Gotovo polovica svjetske populacije živi u kućanstvima povezanima s poljoprivredno-prehrambenim sustavima

Nova studija koju je objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO otkriva da skoro polovica svjetske populacije živi u kućanstvima koja su povezana s poljoprivredno-prehrambenim sustavima.

U 2019. oko 1,23 milijarde ljudi bilo je zaposleno u velikim sustavima, a 857 milijuna je radilo u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Još 375 milijuna radiloje u segmentima poljoprivredno-prehrambenih sustava van gospodarstava.

"Politika i praktični programi na nacionalnoj i globalnoj razini moraju rješavati izazove s kojima se suočavaju poljoprivredno-prehrambeni sustavi na integriran način. Podaci moraju uključivati cijeli proces od proizvodnje hrane kroz preradu i transport do potrošača – sve što ulazi u ono što jedemo", rekao je Ben Davis, direktor FAO-a Odjela za inkluzivnu ruralnu transformaciju i rodnu ravnopravnost. Naveo je da je neophodno uzeti u obzir hranidbu, zdravlje i klimatske promjene.

Najviše zaposlenih u Aziji

Najveći broj ljudi zaposlenih u ovom sektoru nalazi se u Aziji i to 793 milijuna, dok je u Africi skoro 290 milijuna. Većina ekonomski aktivnog stanovništva u zemljama s niskim dohotkom imala je barem jedan posao ili aktivnost vezan za ovaj sektor.

Uključujući relevantne trgovinske i transportne aktivnosti, 62 posto zaposlenih je u Africi, u usporedbi s 40 posto u Aziji i 23 posto u Americi. Udio zaposlenih u ovim sustavima u ukupnoj zaposlenosti koja nije direktno u poljoprivrednim sektorima kreće se od 8 posto u Europi do 14 posto u Africi. U većini zemalja mladi, osobe starosti od 15 do 35 godina, čine oko polovicu radnika ove vrste, a njihov udio je obično veći u preradi hrane i uslugama. 

Kada je došlo do pada zaposlenosti?

Do smanjenja broja zaposlenih za 6,8 posto došlo je u prvoj godini pandemije COVID-19. Najveći utjecaj osjetio se u Latinskoj Americi, gdje je zaposlenost pala za 18,8 posto.

FAO će 13. travnja objaviti izvješće o statusu žena u ovim sustavima. 

Svake godine ovi sustavi proizvode oko 11 milijardi tona hrane i čine okosnicu mnogih ekonomija. Kako se zemlje razvijaju, udio zaposlenosti u njima se smanjuje, što je uzrokovano padom zaposlenosti u poljoprivredi. Kako se zemlje kreću od nižih ka višim prihodima udio radne snage koja je direktno angažirana u ovom sektoru obično opada, dok one koje rade van farme u preradi hrane, uslugama, trgovini i transportu raste.