Povodom 2. veljače, Svjetskog dana močvara, WWF Adria pokreće kampanju kojom želi upozoriti na ugroženost slatkovodnih resursa u Hrvatskoj i regiji.
Znanstvenici su jednoglasni kada je riječ o čudesnoj biološkoj raznolikosti Dinarskoga luka, posebno njegovih slatkovodnih ekosustava. Rijeke, jezera i močvare u našoj su regiji pod sve većim udarom zbog regulacije i izgradnje infrastrukture, u prvome redu hidroelektrana.
Kako bi podigli svijest o prirodnim i očuvanim rijekama i močvarama, značaju koje imaju za ljude te ukazali na prijetnje s kojima se slatkovodni sustavi suočavaju, Svjetski fond za prirodu (WWF) na Svjetski dan močvara, koji se obilježava 2. veljače, pokreće kampanju Naše rijeke, naše blago!, koja će se provoditi putem društvenih mreža sve do Svjetskog dana zaštite voda, 22. ožujka.
Prema posljednjem WWF-ovom izvještaju o stanju planeta, slatkovodne vrste su pod najvećim pritiskom i njihov broj je u posljednjih 50 godina pao za više od 70%. Agresivnom regulacijom slatkovodnih ekosustava ne ugrožavamo samo njihove ekološke vrijednosti, koje su značajne za ljude i društvo kao što su, pročišćavanje vode i opskrba vodom za piće, zadržavanje visokih voda u slučaju poplava i mogućnosti za turizam i rekreaciju, već ugrožavamo i opstanak brojnih životinjskih i biljnih vrsta.
Naša regija obiluje svim tipovima rijeka, jezera i močvara te se može pohvaliti s nekoliko iznimnih prirodnih obilježja:
"Močvare, rijeke i jezera u regiji pružaju dom za više od 250 vrsta riba te više od 70 vrsta vodozemaca, od kojih je mnogo endemskih vrsta. Močvarna staništa jedna su od najproduktivnijih, a iako pokrivaju samo 3% površine kopna, pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. U našoj regiji najviše ih ugrožavaju regulacije za navodnjavanje, te brojni, loše isplanirani hidroenergetski projekti", ističe Petra Remeta, voditeljica programa za slatkovodne sustave u WWF Adria.
Rijeke u regiji su sve više na udaru zbog gradnje tzv. obalnih utvrda, vađenja sedimenta iz korita, regulacije toka kao mjere obrane od poplava i izgradnje hidroelektrana. Time se ugrožavaju prirodni dijelovi rijeka i životni prostor brojnih životinjskih i biljnih vrsta, posebno endemičnih, koje se teško prilagođavaju promjenama u količini, brzini i temperaturi toka rijeke.
"Želimo da bude jasno da hidroenergija nije zelena energija po definiciji. WWF provodi projekt o održivoj hidroenergetici kojim želi postići sustavnu promjenu načina na koji su hidroenergetski projekti zamišljeni, planirani i odobreni. To uključuje i proglašenje zona isključenja odnosno područja na kojima je zabranjena gradnja zbog iznimnih prirodnih vrijednosti, obaveznu gradnju funkcionalnih ribljih staza, te osiguravanje ekološkog protoka nizvodno od brane", kaže je Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata u WWF Adria.
Cilj WWF-a je zaštiti najznačajnija slatkovodna staništa u Dinarskom luku, uključujući proglašenje novih zaštićenih područja. Mura, Drava i Dunav predstavljaju jedinstveno riječno područje značajnog prirodnog i kulturnog naslijeđa koje se proteže kroz više od 800.000 ha i pet zemalja i to Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju.
Zbog svojega velikog prirodnog bogatstva, sve tri rijeke, koje nazivamo Europskom Amazonom, predložene su za zaštitu u sklopu UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere. Time bi se osigurala zaštita i dobro upravljanje tim prekograničnim riječnim ekosustavom te očuvanje jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrijednosti
Kampanja Naše rijeke, naše blago! korisnicima će Facebooka u sljedećih nekoliko tjedana predstaviti najznačajnije i najljepše rijeke i močvare u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Sloveniji i Albaniji, kao i opasnosti koje im prijete. Želite li se uključiti u kampanju, pratite ih ovdje.
Foto: WWF
Tagovi
Autorica