazi čak trećina napuštenih naselja, njih 45, a velika većina ih je u Gorskom kotaru. Posjetili su ih, fotografirali, odredili koordinate, prikupili podatke o stanovnicima, od prvog popisa stanovništva 1857. do posljednje, 2011., te objedinili na inovativnom internetskom portalu. 

"U proljeće 2017. krenuli smo u obilazak terena. Imali smo samo topografske karte na kojima nisu ucrtane sve ceste i staze, dok nekih, koje su ucrtane, više nema. Za orijentaciju smo koristili i aplikaciju koja nam određuje položaj. Obišli smo svih 45 mjesta i prešli ukupno 6.000 kilometara. Kolega Vukelić napravio je impresivnu foto galeriju s terena“, kaže Bumber.

Udio ruralnog stanovništva 1991. je prvi puta manji od urbanog

Porazna je činjenica, ističe, da se od 1857., otkako se provodi moderan popis stanovništva, nikada nije rađao tako mali broj djece, kao što je to slučaj danas. Ističe i kako je udio ruralnog stanovništva sa 70 posto 1961. godine, padao na 60 posto 1971., zatim na oko 50 posto 1981. da bi 1991. godine prvi put bilo više urbanog stanovništva nego ruralnog. Danas je, naglašava, ruralnog stanovništva samo oko 47 posto. 

"U naseljima koja smo obišli, 1900. godine živjelo je ukupno 1.500 stanovnika, a na popisu iz 2011. bilo ih je nula. Prema posljednjem popisu stanovništva, 2011. godine, broj napuštenih odnosno nenaseljenih mjesta u Hrvatskoj iznosio je 150 što je porast od 50 posto u odnosu na 2001. godinu", otkriva navodeći da je na području navedene županije većina napuštenih naselja, njih 37, što čini 82 posto, na gospodarski slabije razvijenom području Gorskog kotara.

 Mnogi objekti koje su zatekli, imaju, kaže, potencijal za turističku valorizaciju

Promatrajući sva napuštena naselja na razini Hrvatske, postotni udio onih iz Gorskog kotara iznosi 25 posto.

"Riječ je uglavnom o zaselcima, od onih s dvije, tri do onih s nekoliko desetaka kuća. U nekima od njih od kuća više nije ostalo gotovo ništa osim kamena. Naišli smo i na objekte koji su vrijedna povijesna baština, a ima i naselja u kojima su vlasnici svoje starine potpuno uredili. Mnoga od njih imaju potencijal za turističku valorizaciju“, kaže naš sugovornik.

Cilj njihova projekta je podizanje svijesti o napuštanju ruralnih područja Hrvatske, o kulturnoj baštini ruralnih prostora te revitalizacija sela i njihove turističke ponude. Očekivani rezultati su veća informativnost stanovnika Hrvatske, bolja promocija kulturne baštine ruralnih područja, novi turistički proizvod i senzibilizacija javnosti s problemima ruralnih sredina.

Iseljavanje u Gorskom kotaru počelo nakon Drugog svjetskog rata

Zelin Crnoluški, naselje u sastavu grada Delnica, Gramalj, naselje pokraj Skrada u Gorskom kotaru kao i Vrh Brodski te Bukovac Podvrški, Mala Učka naselje u sastavu općine Mošćenička Draga, samo su neka od mjesta u Primorsko–goranskoj županiji bez ijednog stanovnika. 

"Današnjih 45 'gradova duhova' su dosegnuli svoj vrhunac naseljenosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te su zajedno imala oko 1.500 stanovnika. Od 50-ih godina 20. stoljeća bilježe znatan pad, gubeći u prosjeku 21-og stanovnika godišnje. Iseljavanje je započelo s industrijalizacijom, kada su ljudi pozvani da dođu živjeti i raditi u gradove, a poljoprivreda se zapostavila", opisuje.

Popis stanovništva koji će se raditi ove godine, mogao bi povećati broj "gradova duhova"

Po onome što su vidjeli na terenu, napominje, razlog iseljavanja uglavnom nije bio nedostatak infrastrukture jer je vidljivo da do mnogih od tih naselja vodi strujovod. U zaleđu Novog Vinodolskog zatekli su naselje u kojem nitko ne živi iako se nalazi odmah uz cestu te je opskrbljeno strujom i vodom. "Ne mislim da je to tragedija, nego posljedica drugačijeg načina života koji se mijenja, a ljudi mu se prilagođavaju. Taj trend napuštanja sela i zaselaka je postojan, te vjerujem da će ih biti još više“, smatra on.

Naglašava kako, osim 45 napuštenih, prema popisu iz 2011. godine, u Primorsko-goranskoj županiji ima i 45 naselja sa samo jednim do tri stanovnika, odnosno u prosjeku dva stanovnika po naselju.

"U 12 od spomenutih naselja živi samo jedan stanovnik, 21 naselje ima dva stanovnika, a 12 tri stanovnika. Prilikom sljedećeg popisa stanovništva, 2021., udio od 12 naselja s jednim stanovnikom vjerojatno će prijeći u 'gradove duhova'“, zaključuje profesor, ističući kako ih, zbog svega navedenog, već ove godine možemo očekivati 60-ak novih.

Želja mu je, stoga, ovim projektom kulturno revitalizirati 45 napuštenih seoskih naselja na području PGŽ kroz sliku (izložba fotografija i internetska stranica), zvuk (izradom melankolične glazbene podloge za internetsku stranicu) i tekst (obavljanjem istraživanja i izradom monografije). 

"O viziji revitalizacije sela treba razmišljati na više načina. Lokalne turističke zajednice bi mogle pronaći vlastiti interes u smislu obogaćivanja svoje ponude. U konačnici, s osvješćivanjem bi se mogla nametnuti neka nova rješenja i bolje shvaćanje ovog ozbiljnog problema“, poručuje Bumber.

Profesor Zdenko Vukelić, autor impresivnih fotografija 

Na web stranici s fotografijama, koju je izradio Robi Krančić, svako se naselje može pogledati u 3D panorami. Zahvaljujući snimku od 360 stupnjeva klikom miša možete "ući" u pojedino te ga promatrati iz svih kutova. Autorsku glazbu koja prati fotografije, snimljene u fine art crno-bijeloj tehnici, skladao je poznati glazbenik Damir Urban, a tiskana je i monografija "Gradovi duhova Primorsko-goranske županije".


Fotoprilog


Tagovi

Gradovi duhova Napuštena mjesta Zvonko Bumber Zdenko Vukelić Hrvoje Musinov Robert Krančić Gradovi duhova Primorsko-goranske županije


Autorica

Sanja Rapaić

Više [+]

Ima bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.