Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Edukacija mladih
  • 10.09.2012.

Građanski i zdravstveni odgoj u vezi s agrarom

Građanski odgoj i agrar

  • 653
  • 60
  • 0

Opet se digla prašina, politička, teoretska i birokratska: trebaju li nam građanski i zdravstveni odgoj i tko je kvalificiran to predavati. Mi se pitamo i je li to u vezi s agrarom i na koji način?

Odgovor je svakako da, jer odgojiti čovjeka, da poštuje hranu (i prirodu), da savlada najbolje vještine stvaranja hrane i na kraju da prepoznaje i pravilno koristi dobru hranu, bio je cilj svih civilizacija, pa i eUropske. Tako je to postalo i značajno u odgoju djeteta. Na našim prostorima u nekim povijesnim i razvojnim razdobljima bio je prisutan austrougarski pečat. Danas je bolji svaki pečat od onoga multikompanija (čime djeluju na odgoj), koje u promidžbi napuhuju kakvoću, a relativiziraju ili prikrivaju mane ili štetnost svojih proizvoda. Ili primjerice agresivne kemikalije (boje, arome) serviraju u već gotovim smjesama i s komercijalnim imenima uz obavezni, ali minimalizirani E broj.

Dakle najprije treba naučiti čitati deklaracije, jer se na njima često prikriva obavezni, a ističe komercijalni ili promidžbeni sadržaj, koji nije prijevara ali nije niti prava informacija. Dakako da, primjerice, u octu nema kolesterola ili kalodont svakako pomaže u pranju zubi, ali struka savjetuje trominutno ribanje propisnom četkicom i td. Tu je odmah i drugi imperativ, što bolje poznavati (ili znati doći do informacija) pravilnike o hrani, lijekovima, odjeći, učilima, igračkama i td. Eto odmah i odgovora tko tako nešto može predavati, ali to nije dovoljno, ako se brže od ponuda agresivnog potrošačkog društva ne uključe i roditelji, Crkva, sportske, društvene i promidžbene organizacije. Danas su izazovi ponude puno veći nego u prošlom stoljeću, kada se učio predmet domaćinstvo (higijena), pa su potrebna i puno veća znanja - posebice ovlaštenih inspekcija.

Danas se novom vunom zovu štofovi od mikronskih poliesterskih vlakana, ekološkom kožom nazivaju skaj jer zbog njega nije ubijena ni jedna životinja, fabricirane prehrambene proizvode zovu pripravcima ili punilima, agresivne kemijske boje voćnim imenima i tako u nedogled.

Još ne tako davno, jedna republika bivše države htjela je uvesti novu tehnologiju proizvodnje maloga piva s dodatkom sintetičkog karamela (famozno žutilo 4-metilimidazol, 4-MI) koji je u mnogim zemljama zabranjen), ali u domicilu nije dobila dozvolu, pa je proizvodnja pokrenuta u drugoj republici. Danas je karamel prisutan u svemu što ližu i srču naša djeca, a stvarno djelovanje se relativizira. Isto je primjerice s običnim kiselim zeljem na kojem piše da je prirodno kiseljeno, ali sa dodatkom kalijeva sorbata, koji je prije zato što je agresivna kemikalije bio obavezno istaknut. Na prirodno kiseljenom zelju, kiselo mliječno vrenje sa solju, rok trajanja je ograničen.

Primjera i to drastičnih je za napisati brdo knjiga, ali pametan se uči na tuđem (zašto neki mladi Ameri stalno u sebi nose grumen neprobavljenog crvenog mesa), a bedak na svome iskustvu. Društveni talog kao kriterij dobiva na snazi prvenstveno, ako kao roditelji ili odgajatelji lakonski prepuštamo po onoj često čuvenoj: kako svi tako i ono, pa neka industrija caruje i izmišlja trendove i brendove.

Pitanje je znaju li prosječni građani, primjerice, uza kruh naš svagdašnji, ako ne senzorski prepoznati brašno zagađeno urinom glodavaca ili s nedovoljno kvalitetnih proteina, a ono bar razlikovati prirodan i pofarban kruh. Ili možda odgovoriti zašto djeca u sebe trpaju topao i mastan kruh radije od domaćeg kolača ili sendviča.

Autor: Rajko Polić


Autor

Rajko Polić

Više [+]

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt