• Gospodarski list
  • 12.02.2017. 07:30

Gospodarski list slavi veliki 175. rođendan!

Gospodarski list stalno je poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje, posebno razvoja sela. Prolazio je kroz smjene društvenih sustava, nastajanje i nestajanje država, pa je i njegov život bio buran, krivudav i katkad težak. Bez Gospodarskog lista nezamisliv je dosadašnji razvoj poljoprivrede i gospodarstva u Hrvatskoj.

  • 7.594
  • 848
  • 0

Prije 175. godina, točnije 26. siječnja 1842. godine, tiskan je prvi broj najstarijeg poljoprivrednog časopisa u Hrvatskoj.

U tom dugom razdoblju od početka izlaženja do danas, Gospodarski list imao je veliku ulogu i utjecaj na razvoj i osuvremenjivanje hrvatske poljoprivrede.

Velik je njegov doprinos i razvoju hrvatskog jezika, čuvanju običaja i kulturne baštine, posebice na selu. Od osnutka Gospodarski list uređivali su istaknuti ljudi svog vremena. Ova godina je u znaku obilježavanja velike i vrijedne obljetnica tog renomiranog dvotjednika, pa je to bio i povod za intervju sa dipl. ing. agronomije Goranom Beinrauchom, glavnim urednikom Gospodarskog lista.

175 godina Gospodarskog lista

U ime portala Agroklub čestitam Vam na velikom jubileju Gospodarskog lista! Za početak Vas molim nekoliko važnijih povijesnih podataka o Vašem listu, najstarijem i najpopularnijem stručnom časopisu u poljoprivredi?

Hvala na čestitkama. Prvo bih htio naglasiti da je Gospodarski list nastao još u doba kad je vladao feudalizam i kmetstvo, a hrvatske su zemlje razjedinjene, dok se u Saboru govorio latinski, jer hrvatski nije službeni jezik. To je bilo doba hrvatskog narodnog preporoda, ali je bitno istaknuti da je poljoprivreda tad bila zapravo najvažnija gospodarska djelatnost, jer nije bilo industrije.

Prvi broj je tiskan 26. siječnja 1842. kao glasilo Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, koje je osnovala skupina domoljuba iz Ilirskog pokreta. Iako je prvih godina mijenjao ime, današnji naziv dao mu je Ljudevit Vukotinović Farkaš 1855. godine i zadržavajući tradiciju, već 175 godina list kontinuirano izlazi, što ga čini drugim najstarijim časopisom u Hrvatskoj, (Narodne novine su prvi put tiskane 1835.) i trećim najstarijim specijaliziranim časopisom za poljoprivredu u svijetu.

Uređivali su ga najbolji ljudi svog vremena

Gospodarski list uređivala su eminentna imena?

Gospodarski list iz 1910.

Može se reći da su Gospodarski list od svog osnutka uređivali najbolji ljudi svog vremena, počevši od "Iliraca" Dragutina Rakovca, Ljudevita Vukotinovića Farkaša, pa do znamenitih književnika i jezikoslovaca Mirka Bogovića i Bogoslava Šuleka i brojnih prirodoslovaca i agronoma, nabrojat ćemo samo neke: Gustav Vichodil, Oto Frangeš, Albert Ogrizek, Alojz Tavčar, a velik pečat ostavio je Branko Horvat, dipl. ing., koji je prije 30-ak godina postavio koncepciju lista koju je Gospodarski list zadržao do danas.

Sjeme gospodarskog napretka u Hrvatskoj

Kako ocjenjujete značaj i utjecaj Gospodarskog lista na razvoj i stanje hrvatske poljoprivrede u tom dugom vremenskom razdoblju?

Još od prvog broja, pa sve do danas, list nije mijenjao svoju programsku orijentaciju i stalno je poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje, posebno razvoja sela. Gospodarski list, u doba kad je osnovan, bio je sjeme gospodarskog napretka u Hrvatskoj i svjedočio je raznim mijenama, revolucijama i ratovima. Prolazio je i kroz smjene društvenih sustava, nastajanje i nestajanje država pa je i njegov život bio buran, krivudav i katkad težak.

Više od 175 godina nije lako sažeti u nekoliko riječi, jer ne prelazi se u nekoliko koraka niti iz doba konjskih zaprega u doba putovanja u svemir, niti se može jednostavno opisati razvoj industrije od manufaktura i pokretne trake pa sve do robotike, ali je nesumnjivo da je bez Gospodarskog lista nezamisliv dosadašnji razvoj poljoprivrede i gospodarstva u Hrvatskoj.

Kvalitetni i stručni članci

U čemu je tajna, kako je Gospodarski list preživio praktično dva duga ljudska vijeka?

Tajna je u tome da nema tajne. Upravo zahvaljujući kvalitetnim i prije svega stručnim člancima, koji su kroz tri stoljeća otkrivali tajne dobre i uspješne poljoprivredne prakse, Gospodarski list je stekao vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj, pa se održao bez dotacija i subvencija, isključivo zalaganjem svojih zaposlenika te požrtvovnosti mnogobrojnih autora-suradnika čime ostvaruje izvrsnost, uz postizanje sve više gospodarske razine.

Okrenuti obiteljskim gospodarstvima

Koji su glavni ciljevi i zadaće Vašeg dvotjednika?

Aktualnim temama, zanimljivim i stručnim sadržajima želimo educirati gospodarstvenike, ne samo na lokalnoj, nego i na regionalnoj razini te ulažemo u razvoj časopisa, modernizacijom poslovanja i motivacijom svojih djelatnika i stručnih suradnika za dodatnu edukaciju u svrhu podizanja kakvoće lista.

Urednik Ljudevit Vukotinović Farkaš

Malo nam objasnite današnju uređivačku koncepciju?

Svojom uređivačkom koncepcijom i sadržajem list je okrenut obiteljskim gospodarstvima donoseći najnovije znanstvene spoznaje iz svih grana poljoprivredne struke: od ratarstva povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva, do pčelarstva, stočarstva, veterinarstva. Donosimo brojne informacije iz područja poljoprivredne mehanizacije, kao i savjete i preporuke u zaštiti bilja, agroekonomici, održivom razvoju poljoprivrede i naravno prateći trendove, posebice ekološku poljoprivredu.

Gospodarski list u društveno ekonomskom bloku kontinuirano prati aktualne vijesti i saznanja o razvoju poljoprivrede na lokalnoj i regionalnoj razini. Od ostalih sadržaja nudi i poduke iz ekonomskih znanosti i praktičnoga gospodarenja, kao i savjete i preporuke o ishrani, zdravlju i obitelji, a pretplatnicima daje i besplatne odgovore na sva upućena pitanja (pravo, medicina, graditeljstvo, poljoprivredna struka).

Od A do Ž o poljoprivredi

Osim aktualnosti i velikog broja stručnih napisa iz pera novinara i renomiranih stručnjaka u donosite i prilog - Mali gospodarski savjetnik!

Da, to je svakako posebnost Gospodarskog lista. U svakom broju donosimo središnju temu lista, prilog broja na desetak stranica, pa je to zapravo forma kratkog priručnika, odnosno kako smo ga nazvali "Malog gospodarskog savjetnika", koji donosi najbitnija saznanja o konkretnoj temi, bilo da se radi o agrotehničkim zahvatima, sadnji, gnojidbi, kultivaciji ili zaštiti pojedinih kultura, ili o stočarskim temama. Pratimo aktualnu sezonu i tehnološke trendove i naši pretplatnici rado čuvaju Gospodarske listove baš radi naših priloga, u kojima na jednom mjestu ukratko mogu naći "od a do ž" o temi koja ih zanima.

Jubilej hrvatske kulture

Koja je i kakva uloga Gospodarsko lista bila u očuvanja hrvatske kulturne baštine i nacionalnog identiteta?

Spomenuo sam da je Gospodarski list prvi put tiskan u doba Habsburške monarhije, kad hrvatski jezik nije bio služben. Tad je list izlazio čak i ilegalno, bez dozvole bečkog dvora. Stoga je vrlo bitan doprinos Gospodarskog lista i u razvoju hrvatskog jezika, čuvanju običaja i kulturne baštine, posebice na selu.

Urednik Bogoslav Šulek

Kao što je to u svojoj čestitki naglasila i aktulna ministrica kulture, Nina Obuljen Koržinek, nije ovih 175 godina samo jubilej redakcije, urednika i suradnika i generacija pretplatnika Gospodarskog lista, to je sigurno i jubilej hrvatske kulture. Gospodarski list je ostavio velik doprinos, posebice u hrvatskoj tradicijskoj kulturi.

Tradicija Gospodarskog kalendara

Osim dvotjednika Gospodarski list dugo izdajete i Gospodarski kalendar, ali i zanimljive knjige. Ukratko o toj izdavačkoj djelatnosti i gdje se ta izdanja mogu nabaviti?

Uz izdavanje Gospodarskog lista, objavljujemo i godišnje izdanje tradicionalnog Gospodarskog kalendara koji nastavlja slavnu tradiciju svojih prethodnika raznovrsnim i popularnim člancima i jednako je koristan, jer su njegove teme posvećene svima koji žele više doznati o onim temama kojih se Gospodaraski list dotiče u manjem opsegu. Bavimo se i nakladništvom knjiga stručne tematike i brojnih domaćih kuharica s kojima postižemo veliki uspjeh u regiji i šire. Knjige se mogu kupiti ili naručiti kod nas u uredništvu, ali i u poslovnicama Hrvatske pošte i trgovinama Interspara.

Najpopularniji časopis za poljoprivredu

Malo nam opišite dugu i tradiciju dobre suradnje s poslovnim partnerima koji Vas redovito prate?

Budući da je Gospodarski list institucija hrvatske poljoprivrede, dugo je bio jedini medij u kojem su poslovni subjekti, tvrtke i poduzetnici mogli oglašavati svoje proizvode i usluge. S obzirom da smo rado čitani, upravo zbog stručnih, korisnih, ali i zanimljivih članaka, naši poljoprivredni proizvođači vjeruju informacijama koje čitaju na stranicama Gospodarskog lista i naši oglašivači znaju da imaju ciljanu populaciju do koje će doprijeti njihove poruke i koji će se tako upoznati s vrhunskim proizvodima. Naravno, zahvalni smo našim poslovnim partnerima što su prepoznali kvalitetu i značaj Gospodarskog lista i koji su također bitno doprinijeli što smo postali najstariji i ostali najpopularniji časopis za poljoprivredu u Hrvatskoj i šire.

Kapital u poljoprivredi neophodan za razvoj

U prigodnom tekstu u prvom ovogodišnjem broju Gospodarskog lista ukazali ste na negativne demografske pokazatelje u Hrvatskoj. Što mislite može li se zaustaviti taj pomalo katastrofičan trend?

Urednik Goran Beinrauch

U tom uvodniku, napomenuo sam da je današnja migracija uzrokovana ekonomskim razlozima, za razliku od nekadašnjih vremena kad Hrvati nisu imali svoju suverenu i neovisnu državu, pa su odlazili i zbog političkih razloga. Neki će reći da ni danas nismo potpuno neovisni, osobito nakon što smo preuzeli obaveze članstvom u EU i NATO savezu. Ali zapravo odgovor na pitanje je sljedeći; čim gospodarske prilike budu omogućile mladim ljudima pristojan život, bez svakodnevne brige za egzistenciju i kad se standard približi zemljama u koje iseljavaju, kad ljudi budu zadovoljni životom u Hrvatskoj, neće više biti masovnih odlazaka. Sigurno je da će i onda biti onih koji su nezadovoljni, ili znatiželjni, no takvih će uvijek biti, ali to će biti pojedinačni slučajevi.

Hoće li novac europskih fondova kroz mjere Programa ruralnog razvoja i drugi oblici financiranja biti nekakav značajniji zamašnjak oživljavanja poljoprivrede, ali i sela na našim prostorima?

Svakako je dobro što će se korištenjem sredstva iz eurospkih fondova pokrenuti val investicija i znamo da je kapital u poljoprivredi neophodan za razvojne projekte. Bit će dobro ako se ta sredstva iskoriste za gradnju i opremanje objekata za preradu, hladnjača, sušara i sl., čime bi se oplemenila primarna poljoprivredna proizvodnja, a sirovina dobila dodatnu vrijednost i prepoznatljivost na tržištu. U takvim kapacitetima našlo bi se mjesta i za radnu snagu u ruralnim područjima, i tako pružila prilika da mladi ljudi ostanu na selu.

Zajedničkim snagama vratiti ponos na selo

Po Vašem mišljenju što bi u organizacijskom smislu trebalo učiniti da naša obiteljska gospodarstva budu konkurentnija na tržištu?

Udruživanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u proizvođačke organizacije je nužnost i prioritet. Samo zajedničkim snagama (količinom proizvoda, zajedničkim nastupom prema otkupljivačima, ali i smanjenim troškovima proizvodnje) mogu biti konkurentni na sve zahtjevnijem tržištu. Također je bitno što prije ponovno pokrenuti komasaciju poljoprivrednog zemljišta, kako bi se okrupnili posjedi i povećala učinkovitost i isplativost proizvodnje. Vjerujem i optimist sam u budućnost hrvatske poljoprivrede. Teško je da ćemo se vratiti u vremena naših baka i djedova, kad su sela bila puna djece, nepreglednih polja usjeva, i staja punih stokom. No, Hrvatska ima bogomdane mogućnosti za poljoprivrednu proizvodnju i kad tad će se stanje u poljoprivredi popraviti i naši ljudi zadovoljno će i s ponosom pričati kako se bave poljoprivredom.


Fotoprilog


Tagovi

Gospodarski list Goranom Beinrauchom Ilirskog pokreta Ljudevit Vukotinović Farkaš Narodne novine Dragutina Rakovca Mirka Bogovića Bogoslava Šuleka Gustav Vichodil Oto Frangeš Albert Ogrizek Alojz Tavčar Branko Horvat Časopisa Mali gospodarsk


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi